Za šta se spremaju: NATO članica priprema desetine hiljada bunkera

Švedska, najnovija članica NATO, okončala je dugogodišnju politiku nesvrstavanja nakon što je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu prije više od tri godine i brzo povećala svoju vojnu potrošnju.

Istraživanje pokazalo: Amerikanci žive kraće od Evropljana

Takođe je, zajedno sa svojim nordijskim susjedima, Švedska je stavila naglasak na civilnu odbranu, odnosno na napore da se zaštite civili i vitalna infrastruktura tokom eventualnog rata ili katastrofe.

U novembru 2024. Švedska je ažurirala svoje službene smjernice za javnost u pamfletu pod nazivom "U slučaju krize ili rata", u kom se navodi da povećan nivo globalne prijetnje povećava rizik da se nuklearno oružje može upotrijebiti.

"Skloništa pružaju najbolju zaštitu od nuklearnog, hemijskog ili biološkog oružja", takođe piše u švedskom pamfletu.

Švedska agencija za civilne nepredviđene situacije, koja se skraćeno naziva MSB, saopštila je u ponedeljak da je započela rad na 25 od 80 "specijalnih skloništa" u zemlji u okviru velikog projekta za koji se očekuje da će trajati do tri godine. Ova velika skloništa mogu da prime po hiljadu ljudi.

Švedska ima otprilike 64.000 skloništa raštrkanih širom zemlje, koja bi trebalo, kako kažu u MSB-u, da pruže osnovnu zaštitu.

Preminuo zaposlenik u KPZ Orašje

Ova skloništa su koncentrisana u gradovima i drugim gusto naseljenim područjima i mogu da prime ukupno sedam miliona ljudi.

Švedska ima nešto više od 10,5 miliona stanovnika.

"Nikada nije bio cilj da se izgrade skloništa za cjelokupno stanovništvo. Vaša lokacija određuje vašu potrebu za skloništem", navode iz MSB-a.

Vlada je početkom 2025. godine rekla MSB-u da će pomoći u pripremi grupe građana za upravljanje specijalnim skloništima, a samo u ovoj godini Stokholm je uložio nešto više od 10 miliona dolara u inspekcije i renoviranje skloništa.

Većini već pregledanih skloništa potrebni su samo "manji" radovi, navode mediji te zemlje.

Prema planu, tokom 2025. biće pregledano još nekoliko hiljada skloništa u kojima će biti odmah promijenjeni filteri koji su već ugrađeni, kako bi imali bolju zaštitu od hemijskog i radiološkog oružja.

Skloništa štite od udarnih talasa i bombi, kao i od nuklearnih eksplozija i toplotnih talasa, prema zvaničnim smjernicama zemlje. Oni nude "bolju zaštitu" od radioaktivnih padavina i hemijskog ili biološkog oružja.

Otvorena istraga o fondaciji princa Harija

Švedske vlasti su još rekle da se skloništa mogu koristiti u druge svrhe u mirnodopskim uslovima, ali da moraju biti spremna za upotrebu u roku od 48 sati ako je potrebno.

I Norveška, ali i Finska učinile su slične korake u pripremi stanovništva za moguće izbijanje rata. Prema nekim podacima, Norveška ima oko 20.000 skloništa, koja mogu da prime 2,5 miliona ljudi.

Finska, koja ima najdužu granicu sa Rusijom, ima i više od 50.000 skloništa sa prostorom za 4,8 miliona ljudi.

Dodik: Predlaže da BiH ukine sva carinska opterećenja na robu iz SAD