Vens kritikovao cenzuru i gušenje sloboda tokom govora u Minhenu

Potpredsjednik SAD Džejms Dejvid Vens kritikovao je tokom govora na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji cenzurisanje javne riječi, sve češće gušenje slobode govora, zatvaranje političkih neistomišljenika i poništavanje izbora kada nisu po volji političkim elitama.

On je upozorio da je situacija postala toliko loša da je Rumunija u decembru poništila rezultate predsjedničkih izbora, na osnovu sumnji obavještajne agencije i ogromnog pritiska susjednih zemalja, a argument za to je, koliko je on shvatio, bio da je "ruska kampanja dezinformisanja" uticala na izbore.

"Bio sam šokiran kada je bivši evropski komesar nedavno izašao pred kamere i zvučao zadovoljno činjenicom da je Vlada Rumunije upravo potpuno poništila izbore.

Stvari `ne idu po planu` i identična stvar se može dogoditi i ovdje u Njemačkoj", izjavio je Vans.

Prema njegovim riječima, takve "kavaljerske" izjave su godinama šokantne za američke uši.

"Rečeno nam je da je sve u što smo uložili i da je sva naša podrška `u ime naših zajedničkih demokratskih vrijednosti` i da je sve u vezi sa našom politikom - od Ukrajine do digitalne cenzure - izgrađeno kao dio odbrane demokratije.

Međutim, vidimo da evropski sudovi poništavaju izbore i da zvaničnici prijete poništavanjem drugih, te moramo da se zapitamo da li se visoki standardi poštuju na odgovarajući način ili ne? Kažem `mi`, jer čvrsto vjerujem da smo u istom timu", istakao je Vens.

On je naglasio da se mora učiniti više od same priče o demokratskim vrijednostima, koje "moraju da se žive".

"Zatražio bih od svojih evropskih prijatelja malo perspektive. Možete da vjerujete da je pogrešno to što Rusija kupuje reklame na društvenim mrežama kako bi uticala na vaše izbore - mi sigurno mislimo tako.

Možete i da to osudite na svjetskoj sceni, ali ako vašu demokratiju može da uništi digitalno reklamiranje iz strane zemlje u vrijednosti od 100.000 dolara - onda vaša demokratija od samog početka nije bila naročito snažna", naveo je Vens.

Prema njegovim riječima, dobra vijest je da što misli da su evropske demokratije "značajno manje brutalne nego što se brojni ljudi, očigledno, plaše".

"Uvjeren sam da će dozvoljavanje našim građanima da govore učiniti te demokratije još snažnijim. To nas, naravno, vraća nazad u Minhen, gdje su organizatori ove konferencije poslanicima populističkih stranaka i ljevice i desnice zabranili učešće u ovim konverzacijama.

Ponavljam, ne moramo da budemo saglasni sa svim ili sa bilo čim što ljudi kažu, ali kada ljudi i politički lideri zastupaju važnu ustavnost, na nama je da barem učestvujemo u dijalogu sa njima", naglasio je Vens.

On je naveo da ako se želi konkurentna ekonomija, pristupačna energija i siguran lanac snabdijevanja, potrebni su mandati za upravljanje, jer mora da se napravi težak izbor kako bi se uživalo u svemu tome.

"Naravno, mi u Americi to dobro znamo. Ne možete dobiti demokratski mandat cenzurisanjem ili zatvaranjem protivnika. Bilo da je to lider opozicije, skromni hrišćanin koji se moli u svojoj kući ili novinar koji pokušava da prenese vijest. Ne možete ga dobiti ni nepoštovanjem vašeg elektorata na osnovu pitanja ko može da bude dio zajedničkog društva", napomenuo je Vens.

On je rekao da mnogima sa druge strane Atlantika sve više djeluje kao da se stari ukorijenjeni interes krije iza "ružne riječi iz doba Sovjetskog Saveza kao što je `dezinformacija`, te da tu riječ potenciraju oni kojima se jednostavno ne sviđa ideja da neko sa alternativnim gledištem može da izrazi različito mišljenje ili da, ne daj Bože, drugačije glasa ili - još gore - pobijedi na izborima.

Vans je napomenuo da iako je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa veoma zabrinuta za evropsku bezbjednost i vjeruje da se može doći do razumnog rješenja između Rusije i Ukrajine, vjeruje da je u narednim godinama takođe važno da Evropa značajno istupi i oživi sopstvenu odbranu.

"Prijetnja zbog koje sam ja najviše zabrinut u vezi sa Evropom nije ni Rusija, ni Kina, niti bilo koji drugi spoljni faktor. Brine me prijetnja iznutra, povlačenje Evrope od nekih od njenih najvažnijih vrijednosti, koje dijeli sa SAD", naveo je Vens.

