Dodik: Bajdenovi saveznici žele da me uklone prije nego što razgovaram sa Trampom

Dok su svi pogledi uprti u Trampa koji pokušava da posreduje između Putina i Zelenskog, neizabrana birokratija djeluje protiv aktuelnog predsjednika Republike Srpske, pišu američki mediji.

"Predsjednik Milorad Dodik, jedan od najranijih tvrdih pristalica Donalda Trampa i stalna figura na Balkanu decenijama — bio je u svojoj kancelariji kada su stigle vijesti o pokušaju njegovog uklanjanja van izbornog procesa. Nije bio posebno iznenađen, piše "ThePavlovictoday".

„Sve se to očekivalo — to je njihov mehanizam. Više me ništa ne iznenađuje“, rekao je za ThePavlovictoday u svom prvom detaljnom razgovoru otkako je Centralna izborna komisija BiH pokušala da mu oduzme mandat. Po njegovom mišljenju, ovaj potez nije izolovan čin, već najnoviji u dugom lancu onoga što on naziva „ostatkom iz doba Bajdena“ — proračunat pokušaj, za koji tvrdi, da je pokušaj da ga spriječe da priča sa Trampom.

U ekskluzivnom intervjuu za Thepavlovictoday, koji je trajao više od dva sata, Dodik se otvorio kao nikada do sada, bez pitanja koja su bila zabranjena. Od Bajdena i Trampa do Putina, Orbana, Palestine, Dejtona i budućnosti BiH, iznio je svoj stav u nefiltriranim detaljima.

Bez ustezanja kritikujući ono što naziva „liberalnim hobotnicom“ koja guta svijet, Dodik opisuje Donalda Trampa kao „spasitelja naše civilizacije“. Govori sa oštrinom i sigurnošću čovjeka uvjerenog da ga je politički establišment Klinton–Bajden označio za uklanjanje.

„Sada od toga prave proslavu. Žele da me vide van funkcije", rekao je.

U središtu političke oluje je Kristijan Šmit, čovjek za kojeg Dodik ističe da ga nijedan građanin BiH nikada nije birao. „U mom slučaju, on je donio zakon koji čini krivičnim djelo nepoštovanje Visokog predstavnika“, rekao je Dodik.

Šmit, prema Dodikovim riječima, svoj položaj drži „nelegitimno“, bez potvrde Savjeta bezbjednosti UN i bez saglasnosti Republike Srpske, koja je potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat devedesetih.

„Šmit dolazi ovdje kao ‘privatno lice’ i počinje da radi“, rekao je Dodik. „Naravno, iza njega je stajala Bajdenova administracija, EU — i on je počeo da se ponaša, bukvalno, kao bik u prodavnici porcelana.“

Za Dodika, srž borbe oko uklanjanja mandata tiče se sudijske legitimnosti. Šmitova vlast proizilazi iz tzv. „Bonskih ovlašćenja“ — širokih prava da nameće zakone i uklanja zvaničnike, koja nisu dio originalnog Dejtonskog sporazuma, već su usvojena 1997. godine na sastanku Savjeta za implementaciju mira u Bonu.

Za Dodika, to je nedemokratsko preuzimanje političkog procesa. Za njegove pristalice, to je strani napad na volju naroda. Za kritičare, to je odložena odgovornost. Za svakoga ko prati, to je studija slučaja pitanja sa kojima se Bosna i Hercegovina danas suočava — pitanja koja nijedna demokratija ne voli da konfrontira, a koja prevazilaze sudbinu jednog čovjeka.

Kako neizabrani evropski zvaničnik može da nadjača demokratski proces? Upravo to pitanje pokrenulo je debatu o Bregzitu — a sada EU ima takvu moć u zemljama gdje joj se ne dopada vlada ili izborni ishod.

Da li je Bosna i Hercegovina „posljednja kolonija Evrope“? Ko zaista vlada zemljom? Koliko dugo „privremena“ ovlašćenja, uvedena prije tri decenije u ime mira, mogu trajati prije nego što postanu sistem sami po sebi? I ako bi ista pravila važila drugdje — ako bi stranac mogao da poništi mandat aktuelnog predsjednika u Vašingtonu — kako bi Amerika reagovala? Ili Britanija? Ili Francuska?

„To je smiješna odluka. Venecijanska komisija Savjeta Evrope — „ako to još uvijek ima bilo kakvu težinu“, jasno je 2005. godine navela da je Ustav Bosne i Hercegovine najviši pravni autoritet u zemlji. Ustavne norme entiteta, uključujući i Republiku Srpsku, postoje u njegovom okviru. Nijedan od njih ne može biti prepisan ili poništen ni jednim zakonom ili nižerangiranim aktom, rekao je Dodik.

