Sutra tri godine od početka sukoba: Bliži li se kraj rata u Ukrajini?

Rat u Ukrajini počeo je na sutrašnji dan prije tri godine, a pregovori između SAD i Rusije daju nadu da bi se moglo naći rješenje za okončanje sukoba.

Pregovori američkih i ruskih predstavnika, koji su počeli u Rijadu 18. februara, nakon povratka Donalda Trampa na mjesto predsjednika Amerike predstavljaju početak procesa koji bi mogao da dovede do mira i okončanja najsmrtonosnijeg sukoba na tlu Evrope od Drugog svjetskoga rata, prenosi Tanjug.

Rat u Ukrajini počeo je 24. februara 2022, kada je ruski predsjednik Vladimir Putin objavio početak "vojne operacije". 

Sa stanovišta zvanične Rusije, najveći problem bila je činjenica da su nove vlasti u Kijevu najavile približavanje NATO-a. Putin je prethodno, od 2008. upozoravao da Rusija neće tolerisati dalje približavanje NATO-a njenim granicama.

Putin je tada u vanrednom obraćanju istakao da će Moskva težiti "demilitarizaciji i denacifikaciji" Ukrajine, te pozvao ukrajinske vojnike da odlože oružje.

Rusija je počela, kako su tada naveli, "vojnu operaciju" nakon obraćanja vlasti Donjecke i Luganske Narodne Republike sa molbom za pomoć da odbiju pripremljeni napad snaga lojalnih Kijevu.

Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se širom ukrajinskog glavnog grada Kijeva, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je: "Ako neko pokuša da oduzme našu teritoriju, našu slobodu, naše živote… mi ćemo se braniti".

Prema procjenama, približno osam miliona građana Ukrajine je interno raseljeno, dok je zemlju tokom prve godine ratnih dejstava napustilo oko 8,2 miliona. 

Generalna skupština Ujedinjenih nacija u više navrata je osuđivala Rusiju zbog rata u Ukrajini. 

Pod pritiskom sankcija iz Rusije se povuklo više od 1.000 zapadnih preduzeća, a izvoz energenata je preusmjeren. Međutim, utisak je da su ekonomske sankcije prema Rusiji izazvale teže posljedice u zemljama Evropske unije koje su zavisile od gasa iz Rusije, poput Njemačke.

Tokom ove tri godine pokretane su ofanzive i kontraofanzive. Snabdijevanje ukrajinskih trupa oružjem i ostalom pomoći, kao i popuna jedinica posljednjih mjeseci 2024. bili su vrlo problematični. 

Sredinom 2024. procijenjeno je da je polovina ukrajinskog energetskog kapaciteta uništena. Rusija je u martu 2023. upotrijebila hipersonične raketne projektile. 

Ukupno, više od 70 zemalja slalo je pomoć Ukrajini. Pedesetak ih je uputilo pomoć u naoružanju ili vojnoj opremi. 

Zvanično, SAD su za pomoć Ukrajini izdvojile 175 milijardi dolara. Ipak, riječ je uglavnom o zastarjeloj vojnoj opremi i naoružanju, a veći dio takozvane finansijske pomoći zapravo je preusmjeren na subvencionisanje američke vojne industrije, prenosi Tanjug. 

Sredinom 2023. pojavile su se informacije da Iran šalje Rusiji borbene dronove, pomažući i razvoj njihove proizvodnje u Rusiji.

Sjeverna Koreja je takođe dostavila Rusiji balističke projektile i lansere, najkasnije u oktobru 2024. Tada su se pojavili izvještaji da su sjevernokorejske trupe prisutne na frontu u sastavu ruskih trupa.

Jedna od posljedica rata u Ukrajini bilo je i dalje širenje NATO-a. Tradicionalno neutralne zemlje Finska i Švedska zatražile su prijem. Finska je postala članica u aprilu 2023, a Švedska u martu 2024.

Krupna promjena dogodila se nedavnim odlaskom administracije bivšeg predsjednika Džozefa Bajdena u Vašingtonu. Tramp je sve vrijeme naglašavao da je jedan od njegovih prioritetnih ciljeva postizanje mira u Ukrajini, a pregovori koji su započeli u Rijadu 18. februara početak su procesa koji bi mogao do toga da dovede.

