Dodik: Borba za poštovanje Dejtona je borba za prava Srpske, očuvanje mira i Ustava BiH

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je Dejtonski mirovni sporazum za Republiku Srpsku više od mirovnog sporazuma, on je ne samo garancija mira, nego i garancija njenih prava.
"Svaka naša borba za poštovanje Dejtona nije samo borba za prava Republike Srpske. To je borba za očuvanje mira i Ustava BiH, Republike Srpske i sprečavanje novih sukoba. I ma koliko nas zbog toga napadali, klevetali i lažno optuživali, mi smo ti koji poštovanjem Dejtona branimo mir, branimo sporazum čija smo strana potpisnica", naglasio je predsjednik Dodik u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"Posebnim prilikama priliče i posebne sjednice. Ovo obraćanje posvećeno je veoma posebnom događaju: 30. godišnjici sklapanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Dejtonski mirovni sporazum nije bio savršen. Nije bio utopija, već je bio stvarn i funkcionisao je. Trideset godina održava mir, uvaživši ne zato što je potvrdio Republiku Srpsku, stvorio Federaciju BiH i BiH, nego zato što ih je prepoznao kakve jesu, sa svim specifičnostima, složenostima i sa svim razlikama - poručio je Dodik.

Koliko je Dejtonski mirovni sporazum značajan za Republiku Srpsku, koliko na njegovom poštovanju insistiramo, koliko je i sve što radimo u skladu sa njegovim odredbama, najbolje svjedoče dvije istorijske, potvrđene činjenice - Dejtonski mirovni sporazum je ratifikovala Narodna skupština Republike Srpske, a dan kada je parafiran proglašen je državnim praznikom. Srbi i Republika Srpska slave mir. Sa druge strane, ovaj sporazum Federacija BiH nikada nije ratifikovala. Umjesto dana kada je ustanovljen mir, Federacija slavi dan kada je počeo rat - poručio je predsjednik  u obraćanju.

"U Bosni su ljudi uvijek u ratu sa nečim – sa drugim ljudima, sa sobom, sa svojim zabludama", pisao je naš jedini nobelovac Ivo Andrić. A mi smo u Dejtonu našli način da konačno završimo taj rat i da se vratimo sebi, svojim kućama i svojim porodicama. Za Republiku Srpsku, Dejton je više od mirovnog sporazuma. To je ne samo garancija mira, nego i garancija naših prava.

Da bi se okončao rat, Dejtonski sporazum je svojim Aneksom četiri, Ustavom BiH, uspostavio novi politički sistem i time, zapravo, otklonio uzroke rata.

Rat u BiH nije započeo zbog netrpeljivosti među narodima, počeo je zato što je narušen princip ravnopravnosti.

Dejton nije bio sugestija ili deklarisana vizija. To je ugovor kojim je utvrđen Ustav BiH. Napisale su ga, usaglasile i potpisale sve strane, dakle, Republika Srpska, Federacija BiH, Srbija, Hrvatska i nelegitimni Alija Izetbegović u ime nekakve BiH, zapravo u ime bosanskih muslimana – Bošnjaka.

Zaključen je uz punu podršku Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Velike Britanije, Rusije, Savezne Republike NJemačke, uz asistenciju EU i drugih partnera.

I tokom trideset godina, Republika Srpska je živjela u skladu s njim. Poštovali smo ga i pridržavali se njegovih odredaba. Čak i kad smo se oštro protivili, čak i kada smo bili napadani, poštovali smo dogovor koji smo potpisali jer smo smatrali da smo obavezni tom potpisu.

I danas, dok bošnjački političari ponovo insistiraju upravo na konceptu BiH koji je doveo do rata devedesetih godina prošlog vijeka, mi u Srpskoj čvrsto stojimo na braniku mira, braneći odredbe Dejtona.

Svaka naša borba za poštovanje Dejtona nije samo borba za prava Republike Srpske. To je borba za očuvanje mira i Ustava BiH, prava Republike Srpske, Republike Srpske i sprečavanje novih sukoba. I ma koliko nas zbog toga napadali, klevetali i lažno optuživali, mi smo ti koji poštovanjem Dejtona branimo mir, branimo sporazum čija smo strana potpisnica.