Onima koji traže njegovo uklanjanje van izbornog procesa, Dodik voli da podsjeća da Ustav Republike Srpske predviđa da predsjednik Republike Srpske može izgubiti mandat u samo dvije situacije — ako predsjednik podnese ostavku ili ako ga građani opozovu putem referenduma. „I to je sve. Nema drugih mogućnosti.“

Dodik ističe da Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) „nema ovlašćenje da vodi izbore za predsjednika republike. Nema ovlašćenje da vodi izbore za lokalne zajednice — a ipak to radi. Oni su nam to pravo oduzeli.“

Kako su izbori u Republici Srpskoj tek za godinu dana, očigledno pitanje je: Zašto sada? „Da pošalju Trampu poruku da je ‘Dodik kriminalac!’“ rekao je Dodik. „Ako ostanem na funkciji, možda bih mogao da dođem do Trampa, objasnim mu stvari i nekako apelujem na njega da shvati šta se ovdje dešava.“

Pokazao je na svoj rekord — dvije decenije na čelu Republike Srpske tokom 30-godišnje istorije entiteta — i na jake rezultate istraživanja javnog mnjenja „čak bolje nego ranije“.

„Jedini način da me uklone, da unište moju političku partiju i potkopa mogućnost da Republika Srpska nastavi da postoji, jeste da me uklone nedemokratskim sredstvima.“

Dodik kaže da su ga Trampove riječi ohrabrile kada je predsjednik na inauguraciji izjavio: „Postoje samo dva pola, muški i ženski.“ Kao čovjek vjere, Dodik je dodao, da „ne može da gleda dekadenciju koja je zahvatila Evropljane“.

Dodik tvrdi da „Tramp zaista mijenja svijet“ i da samo to „daje nadu“. Trampovo preživljavanje — od opoziva do pokušaja atentata — bilo je lični motivator. „Ta njegova politička pobjeda je pobjeda nad tim izmišljenim političkim procesima.“

Postoje trenuci, priznaje Dodik, kada ga neravnoteža moći između velikih i malih nacija čini nemoćnim.

„Arogancija velikih sila ponekad odbija da pogleda u detalje, držeći se nametanja i mnogih drugih stvari.“ Ali kada razmišlja o Trampovoj kampanji nakon pravnih istraga i pokušaja atentata, Dodik kaže da zaključuje da „nema ni razloga ni prava da oslabi“ u svojoj političkoj borbi za svoj narod u Republici Srpskoj.

„Ako Tramp kaže da je Bajdenova administracija najgora u istoriji SAD, možete zamisliti kakve je mjere širila po svijetu, uključujući ovde u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.“

Brzo je naveo zatvaranje USAID-a kao primjer onoga što naziva „pravim potezom“ Trampove administracije, tvrdeći da je agencija „radila prljave poslove“. Samo dio njenog finansiranja, tvrdi, bio je vidljiv u Bosni i Hercegovini, „dok je veći dio novca odlazio firmama američkih zvaničnika USAID-a u SAD“.

Dodik kaže da ima sve detalje. „Imam sve informacije o tome“, naglasio je, ističući da „svi su obaviješteni i da istraga traje. Naša policija vodi istragu.“

I s tim, Dodik se nagnuo napred, spreman da ispriča svoju priču.

Prvo su stigle sankcije

Po sopstvenom priznanju, Milorad Dodik je podržavao Donalda Trampa od trenutka kada je biznismen iz Njujorka sišao niz zlatne stepenice u Trampovoj kuli. Ali ta lojalnost nije mu dobro završila.

„Prve američke sankcije dobio sam dva dana prije prve Trampove inauguracije u njegovom prvom mandatu 2016. godine“, rekao je Dodik. „To se desilo zato što sam ohrabrivao članove srpske zajednice iz Republike Srpske u određenim dijelovima Amerike da glasaju za Trampa. Zatim sam dobio pozivnicu za inauguraciju. Dva dana prije Trampove inauguracije, Obamina administracija mi je blokirala vizu i uvela sankcije.“

Tokom Trampovog prvog mandata, Dodik kaže da „nisam mogao da stupim u kontakt sa njim ili njegovim ljudima da objasnim situaciju“. Dodao je da je „od tada bio progonjen od strane Trampovih zakletih neprijatelja“.

Dodik kaže da je američki pritisak na njega eskalirao nakon što se Bajden vratio na vlast 2021. godine, navodeći odluku Ustavnog suda da ukine Dan Republike Srpske 9. januara, koji se poklapa sa pravoslavnim praznikom Svetog Stefana. Dodik je istakao da je Republika Srpska obilježavala svoj nacionalni praznik 25 godina prije nego što je ukinut „sudskom odlukom — sa tri strane sudije i dva muslimanska — koji su ga proglasili nezakonitim, tvrdeći da je uvredljiv za muslimane u Bosni i Hercegovini".

