U spisima o Kenediju otkriveno da je CIA pokušavala da vrbuje Titovog čovjeka

Nedavno objavljeni deklasifikovani dokumenti iz arhive o atentatu na predsjednika Džona Kenedija otkrivaju da je CIA pokušala regrutovati jugoslavenskog trgovačkog putnika Franca Pečara i vratiti ga u Jugoslaviju kao svog agenta.

U dokumentima, čiju je objavu naredio Donald Tramp, našla se i prepiska CIA i FBI o Francu Pečaru, Slovencu koji je 1962. godine bio u Njujorku kao prodajni predstavnik firme Intertrade.

Američke obavještajne službe saznale su da mu je naređeno da se vrati u Jugoslaviju, iako je on insistirao na ostanku u Americi.

Informator CIA Joseph Merola obavijestio je FBI da je od svojih kontakata u New Yorku doznao da Pečar treba biti vraćen u Jugoslaviju, ali da on želi ostati u SAD. Ta informacija objavljena je u dopisu CIA 29. marta 1963. godine, koji je potpisao njen tadašnji šef James Angelton.

U istom dopisu piše: “Ako su gore navedene informacije tačne, ova agencija može razmotriti mogućnost kontaktiranja Pečara kako bi ga uvjerila da se vrati u Jugoslaviju po našem nalogu.”

U dokumentu CIA od 9. aprila 1963. navodi se kako agencija “razmatra kontaktiranje Pečara tokom njegova boravka u Beču u svrhu pokušaja regrutacije za povratak u Jugoslaviju”.

Dokumenti otkrivaju i protivrječne informacije o tome je li Pečar bio povezan s jugoslavenskom obavještajnom službom. Jedan izvor CIA sugerisao je da je “osoba istog prezimena član jugoslavenske obavještajne službe”, dok je drugi naveo da “subjekt nije član jugoslovenske službe”.

FBI je u svom memorandumu istakao da su njihovi informatori iz New Yorka u martu 1963. tvrdili kako Pečar “nije uključen u obavještajne aktivnosti” i preporučili su da se ne kontaktira direktno.

Očajnički pokušaji da Pečar ostane u SAD

Iz dokumenata proizlazi da je Pečar bio odlučan u namjeri da ostane u SAD. Prema informatoru CIA Josephu Meroli, koji ga je ugostio u Majamiju početkom aprila 1963. godine, Pečar se sreo sa pomoćnikom američkog državnog tužioca Williamom Kennyjem i “izrazio veliku želju da pronađe način da ostane u SAD”. U dokumentima se navodi da je “pokazao Meroli i Kennyju opsežnu dokumentaciju”, vjerojatno kao dokaz u prilog svom zahtjevu. Nepoznato je o kakvoj je dokumentaciji riječ.

Ostaje nepoznato je li na kraju postao američki obavještajni agent.

Ko je bio Franc Pečar?

Franc Pečar bio je istaknuti slovenački inženjer i poslovni čovjek koji je ostavio značajan trag u slovenačkoj i jugoslavenskoj industriji sredinom 20. vijeka. Svoju karijeru izgradio je na vodećim pozicijama u ključnim industrijskim firmama.

Prvo je radio kao šef slovenačkog Litostroja, važnog industrijskog kompleksa u Ljubljani. Osnovao je tvornicu zajedno s Francom Leskovšekom-Lukom i postao njen prvi direktor.

Ova fabrika započela je s radom 1. septembra 1947. godine i predstavljala je jedan od najvećih i najmodernijih poslijeratnih industrijskih objekata u Jugoslaviji. Litostroj je izgrađen na poljoprivrednim površinama u području današnje Gornje Šiške u Ljubljani.

Pripremni radovi za izgradnju započeli su 28. jula 1946. godine. Zanimljivo je da je struktura za tvornicu izgrađena korištenjem prisilnog rada političkih zatvorenika iz logora osnovanih neposredno nakon Drugog svjetskog rata.

Ime Litostroj dolazi od slovenskog “livarna in tovarna strojev”, što znači “ljevaonica i tvornica strojeva”. Tvornica je bila usko povezana s Josipom Brozom Titom, koji ju je i posjetio nekoliko puta, te je 1947. godine preimenovana u Titovi zavodi Litostroj Ljubljana.

Nakon Litostroja osmislio je otvaranje tvornice Tomos

Kasnije je preuzeo ulogu direktora Tomosa, tvornice motocikala u Kopru koja je osnovana 1954. godine. Investicioni plan za tvornicu motocikala pripremio je sam Franc Pečar, a Tomos je nastao kao rezultat potrebe za stvaranjem novih radnih mjesta u primorskoj regiji nakon Drugog svjetskog rata.

Prije rata industrija je bila koncentrisana u Trstu, Monfalconeu i Gorici, ali nakon rata granični problemi između Italije i Jugoslavije su odsjekli stanovništvo susjedne regije od industrijskih središta.

Iako nije službeno otvorio Litostroj, očito je da su Tito i Pečar postali vrlo bliski jer je Tito službeno otvorio tvornicu Tomos 14. juna 1959. godine.

Pod Pečarovim vodstvom Tomos je doživio značajan rast i uspjeh na tržištu. Godine 1956. kompanija je proizvela 137 motocikala i 124 mopeda modela RL125. Krajem pedesetih razvijen je popularni model Colibri, koji je 1959. proizveden u više od 17.000 primjeraka.

Tomos je počeo izvoziti svoje proizvode u Švedsku, a kasnije i u druge zemlje tokom 1960-ih, pod Pečarovim vodstvom, Tomos je zapošljavao oko 2500 radnika i proširio izvoz na Holandiju.

Početkom 1960-ih godina Pečar je napustio Tomos kako bi preuzeo novu ulogu kao trgovinski predstavnik Jugoslavije u Sjedinjenim Američkim Državama. Radio je za kompaniju Intertrade koja je, između ostalog, bila službeni zastupnik IBM-a za Jugoslaviju, prenosi index.hr.