Američki potpredsjednik podsjetio je da su se lideri okupili na konferenciji kako bi razgovarali o bezbjednosti, odnosno o prijetnjama našoj unutrašnjoj bezbjednosti, te da je primijetio brojne velike vojne lidere koji prisustvuju događaju.

On je rekao da se mnogi koji se nalaze u prostoriji u kojoj se održava konferencija sjećaju "hladnoratovski nastrojenih branilaca demokratije od snaga koje su dosta više tiranski nastrojene na ovom kontinentu".

"Razmotrite stranu u toj borbi koja je cenzurisala disidente, zatvarala crkve, otkazivala izbore – da li su oni bili dobri momci? Sigurno da ne. I hvala Bogu da su izgubili Hladni rat, a izgubili su ga jer nisu cijenili niti poštovali sve blagodati slobode - slobode da se iznenadi, pogriješi, da se pronalazi, da se gradi.

Ispostavilo se da ne možete davati mandat na inovaciju ili kreativnost, kao što ne možete nametati narodu šta da misli, osjeća i u šta da vjeruje, a mi vjerujemo da su te stvari sasvim sigurno povezane", izjavio je Vens.

On je rekao da, nažalost, kada danas pogleda Evropu, ponekad nije baš najjasnije šta se desilo sa pojedinim pobjednicima Hladnog rata.

"Gledam u Brisel, gdje evropski komesari traže od građana da ukinu društvene mreže tokom građanskih nemira onog trenutka kada primijete ono što nazivaju `sadržajem mržnje`. Ili baš u NJemačkoj, gdje je policija vršila racije usmjerene protiv građana optuženih za objavljivanje antifeminističkih komentara na internetu, kao dio onoga što nazivaju `Borba protiv mizoginije na internetu – dan akcije`", naveo je Vens.

On je govorio i o Švedskoj, gdje je Vlada prije dvije sedmice osudila hrišćanskog aktivistu zbog učestvovanja u spaljivanjima Kurana koja su rezultirala ubistvom prijatelja tog aktiviste.

Vens je podsjetio da je sudija u tom slučaju "zastrašujuće" istakao da švedski zakoni, koji navodno štite slobodu izraza, ne garantuju "dozvolu da se bilo šta kaže bez rizika da se uvrijedi grupa koja ima određena uvjerenja".

"Možda i najzabrinjavajuće, gledam u naše prijatelje u Velikoj Britaniji, gdje je kretanje suprotno od razumnih prava ugrozilo osnovne slobode vjernika", kaže Vens.

On je podsjetio da je Vlada Velike Britanije prije nešto više od dvije godine optužila Adama Smita Konora, 51-godišnjeg fizioterapeuta i vojnog veterana, za "gnusni zločin" zbog toga što je stajao 50 metara od klinike za abortuse i u tišini se molio Bogu tri minuta, ne ometajući bilo koga, ne komunicirajući sa bilo kim – "samo se u tišini sam molio".

"Nakon što ga je britanska policija primijetila i zatražila da objasni `za šta se moli`, Adam je jednostavno odgovorio da to čini u ime svog nerođenog sina kojeg je njegova bivša djevojka abortirala nekoliko godina ranije.

To policajce nije dotaklo i Adam je proglašen krivim zbog kršenja novog zakona kojim je zabranjeno da se neko moli u tišini, kao i da čini bilo šta što može da utiče na odluku neke osobe u krugu od 200 metara oko institucije za abortuse, te je on morao da plati hiljade funti pravnih troškova tužilaštva", rekao je Vens.

On je naglasio da bi volio da može da kaže da je to bio jedinstven, lud primjer sprovođenja loše napisanog zakona protiv pojedinca.

"Ali ne, Vlada Škotske je prije nekoliko mjeseci počela da dijeli pisma građanima čije su kuće u takozvanoj zoni bezbjednog pristupa, upozoravajući ih da čak i privatna molitva, u njihovoj sopstvenoj kući, može da se smatra kršenjem zakona.

Naravno, Vlada zahtijeva da se prijavi bilo koji građanin za kojeg se smatra da je počinio `zločin mišlju`", naveo je Vens.

On je izrazio bojazan da se sloboda govora povlači u Britaniji i širom Evrope.

"U interesu komedije, prijatelji moji, kao i u interesu istine, priznaću da ponekad najglasniji glasovi cenzure ne dolaze iz Evrope, već iz moje zemlje, u kojoj je prethodna administracija prijetila i maltretirala kompanije društvenih mreža da cenzurišu takozvane dezinformacije, kao što je ideja da je virus korona vrlo vjerovatno iscurio iz laboratorije u Kini. Naša vlada je ohrabrivala privatne kompanije da ućutkaju one koji su govorili o nečemu što se ispostavilo kao očigledna istina", rekao je Vens.

