"Dejtonski sporazum je jedini moguć u okolnostima u kojim živimo!"

Dejtonski mirovni sporazum je racionalan, ostvariv i jedini moguć u okolnostima u kojima živimo i stvorio je prostor u kojem svaki narod ima svoje mjesto, svoj identitet i pravo na ravnopravnost, naglasio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
"Dejtonski sporazum nije idealan dokument. Idealnih stvari gotovo da nema u životu. Ali, on je racionalan, ostvariv i jedini moguć u okolnostima u kojima živimo", ukazao je Dodik u obraćanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske koje Srna prenosi u cijelolsti:

"Da bismo razumjeli šta to branimo, moramo se vratiti samom sporazumu koji je utvrdio Ustav BiH, okončao rat i donio mir.

Dejtonski sporazum nije idealan dokument. Idealnih stvari gotovo da nema u životu. Ali, on je racionalan, ostvariv i jedini moguć u okolnostima u kojima živimo.

Dejton je uvidio istoriju, naslijeđe, mentalitet i odnose koji su postojali u BiH. Definisao je sistem u kome BiH može da funkcioniše kao zajednica dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda.

Dejtonski sporazum stvorio je prostor u kome svaki narod ima svoje mjesto, svoj identitet i pravo na ravnopravnost.

Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, sa svojih 11 aneksa, potpisan u vazduhoplovnoj bazi Rajt-Peterson u Dejtonu, Ohajo, nije bio samo politički dokument. On je bio i ostao ustavnopravni instrument, osnova, temelj BiH.

Dejton je stvorio pretpostavke da BiH bude složena suverena zemlja u kojoj će odluke donositi izabrani predstavnici naroda, a ne protektorat u kom će narodna volja biti potčinjena volji neizabranog i lažnog visokog predstavnika, ukazao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
"Sve u ovom svijetu ima svoju cijenu. Oni koji danas ruše temelje Dejtona zaboravljaju da će se svako nametanje vratiti kao bumerang. Dejton je temelj BiH i mira u njoj, a ko taj temelj ruši, ruši i mir, ruši i BiH", istakao je Dodik u obraćanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske koje Srna prenosi u cijelosti:

"Ako je Dejton bio dogovor — ustavotvorni sporazum — onda je potrebno da se iskreno zapitamo sljedeće: Ko je prekršio taj dogovor? Ko je promijenio njegove odredbe? Ko je uveo nekakva pravila? Ko je odlučio da napisana riječ Ustava BiH više ne važi? Jer, mi nismo. Nisu ni građani Republike Srpske.

Republika Srpska nikada nije želela da donosi odluke u ime Bošnjaka i Hrvata. Nikada nismo htjeli da biramo njihove predstavnike. Banjaluka nikada nije željela da uređuje odnose u Sarajevu, Zenici ili Mostaru. Ali isto tako, nikada nećemo dozvoliti da oni donose odluke u ime nas. Ne zato što smo tvrdoglavi, već zato što je to volja srpskog naroda.

Nisu čak ni građani BiH. Nego oni koji su došli nakon potpisivanja sporazuma i koji su sebi dali za pravo da ga tumače, preoblikuju i prenebregavaju. A najvidljivije lice tog podrivanja danas je Kristijan Šmit.

Hajde da razgovaramo iskreno — ne bez uvažavanja, nego iskreno. Šmita nikada nije potvrdio Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Prema Aneksu deset Dejtonskog sporazuma, visoki predstavnik mora biti imenovan i potvrđen od Savjeta bezbjednosti, a prije toga da ga izaberu potpisnici Aneksa deset. To se nikada nije desilo.

Kada su Šmita pokušali da nametnu po svaku cijenu, Rusija se usprotivila. Kina nije dala saglasnost. Šmit nikada nije dobio podršku u Savjetu bezbjednosti. To znači da Šmit nije visoki predstavnik imenovan u skladu sa pravom.

