Počela sjednica o radu UNMIK-a

Savjet bezbjednosti UN započeo je sjednicu na kojoj će razmotriti izvještaj generalnog sekretara UN Antonija Guteresa o radu Unmika za period od septembra prošle do marta ove godine.

Srbiju na sjednici predstavlja ministar spoljnih poslova Marko Đurić.

Ambasadori država članica Savjeta bezbjednosti UN razmotriće izvještaj šefice UNMIK-a, Karolin Zijade o stanju na Kosovu i Metohiji.

Neke članice ovog tijela zatražile da sjednica bude zatvorena, ali je ova ideja odbačena. Stavove Srbije predstaviće ministar spoljnih poslova Marko Đurić. Prištinu predstavlja Donika Gervala.

Đurić je izjavio na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o Kosovu i Metohiji da se uslijed jednostranih poteza i etnički motivisanih incidenata koje je počinio aktuelni vladajući režim u Prištini na čelu sa Aljbinom Kurtijem situacija na terenu na Kosovu i Metohiji pogoršava, a da Srbi plaćaju cijenu.

Đurić je naveo nekoliko incidenata koji ilustruju, kako je istakao, uznemirujući i opasan obrazac koji se ogleda u riječima Aljbina Kurtija "Srbi moraju da pate i da plate".

„Priština je posljednjih mjeseci eskalirala svoju kampanju sistematske demontaže srpskih institucija širom Kosova i Metohije. Ovo nisu simbolični gestovi. Imaju direktne, bolne svakodnevne posljedice po konkretne ljude. Ukinute su plate, penzije, socijalna pomoć hiljadama srpskih porodica. Osnovna sredstva za opstanak mnogih naših sunarodnika su dovedena u opasnost“, istakao je šef srpske diplomatije.

On je podsjetio da smo 15. januara ove godine bili svjedoci i koordinisanih napora Prištine da zatvori srpske institucije u Kosovu Polju, Gračanici, Lipljanu, Velikoj Hoči, Orahovcu i drugim enklavama južno od Ibra.
To nije bila samo politička provokacija, istakao je Đurić i dodao da je to bio i proračunati pokušaj brisanja kolektivnog identiteta Srba u tim sredinama.

„Teško je zamisliti da bi iko mogao da smatra da takvi postupci pogoduju dijalogu ili pomirenju. Samo nekoliko nedjelja kasnije, 21. februara, centri za socijalni rad u četiri opštine sa srpskom većinom na sjeveru su nasilno zatvoreni, čime je više od 1.500 ugroženih pojedinaca ostalo bez pristupa osnovnim uslugama. Kako u takvim okolnostima ozbiljno govoriti o normalizaciji ili izgradnji povjerenja“, upitao je Đurić.

Šef srpske diplomatije je ukazao da primjeri koje je naveo ponovo vraćaju na pitanje koje Beograd postavlja već 12 godina, a to je kada će biti uspostavljena Zajednica srpskih opština.

„Odgovor, kao što je jasno pokazano Kurtijevim postupcima, jeste da u Prištini ne postoji politička volja da ispuni ovu pravno obavezujuću obavezu. Umjesto toga, vidimo etno-nacionalističku strategiju izgrađenu sa ciljem izazivanja straha, zastrašivanja i izopštavanja. Ono čemu svjedočimo nije slučajno — to je direktno ispunjenje obećanja samog Aljbina Kurtija“, naglasio je Đurić.

On je podsjetio da je u septembru 2023. godine Kurti izjavio da će „Srbi morati da pate i da plate“ i istakao da te riječi nisu puka retorika, već su postale politika, a njihove posledice se odvijaju svakodnevno pred očima cijelog svijeta.

Kako je dodao, ista strategija bila je i srž Kurtijeve izborne kampanje uoči izbora održanih na AP KiM 9. februara.
„Uslovi za učešće Srba bili su sve samo ne slobodni ili poštene. Bilo bi teško, ako ne i nemoguće, opisati ove izbore kao slobodne i poštene u bilo kom značajnom smislu. Više od mjesec dana nisu objavljeni zvanični rezultati lokalnih izbora na Kosovu i Metohiji, navodno zbog softverske greške. Na kraju je jedno poslaničko mjesto, koje je s pravom pripadalo srpskom predstavniku, praktično oduzeto. To je učinjeno kroz orkestrirano učešće etničkih Albanaca da glasaju za predstavnika koga je odabrao Kurti, čime je kandidatu omogućeno da pobijedi ne kroz podršku srpske zajednice, već pretežno glasovima Albanaca“, rekao je Đurić.

