Ovi događaji obilježili su 2024. godinu

Svijet u 2024. godini bio je svjedok ratova i vremenskih ekstrema, Amerikanci su izabrali Donalda Trampa, Sirijci srušili Bašara al-Asada, a ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku ne naziru se kraj. Najveća globalna pop zvijezda Tejlor Svift popela se na ‘krov svijeta’ turnejom bez premca, piše HINA.

Američki izbori bili su najisčekivaniji događaj godine. Svijet se pripremao za suočavanje Džoa Bajdena i njegovog prethodnika Trampa, ali je Bajden, suočen s vidljivim uticajem svojih godina i pritiscima demokrata da se povuče nakon lošeg nastupa u debati, sa zvukom sirene odustao i otvorio prostor potpredsjednici Kamali Haris.

Rat Izraela u Gazi nije zaustavljen, eskalirao je sukob Izraela s Hezbolahom, okončana je vladavina sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, a Kijev je cijelu godinu molio saveznike za veću podršku u borbi protiv ruskih snaga.

Pale su vlade u Parizu i Berlinu, u londonski Dauning strit na broju 10 uselio se novi premijer, a čelna mjesta u EU zaposjeli su neki stari, ali i neki novi ljudi. Nikoga nije iznenadilo da su mjerenja potvrdila utisak – ova godina bila je najtoplija u modernoj istoriji, prenosi Kompas.

Trampov povratak u Bijelu kuću

Iako su ankete predviđale najneizvjesnije izbore u američkoj istoriji, Tramp je 5. novembra uvjerljivo pobijedio Haris. Na tom putu preživio je dva pokušaja atentata, jedan na skupu u Pensilvaniji u julu kada mu je metak okrznuo desno uho, a drugi na Floridi blizu njegovog golf terena.

Osvojio je 312 elektorskih glasova od potrebnih 270, a u tome mu je pomogla pobjeda u svih sedam ključnih “svingujćih” država – Arizoni, Džordžiji, Mičigenu, Nevadi, Sjevernoj Karolini, Pensilvaniji i Viskonsinu. Trampu je povratak u Ovalni kabinet osigurao da se krivični postupci protiv njega odlože barem do kraja mandata.

Bajden je primio svog nasljednika u Bijeloj kući i obećao miran prenos vlasti. Doći će Trampu na inauguraciju 20. januara i nastaviti tradiciju koju Tramp nije ispoštovao 2021.

Tramp, drugi put američki predsjednik i drugi put osoba godine prema izboru časopisa Time, biće najstariji predsjednik u istoriji Sjedinjenih Američkih Država kada preuzme dužnost. Sprovođenje njegovih ideja i politika olakšaće činjenica da su republikanci na parlamentarnim izborima osvojili većinu u Predstavničkom domu i Senatu.

Asadov pad

Sirijski predsjednik Bašar al-Asad je svrgnut s vlasti. Njegovi saveznici Rusija, Iran i libanski Hezbolah bili su opterećeni vlastitim sukobima, što je pobunjenički savez predvođen islamističkim pokretom Hajatom Tahrir al-Šamom (HTS), bivšom podružnicom al Kaide, iskoristio i pokrenuo iznenadnu, ali uspješnu ofanzivu krajem novembra.

Asada će se pamtiti kao autokratu koji je 2011. nasilno ugušio proteste protiv svog režima i tako pokrenuo građanski rat. U ratu je ubijeno više od pola miliona ljudi, a šest miliona postalo je izbjeglicama. Asadu i njegovoj porodici odobren je azil u Moskvi, a Muhamed al-Bašir biće premijer prelazne sirijske vlade do 1. marta 2025.

Al-Bašir je pozvao Sirijce da se vrate u svoju domovinu. „Pozivam sve Sirijce u inostranstvu: Sirija je sada slobodna zemlja koja je vratila svoj ponos i dostojanstvo. Vratite se!“, rekao je Bašir u intervjuu za italijanski list Corriere della Sera.