On je naglasio da danas nije došao samo sa zapažanjem, već i sa ponudom.

Prema njegovim riječima, baš kao što je adminsitracija bivšeg američkog predsjednika DŽozefa Bajdena očajnički pokušavala da utiša ljude koji misle svojim glavama, tako će Trampova adminstracija učiniti upravo suprotno.

On smatra da se na tome može zajednički raditi.

"U Vašingtonu je novi šerif u gradu. Tokom ovog mandata, možda možemo da se ne saglasimo sa vašim stavovima, ali ćemo se boriti za vaše pravo da ih kažete u javnosti, da se saglasite ili ne", poručio je Vens.

On je podsjetio da je konferencija u Minhenu bezbjednosna i naveo da je siguran da su "svi došli spremni da govore o tome kako, zapravo, planiraju da povećaju trošenje na odbranu u narednih nekoliko godina u skladu sa novim ciljem.

"I to je sjajno! Jer, kao što je predsjednik Tramp jasno stavio do znanja, on vjeruje da naši evropski prijatelji moraju da igraju veću ulogu u budućnosti ovog kontinenta.

Ne mislimo na ovaj izraz koji čujete `podjela bremena`, već mislimo na to da je važno da se Evropa, kao dio zajedničkog saveza, istakne, dok se Amerika usredsređuje na dijelove svijeta koji su u velikoj opasnosti", istakao je Vens.

On je upitao zvaničnike kako uopšte počinju razmišljanje o pitanjima budžeta ako, prije svega, ne znaju šta brane?

"Održao sam brojne dobre razgovore sa mnogim ljudima koji su došli ovdje, i dosta sam slušao o tome `od čega treba da se branite` i to je, naravno, važno. Međutim, ono što mi je bilo malo manje jasno – a sigurno mislim i brojnim građanima Evrope - jeste za šta se zapravo branite? Koja je pozitivna vizija koja animira ovu zajedničku bezbjednost za koju svi smatramo da je toliko važna? Duboko vjerujem da nema bezbjednosti ako se plašite glasova, mišljenja i savjesti koja vodi upravo vaš narod", smatra Vens.

On je napomenuo da se Evropa suočava sa brojnim izazovima, ali da je kriza koja je sada zahvatila kontinent i sa kojom se svi suočavaju - sopstvena kreacija.

"Ako u strahu bježite od sopstvenih birača, Amerika ne može ništa da učini za vas, kao što ni vi ne možete ništa da uradite za američki narod koji je izabrao mene i predsjednika Trampa. Potrebni su vam demokratski mandati da ostvarite bilo šta vrijedno u narednim godinama. Nismo naučili da slabi mandati daju nestabilne rezultate, ali se mnoge vrijednosti mogu dostići mandatom koji dolazi od većeg obraćanja pažnje na glasove vaših građana", naglasio je Vens.

Govoreći o migrantskoj krizi, Vens je izrazio uvjerenje da od svih gorućih izazova sa kojima se zemlje suočavaju, nema ništa hitnije od masovne migracije.

On je podsjetio da je danas gotovo svaki peti čovjek koji živi u NJemačkoj došao je iz inostranstva, te da je to najveći procenat ikad.

"Usput, sličan je broj u SAD i takođe je najveći ikad. Broj imigranata koji su ušli u EU iz zemalja koje nisu članice bloka udvostručio se 2021. i 2022. godine, a od tada je mnogo veći. Znamo da se situacija materijalizovala u vakuumu. To je rezultat niza svjesnih odluka političara širom Evrope i u svijetu tokom jedne decenije", napomenuo je Vens.

On je istakao da se vidjelo kakav su horor te odluke donijele, baš juče u ovom gradu, aludirajući na napad Minhenu.

"Ne mogu da ne razmišljam o žrtvama kojima je uništen divan zimski dan u Minhenu. Naše misli i molitve su uz njih. Ali, zašto se, uopšte, to dogodilo?", upitao je Vens.

Prema njegovim riječima, to je užasna priča, ali se takva priča čula previše puta u Evropi, a nažalost i u SAD.

"Tražilac azila, uglavnom mlad muškarac u srednjim dvadesetim, već poznat policiji, udara automobilom u ljude i rastura zajednicu.

Koliko puta moramo da doživljavamo ove užasne udarce prije nego što promijenimo kurs i povedemo našu zajedničku civilizaciju u novom smjeru?", upitao je Vens.

On je naglasio da nijedan glasač na ovom kontinentu nije izašao na izbore da bi otvorio kapije milionima imigranata.