Da paradoks bude još jasniji, kako je dodao, kada je prethodnih godina bilo sličnih slučajeva, kada su Srbi navodno glasali za kandidate iz drugih zajednica, takvi izbori su brzo poništeni.
Šef srpske diplomatije je naveo da takvo igranje sa sistemom glasanja i praksama podriva ne samo demokratski integritet, već i povjerenje u institucije koje bi trebalo da garantuju pravičnost i zastupljenost svih zajednica.

„Već smo ranije vidjeli ovaj isti obrazac koji se jasno odražava u eklatantnom kršenju člana 96. stav 5. tzv. ‘Ustava Kosova’. Imenovanjem predstavnika u prethodnoj tzv. Vladi Kosova bez ikakve legitimne izborne podrške srpske zajednice, jasno je narušen sam duh člana 96. stav 5. Ova odredba nije bila osmišljena da ispuni etničke kvote na papiru, već je trebalo da garantuje istinsko političko učešće nevećinskih zajednica u prištinskim institucijama. Zakon je bio jasan, ali je stavljen po strani zbog političke koristi“, ukazao je Đurić.

On je naglasio da je Kurtijev režim nedavno pokrenuo široku kampanju progona viđenijih Srba na Kosovu i Metohiji zbog učešća u protestima krajem 2022. godine.

Đurić je naveo da se to dešava uprkos pisanim garancijama koje su Evropska unija i SAD dale Beogradu u decembru 2022. godine, uz uvjeravanja da nijedan Srbin neće biti uhapšen ili krivično gonjen zbog učešća u tim demonstracijama.
Naprotiv, dodao je šef srpske diplomatije, 37 Srba je proizvoljno privedeno pod tim optužbama.

„Ono čemu smo svjedoci je još jedan jasan pokazatelj da je Kurti riješen da sprovede u djelo svoje riječi da će ‘Srbi morati da pate i da plate’. Od dolaska Kurtija na vlast KiM je napustilo 20 odsto preostalih Srba. Broj napada na Srbe uvećao se za više od 50 odsto. I da ne zaboravimo: više od 200.000 Srba je raseljeno od 1999. godine, a manje od dva odsto je uspjelo da se vrati. Ovo nije samo statistika. Ovo je teška osuda realnosti na terenu — realnosti na koju se suviše često reaguje zaglušujućom tišinom“, ukazao je Đurić.

On je podsjetio da je od uspostavljanja međunarodnog prisustva u južnoj srpskoj pokrajini zabilježeno 9.530 etnički motivisanih incidenata.
Samo u izvještajnom periodu, o kojem je riječ na ovoj sjednici, dogodila su se 63 takva incidenta, istakao je Đurić i dodao da su u 25 slučajeva direktno umiješani pripadnici tzv. kosovske policije.
Đurić je naglasio da su u četiri takva slučaja napadnuta djeca i dodao da je 13 mladih osoba privedeno i podvrgnuto fizičkom nasilju.

Đurić je upitao kakvu poruku šaljemo budućim generacijama i kakvu budućnost oblikujemo.
„U kući Milice Mihajlović, samohrane majke iz Zvečana, kuća je opljačkana, a njenom sinu su prijetili smrću oni koji bi trebalo da sprovode zakon. Da li je to ‘nova realnost’ koja se nameće Srbima na Kosovu i Metohiji? Jer, kako mi to vidimo, to nije suživot. To je represija“, istakao je Đurić na sjednici SB UN.

Na prethodnoj sjednici, u oktobru prošle godine, SAD, Velika Britanija i Japan tražili su ukidanje Unmika, ali su Kina, Francuska i Rusija bile protiv.

Gašenje Unmika dio je agende zapadnih diplomata u Njujorku još od 2008. godine, od kada SAD i Velika Britanija tvrde da je ova misija nadživjela prvobitni mandat, pozivajući Savjet bezbjednosti da počnu proces gašenja. Misiju UN nemoguće je ugasiti bez pristanka Rusije i Kine.