Prije pregovora američkih i ruskih predstavnika, koji su zabrinuli evropske zvaničnike jer su vođeni bez njih i Ukrajine, Tramp i Putin su razgovarali telefonom o okončanju rata u Ukrajini.

Tada je Tramp naglasio da su milioni stradali i da se više ne smije izgubiti nijedan život. Nakon toga razgovarao je i sa Zelenskim i obavijestio ga o razgovoru sa Putinom.

Nakon sastanka predstavnika Amerike i Rusije raste pritisak da se uspostavi mir, a borbe na frontu ne jenjavaju. 

Istovremeno, sa Kijevom pregovaraju o korišćenju ukrajinskih ruda.

Tramp je izjavio da su SAD i Ukrajina blizu sklapanja dogovora o podjeli prihoda od ukrajinskih minerala u sklopu napora da se okonča rat.

Ukrajinski minerali u zamjenu za američko oružje i podršku Kijevu da vrati kontrolu nad resursima na istoku - bio je to "Plan pobjede u pet tačaka" i predizborni prijedlog ukrajinskog predsjednika rivalima u trci za Bijelu kuću. Trampu se učinio zanimljiv, ali pod njegovim uslovima. Kako Tramp nije nudio bezbjednosne garancije, Zelenski je te uslove isprva odbijao, prenosi RTS.

Pošto je iz Kijeva, poslije tri dana razgovora, ispratio američkog specijalnog izaslanika Kita Keloga, Zelenski kaže da se radi na nacrtu sporazuma. Nada se i da će dogovor biti pošten. Tramp je uvjeren da će sporazum biti potpisan u kratkom roku.

Ukrajina leži na rezervama minerala i rijetkih zemnih metala. Geolozi kažu da ima svega za proizvodnju poluprovodnika, baterija, reaktora i druge visokotehnološke opreme. Administraciji Donalda Trampa najinteresantniji su titanijum i litijum.

Grigorij Popov iz Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu navodi procjene da Ukrajina ima više od 20 odsto svjetskih rezervi titanijuma.

Prema podacima Instituta za strateške studije, više od 40 odsto resursa je na teritoriji pod kontrolom ruskih snaga. Popov kaže da se vrijednost resursa procjenjuje na 30 do 60 biliona dolara, dok Tramp računa da povrati 500 milijardi dolara dosadašnje pomoći. U Kijevskoj školi ekonomije navode da je ukupna pomoć i u novcu i u oružju daleko manja.

Novi sastanak predstavnika Rusije i Amerike planiran je za dvije nedjelje.

Zamjenik ministra spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Rjapkov rekao je da će se druga faza rusko-američkih pregovora o ratu u Ukrajini odvijati na nivou šefova resora, prenosi Izvestija.  "Prvi sastanak neće biti na nivou zamjenika ministara, već direktora resora", objasnio je Rjapkov.

Učesnici iz SAD i Rusije sastajali su se u Švajcarskoj na nezvaničnim razgovorima o ratu u Ukrajini posljednjih mjeseci, rekla su tri izvora koja imaju saznanja o tom pitanju, prenio je Reuters.

Iako učesnici imaju diplomatsko i bezbjednosno iskustvo, oni nisu vladini zvaničnici i zasad nije jasno da li su ih poslale njihove vlade, rekla su dva izvora. Izvori su odbili da identifikuju učesnike. SAD su dostavile Savjetu bezbjednosti svoj nacrt rezolucije o godišnjici rata, koji je ukrajinske i evropske diplomate ostavio zatečenim.

Krajem januara iscurio je plan prema kojem bi Rusija i Ukrajina mogle proglasiti primirje na Uskrs 20. aprila, uz međunarodnu mirovnu konferenciju koja bi formalizovala sporazum između dvije zemlje, uz posredovanje SAD, Kine, EU i drugih globalnih aktera.

U grubim crtama navodno ovako izgleda plan koji je izradio Trampov tim, koji je najavio okončanje rusko-ukrajinskog rata za sto dana, objavio je tada ukrajinski portal Strana.ua.

Mađarski premijer Viktor Orban smatra da se rat u Ukrajini bliži kraju i da Budimpešta nikada neće glasati za to da Kijev bude član EU, jer bi to bilo protiv interesa Mađarske.