Kao rezultat toga, Dodik kaže da je 56 ljudi — uključujući visoke zvaničnike, ministre, poslanike, cijeli njegov tim, pa čak i tehničko osoblje — bilo pod sankcijama Bajdenove administracije „samo zato što su učestvovali u proslavi tog hrišćanskog praznika“.

Dodik: Cilj je bio da se okalja naša porodica

Na pitanje kako je objašnjavao sankcije svojoj porodici, Dodik kaže.

„Moja porodica je prošla dovoljno kroz sve te godine.“ Ponosan je, rekao je, na to kako su njegova djeca odrasla. „Moja ćerka ima četvoro djece. Neki od mojih prijatelja su mi rekli da moja ćerka i sin imaju svaku priliku da izrastu loše jer im je otac predsjednik — ali nisu. Ostali su pristojni, završili su fakultete i bave se ozbiljnim poslom.“

Ipak je žalio što „sama činjenica da su moja djeca“ dovodi do onoga što je opisao kao medijski vođenu kriminalizaciju.

Zatim je zastao. „Zamislite ovo: u sankcijama protiv moje ćerke i sina zapravo piše: ‘Sankcije su uvedene jer su podržavali svog oca.’ Pa koga bi drugo trebalo da podržavaju ako ne svog oca? Nevjerovatno.“

Za Dodika, kampanja sankcija bila je „prije svega pitanje poniženja“. Ispričao je kako je njegova ćerka — lokalno poznata po prisustvu na društvenim mrežama — vidjela kako joj je restoran sankcionisan od strane Bajdenove administracije, a njen dobrotvorni rad, koji je gradio stanove za porodice sa više djece, zatvoren nakon što je njen bankovni račun blokiran. „Cilj je bio da se okalja naša porodica“, rekao je Dodik, dodajući da je sama sumnja u povezanost s njima bila dovoljna da se zatvore firme i „unište velike kompanije.“

Navodio je Prointer kao primjer: tehnološku firmu sa 140 inženjera i godišnjim prometom od 80 miliona dolara, koja je bila primorana da se zatvori nakon što je povezana sa njegovim sinom Igorom. „Moj sin u tome nije učestvovao — znamo to — iako je imao neke prijatelje tamo,“ insistirao je Dodik. Računi firme su blokirani, poslovanje zabranjeno, a inženjeri ostali bez posla „samo zato što je neko rekao: ‘Ah da, to je Igor Dodik, Miloradov sin.’“

Dodik: Ne mogu da otvorim nijedan račun u banci

Dodik je rekao da je kampanja protiv njega, pokrenuta od strane Bajdena, zahvatila svaki aspekt njegovog ličnog života, pri čemu su američke sankcije njega i njegovu porodicu isključile iz osnovnih sredstava modernog života — uključujući pristup bankarskom sistemu.

„Ja, moja supruga, moj sin i ćerka, zet, snaja i svih sedam unuka — svaki bankovni račun je zatvoren,“ rekao je Dodik. „U bankama ne možemo ništa da radimo. Platu primam preko pošte. Moja plata se isplaćuje u kešu u blagajni predsjedništva, a poštar je donosi kući.“

Na pitanje po čijem ovlašćenju su računi zatvoreni u entitetu čiji je bio predsjednik, Dodik je rekao da je bivši američki ambasador Majkl Marfi „prijetnjama“ natjerao banke da prestanu da ga služe ili da služe njegove rodbine.

„Još uvijek nemam račun i ne mogu da otvorim nijedan račun u banci,“ rekao je. „Ovdje su banke uglavnom u stranom vlasništvu, i postoji samo jedna banka u domaćem vlasništvu, ali i ona je privatna. Nema državne banke. Prijetili su čak da im oduzmu pristup SWIFT-u.“

Ambasador na kog se Dodik pozvao je Majkl Marfi, 29-godišnji veteran američke diplomatske službe. Prema Dodiku, Marfi je ranije bio pomoćnik Ričarda Holbruka, koji se smatra arhitektom Dejtonskog sporazuma. „Došao je ovdje i ponašao se kao nasilnik,“ kaže Dodik.

„Ambasador Marfi je imao dobre veze sa državnim sekretarom Blinkenom i djelovali su kao neka vrsta zajedničkog kriminalnog poduhvata u vezi sa onim što se ovde dešavalo", kaže Dodik.

„Propisi nisu imali značaja, ustavi nisu imali značaja, ništa što je napisano nije imalo značaja. Ono što je značilo bilo je nagađanje ‘duha zakona ili njegovih ličnih želja, ko ga lobira i u kom trenutku“, rekao je Dodik.

Dodik se prebacio na drugi Trampov mandat, nadajući se će se "stvari se promijeniti“ pod novom administracijom.