Međutim, od 2021. godine, taj sporazum i mir koji je donio — sve više se napada. Zato vam se danas obraćam, ne u ljutini, nego sa ciljem, ne sa prkosom, nego sa odlučnošću i sa apelom da se poštuje zaključeni sporazum na osnovu kog je BiH i stvorena kao federalno-konfederalna zajednica dva entiteta - Republike Srpske i Federacije BiH i tri konstitutivna naroda: Srba, Hrvata, Bošnjaka/Muslimana, ostalih i građana" - poručio je Dodik.

Dejtonski mirovni sporazum je racionalan, ostvariv i jedini moguć u okolnostima u kojima živimo i stvorio je prostor u kojem svaki narod ima svoje mjesto, svoj identitet i pravo na ravnopravnost, naglasio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
"Dejtonski sporazum nije idealan dokument. Idealnih stvari gotovo da nema u životu. Ali, on je racionalan, ostvariv i jedini moguć u okolnostima u kojima živimo", ukazao je Dodik u obraćanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske koje Srna prenosi u cijelolsti:

"Da bismo razumjeli šta to branimo, moramo se vratiti samom sporazumu koji je utvrdio Ustav BiH, okončao rat i donio mir.

Dejtonski sporazum nije idealan dokument. Idealnih stvari gotovo da nema u životu. Ali, on je racionalan, ostvariv i jedini moguć u okolnostima u kojima živimo.

Dejton je uvidio istoriju, naslijeđe, mentalitet i odnose koji su postojali u BiH. Definisao je sistem u kome BiH može da funkcioniše kao zajednica dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda.

Dejtonski sporazum stvorio je prostor u kome svaki narod ima svoje mjesto, svoj identitet i pravo na ravnopravnost.

Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, sa svojih 11 aneksa, potpisan u vazduhoplovnoj bazi Rajt-Peterson u Dejtonu, Ohajo, nije bio samo politički dokument. On je bio i ostao ustavnopravni instrument, osnova, temelj BiH.

Prema tom sprazumu, BiH čine dva entiteta: Republika Srpska i Federacija BiH. Svaki entitet ima svoju vladu, svoj pravni sistem i svoje nadležnosti, pravo da upravlja svojim narodom, teritorijom i imovinom - u miru. `Bosna i Hercegovina` izvedena je iz teritorije entiteta: 49 odsto Republike Srpske i 51 odsto FBiH.

Sporazum nije stvorio centralističku, unitarnu državu. Nije zahtijevao da izbrišemo svoje razlike. Dao nam je ravnotežu, a ne dominaciju. Dao nam je funkcionisanje, a ne fantaziju. Dao nam je mir, a ne uniformnost.

One koji sumnjaju u to pozivam da pročitaju Anekse jedan do deset. Pročitajte Ustav BiH, onakav kakav je usvojen u Dejtonu. Ne tumačenja. Ne fusnote. Sam tekst.

Ne postoji nijedna odredba — nijedna — koja stranom, neizabranom birokrati daje pravo da inkriminiše neslaganje. Ne postoji nijedna odredba koja dozvoljava da državna imovina bude konfiskovana dekretom tog birokrate. Ne postoji nijedna odredba koja Republiku Srpsku svodi na podređenu administrativnu jedinicu. Ne postoji nijedna odredba koja dopušta da jedna strana nameće rješenja drugoj.

Dejton je federalistički-konfederalni ugovor, a ne kolonijalni. Dejton je pragmatičan, a ne utopijski. Dejton je poštovao pravo naroda da upravljaju sami sobom unutar BiH, a ne pod njom.

Iz tog razloga, sebe smatramo originalistima Dejtona. Ono čemu danas svjedočimo jeste ista ideološka debata koja se vodi širom svijeta o ustava. Da li ga tumačiti onako kako je napisan ili ga tretirati kao `živ dokument` koji se mijenja zavisno od trenutka i raspoloženja stranih sila? Mi u Republici Srpskoj prihavatamo samo tekst koji smo potpisali"