Pošto se Šmit ne može pozvati ni na jedan međunarodni sporazum, zakon ili obavezujući akt koji bi mu dao legitimitet, on je obični građanin koji izdaje dekrete bez mandata, bez legitimiteta i bez odgovornosti. Nažalost, druga ugovorna strana to jeste FBiH ga prihvata samo zato što svojim diktatom udara na Republiku Srpsku s ciljem da je sruši.

Ovo nije tehničko pitanje. Ovo je pravna i ustavna kriza. Od kada je stigao 2021. godine, što se poklopilo upravo sa povratkom Bajdenove administracije, Šmit koristi samoproklamovana ovlašćenja da odlukama nameće krivične zakone, obustavlja finansiranje iz budžeta i prijeti izabranim zvaničnicima, i sve to bez saglasnosti ovog ili bilo kog parlamenta, ovog naroda ili međunarodnog tijela koje bi navodno trebalo da uređuje njegovu funkciju.

To nije samo kršenje Dejtona. Ovo je kršenje svih načela demokratske uprave. A, ipak, samo zato što smo na to ukazali, zato što smo tražili da se Dejton poštuje — rukovodstvo Republike Srpske je sankcionisano, osuđeno, navodno izolovano kako oni to vole da kažu, i optuženo.

Ali, da budemo jasni: ovdje nije riječ o jednom čovjeku. Kristijan Šmit nije uzrok. On je lice sa plakata. Lice sa plakata generacija 'graditelja država' koji ne djeluju vojnim sredstvima, nego dekretima. Ne tenkovima, nego kulturom eliminacije. Ne diplomatijom, nego zloupotrebom prava pri čemu koriste privid legalnosti da unište suštinu prava.

Ovo čemu danas svjedočimo nije odgovornost. To je ideološko nametanje. To je ono što se dešava kada strani, neizabrani zvaničnik koristi samoproklamovana ovlašćenja da ukloni izabrane zvaničnike koji se usude da kažu 'ne' rušenju međunarodnog ugovora. To je ono što se dešava kada se demokratija tretira ne kao volja naroda, nego kao formalnost u svrhu ispunjavanja želja i stavova onih koji se smatraju višim bićima

Prema tom sprazumu, BiH čine dva entiteta: Republika Srpska i Federacija BiH. Svaki entitet ima svoju vladu, svoj pravni sistem i svoje nadležnosti, pravo da upravlja svojim narodom, teritorijom i imovinom - u miru. `Bosna i Hercegovina` izvedena je iz teritorije entiteta: 49 odsto Republike Srpske i 51 odsto FBiH.

Sporazum nije stvorio centralističku, unitarnu državu. Nije zahtijevao da izbrišemo svoje razlike. Dao nam je ravnotežu, a ne dominaciju. Dao nam je funkcionisanje, a ne fantaziju. Dao nam je mir, a ne uniformnost.

One koji sumnjaju u to pozivam da pročitaju Anekse jedan do deset. Pročitajte Ustav BiH, onakav kakav je usvojen u Dejtonu. Ne tumačenja. Ne fusnote. Sam tekst.

Ne postoji nijedna odredba — nijedna — koja stranom, neizabranom birokrati daje pravo da inkriminiše neslaganje. Ne postoji nijedna odredba koja dozvoljava da državna imovina bude konfiskovana dekretom tog birokrate. Ne postoji nijedna odredba koja Republiku Srpsku svodi na podređenu administrativnu jedinicu. Ne postoji nijedna odredba koja dopušta da jedna strana nameće rješenja drugoj.

Dejton je federalistički-konfederalni ugovor, a ne kolonijalni. Dejton je pragmatičan, a ne utopijski. Dejton je poštovao pravo naroda da upravljaju sami sobom unutar BiH, a ne pod njom.

Iz tog razloga, sebe smatramo originalistima Dejtona. Ono čemu danas svjedočimo jeste ista ideološka debata koja se vodi širom svijeta o ustava. Da li ga tumačiti onako kako je napisan ili ga tretirati kao `živ dokument` koji se mijenja zavisno od trenutka i raspoloženja stranih sila? Mi u Republici Srpskoj prihavatamo samo tekst koji smo potpisali".