"Znate li za šta jesu glasali? U Engleskoj su glasali za Bregzit. Slagali se ili ne – oni su glasali za to. Sve češće u Evropi glasaju za političke lidere koji obećavaju da će okončati migraciju koja se otela kontroli. Ja sam saglasan sa mnogim od ovih zabrinutosti, ali vi ne morate biti saglasni sa mnom. Samo mislim da je tim ljudima stalo do njihovih kuća, snova, bezbjednosti i kapacitetima da se brinu o sebi i svojoj djeci. Oni su pametni", poručio je Vens.

Potpredsjednik SAD smatra da je jedna od najvažnijih stvari koje je naučio za kratko vrijeme u politici, suprotno od onoga što se možda čuje u Davosu, da građani ne smatraju generalno sebe "obrazovanim životinjama ili zamjenjivim zupčanicima globalne ekonomije", te da ne iznenađuje to što oni ne žele da budu nemilosrtno ignorisani od sopstvenih lidera.

Vens je istakao da je posao demokratije presudi o velikim pitanjima na osnovu glasačkih kutija.

"Vjerujem da se ništa ne štiti odbacivanjem ljudi i njihovih zabrinutosti ili - još gore - zatvaranjem medija, poništavanjem izbora ili isključivanjem naroda iz političkog procesa. Zapravo, to je najsigurniji put ka uništenju demokratije", ocijenio je Vens.

Prema njegovim riječima, izražavanje mišljenja nije miješanje u izbore, čak i kada ljudi iznose mišljenje o njima u drugim zemljama, pa čak i ako su ti ljudi veoma uticajni.

"Vjerujte mi, kažem ovo sa humorom – ako američka demokratija može da preživi 10 godina kritika Grete Tunberg, i vi ljudi možete da preživite nekoliko mjeseci Ilona Maska", rekao je Vens.

On je upozorio da ono što nijedna demokratija – ni američka, ni njemačka, ni evropska – neće preživjeti, jeste da se milionima glasača govori da njihove misli, zabrinutosti, težnje i zahtjevi za olakšanje nisu validni ili da čak nisu vrijedni razmatranja.

Vens kaže da se demokratija oslanja na "sveti princip" da je važan glas naroda.

"Nema mjesta za zaštitne zidove – ili se pridržavate tok principa ili ne. Evropljani, ljudi, imaju glas, evropski lideri imaju izbor. Uvjeren sam da ne treba da se plašimo budućnosti. Hvalite narod čak i kada ste iznenađeni, čak i kada se ne slažete. Ako to uradite, možete da se sa sigurnošću i samouvjerenošću suočite sa budućnošću, jer znate da narodi stoje iza svakog od vas", istakao je Vens, uz napomenu da je za njega to "velika magija demokratije", te da magija nije u kamenim zgradama, divnim hotelima, pa čak ni u velikim institucijama koje su izgrađene zajedno kao zajedničko društvo.

Vens je naveo da vjerovati u demokratiju znači razumjeti da svaki građanin ima mudrost i glas, te da ako se odbije da se sluša taj glas, čak i najuspješnije borbe će donijeti veoma malo.

"Kao što je bivši papa Jovan Pavle Drugi, kojeg smatram jednim od najizuzetnijih zagovarača demokratije na ovom kontinentu ili bilo gdje u svijetu, jednom rekao: `Ne plašite se. Ne treba da se plašimo našeg naroda čak i kada nisu saglasni sa svojim vlastima`", rekao je Vens.

On je zahvalio svim okupljenim zvaničnicima, predstavnicima medija i, prije svega, organizatorima Minhenske bezbjednosne konferencije i istakao da mu je drago što je danas u Minhenu, uz podsjećanje da je u Minhenu prvi put bio sa suprugom, koja je danas sa njim, te da se radilo o ličnoj posjeti.

"Oduvijek sam volio ovaj grad i njegov narod i želim da kažem da smo veoma dirnuti i da su naše misli uz Minhen i sve one na koje je uticalo zlo naneseno ovoj divnoj zajednici. Mislimo na vas, molimo se za vas i sigurno ćemo biti uz vas u danima koji dolaze", rekao je Vens.

Vens je rekao da želi da govori o zajedničkim vrijednostima i naglasio da je "lijepo vratiti se u NJemačku".

"Kao što se već čuli, bio sam ovdje prošle godine kao senator SAD, vidio sam Dejvida Lemija i bivšeg ministra spoljnih poslova – imali smo drugačije poslove nego sada – ali sada je vrijeme za sve naše zemlje, za sve nas da budemo dovoljno srećni da dobijemo političku moć koju su nam dali naši narodi da je mudro iskoristimo za poboljšanje njihovih života", poručio je Vens.

On je podsjetio da je "imao sreću" da provede vrijeme na lokaciji na kojoj se održava ova konferencija u posljednja 24 časa i naveo da je impresioniran gostoprimstvom ljudi, uprkos jučerašnjem užasnom napadu.

"Hvala vam svima. Srećno svima. Bog vas blagoslovio", dodao je Vens.