„Vidimo da je još mnogo Bajdenove zaostavštine — Bajden i dalje kontroliše OFAF i određene druge agencije — i predsjedniku Trampu i dalje je teško da uspostavi punu kontrolu nad svim segmentima državne politike,“ rekao je. „To je razumljivo, ali mi zbog toga trpimo. Želimo da se nepravda učinjena prema nama tokom cijelog ovog vremena ispravi jednim poštenim potezom od strane Sjedinjenih Država i ove administracije na njenom čelu.“

Dodik je naveo da „kada čujemo da neki ljudi kažu da se sudske odluke moraju poštovati,“ to je u suprotnosti sa onim što on opisuje kao Trampovu istorijsku zakletvu da se ne miješa u poslove drugih nacija.

Dodao je da „neki iz Stejt departmenta su prije oko 20 dana došli u Sarajevo i ohrabrili muslimane, govoreći im: ‘Pozicija SAD je da se sudska odluka mora poštovati.’“ Po njegovom mišljenju, to je značilo prihvatanje presude bez ispitivanja njene relevantnosti. „Odmah nakon toga sam dobio sudsku odluku nepovoljnu po mene, i odmah počinje ovaj proces protiv mene.“

Dodik smatra da zaostale sile iz prethodne administracije „i dalje djeluju“ i da „Tramp nije upoznat sa detaljima“.

Faktor Šmit i mineralne rezerve Republike Srpske

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ima svoje mišljenje o tome zašto je međunarodni pritisak u vezi prenosa prava svojine iz njegovog entiteta u Bosni i Hercegovini pojačan posljednjih godina: litijum, zlato i drugo zakopano bogatstvo.

Decenijsko istraživanje mineralnih rezervi Republike Srpske, rekao je, završeno je 2021. godine, identifikujući ležišta magnezijuma, litijuma, borne kiseline i zlata.

„I onda ovaj Nijemac dođe i kaže da sva imovina, sva sredstva, treba da budu prenijeta na Bosnu i Hercegovinu. Naravno da se ja tome protivim,“ rekao je Dodik. „U našem Ustavu — kao i u Ustavu SAD — stoji da samo ono što je izričito dodijeljeno Bosni i Hercegovini pripada Bosni i Hercegovini, a sve ostalo pripada entitetima. A među onim što je izričito dodijeljeno, imovina nije pomenuta.“

Za Dodika, tajming nije bio slučajan.

On je rekao da napori za centralizaciju kontrole nad imovinom datiraju još od „samog prvog dana potpisivanja Dejtona“ koji je okončao rat u BiH 1992–95. godine. Prisjetio se ranijih ustupaka — poput prenosa oružanih snaga na zajednički nivo — kao strateških grešaka. „Nije imalo apsolutno nikakvog smisla da tri strane, koje su bile u ratu do skoro, sada stvaraju jednu vojsku,“ rekao je Dodik.

Poziv Stejt departmenta na uzdržanost

Stejt department je u nedavnom saopštenju za "Thepavlovictoday" rekao da „Sjedinjene Američke Države ostaju posvećene stabilnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH i pozivaju sve strane da izbjegnu bilo kakvu akciju koja bi dodatno eskalirala situaciju.“

Na pitanje da prokomentariše, Dodik je rekao da je to apel koji je došao prekasno.

„Šta sada? Ako se ja borim, ja eskaliram situaciju,“ pitao je, „a oni koji su dozvolili pojedincu da nametne zakon tako da muslimani sude hrišćanima — oni ne eskaliraju? Oni ne eskaliraju, a ja jesam?“

Saopštenje, kako je primjetio, jednostavno je glasilo: Pozivamo sve strane da izbjegnu eskalaciju. Njegov odgovor je bio neposredan: „Zašto to nisu učinili prije mjesec dana?“

Dodik je rekao da vjeruje predsjedniku Trampu i smatra da američki lider može da razumije pritiske s kojima se suočavao. „Znam da, baš kao što ja ovde imam negativce, on takođe ima negativce i zlonamjerne ljude oko sebe,“ primjetio je Dodik.

Njegovo pitanje bilo je jasno: zašto izdati saopštenje sada, a ne tri mjeseca ranije? Zašto, pitao je, Stejt department nije slijedio Trampovu poziciju da ne treba nametati zakone drugim narodima. „Ako ste pravedni, zašto ne kažete: ‘Pojedinac ne može donositi zakone’? SAD plaćaju tom čovjeku, Šmitu, 24.000 evra mesečno i pokrivaju 40 procenata budžeta nekoga poput njega,“ rekao je Dodik.

Dodik kaže da Šmit prima novac američkih poreskih obveznika da obavlja „prljavi posao“ bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN. „Nema saglasnost potpisnika, nema saglasnost Srbije, Hrvatske, Republike Srpske ili Federacije.“