Turska, koja je primila oko tri miliona sirijskih migranata i izbjeglica, najavila je da će omogućiti siguran i dobrovoljan povratak Sirijaca njihovim domovima. Evropske zemlje, uključujući Hrvatsku, ubrzo su počele stopirati zahtjeve za azil Siricima.

Iran, SAD, Francuska i Njemačka među prvima su počele tražiti puteve komunikacije s novim sirijskim liderstvom, dok Izrael uništava sirijska skladišta oružja.

Bliski istok gori

Izraelska osvetnička vojna kampanja u Gazi ubila je više od 44.000 ljudi, od kojih su većina civili, prema podacima ministarstva zdravstva u Pojasu Gaze pod upravom Hamasa, koje Ujedinjene nacije smatraju pouzdanima.

Više desetina talaca, od oko 250 zarobljenih u brutalnom Hamasovom napadu na Izrael 7. oktobra 2023. godine, koji je bio okidač za rat, još uvijek se nalazi u zarobljeništvu u Gazi.

Uprkos pritiscima i pozivima međunarodne zajednice da se okonča rat u Gazi i proistekloj humanitarnoj krizi, izraelski premijer Benjamin Netanijahu ne posustaje s napadima, a naloge Međunarodnog krivičnog suda (ICC) za njegovo hapšenje i hapšenje bivšeg ministra odbrane Joava Galanta smatra “antisemitskim” i poručuje da će rat trajati sve dok Hamas ne bude iskorijenjen i prestane biti prijetnja Izraelu.

U septembru je eskalirao sukob Izraela s libanskim Hezbolahom, saveznikom Hamasa koji je rekao da djeluje iz solidarnosti s Palestincima u Gazi.

Pejdžeri i voki-tokiji pripadnika Hezbolaha eksplodirali su u Libanu u razmaku od 24 sata u septembru i pri tome ubili najmanje 37 osoba, a ranili više od 3000. Izrael je to nazvao “početkom nove faze u ratu”. Hezbolah je u istom mjesecu ostao bez svog višegodišnjeg lidera Hasana Nasralaha, ubijenog u izraelskom vazdušnom napadu na Bejrut.

Hezbolahov saveznik Iran lansirao je projektile na Izrael u oktobru u odmazdi za kopneni napad izraelskih snaga na južni Liban. Izrael se osvetio napadom na vojne ciljeve u i oko Teherana.

Primirje Izraela i Hezbolaha, uz posredovanje SAD-a, stupilo je na snagu krajem novembra, ali je krhko i obje strane se međusobno optužuju za njegovo kršenje.

Trampov plan za Ukrajinu?

Hoće li ruski rat u Ukrajini ući i u četvrtu godinu? Ako se pita Trampa, neće. Kako god bilo, očekuje se promjena američke politike prema ratu u Ukrajini pa Bajdenova administracija nastoji osnažiti Kijev u samom finišu mandata.

Vašington je dozvolio Kijevu korišćenje američkog daljekometnog oružja protiv ciljeva na ruskom teritoriju, a taj potez su slijedile Velika Britanija i Francuska. SAD Ukrajini šalju paket oružja vrijedan 725 miliona dolara, a ministarstvo finansija prebacilo je 20 milijardi dolara posebnom fondu Svjetske banke za podršku Ukrajini u sklopu zajma grupe G7.

Uprkos iznenađujućoj ofanzivi na rusku regiju Kursk u avgustu, u jednom od najvećih napada na rusko tlo, Ukrajina nije uspjela spriječiti napredovanje ruskih snaga na svom teritoriju.

“Plan pobjede” ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je predstavljao na turneji po savezničkim zemljama, brzo je pao u drugi plan i sada su sve oči uperene u Trampa i njegov plan za kraj rata u Ukrajini.

Kijev i Moskva sve više pokazuju spremnost za pregovore, ali Ukrajina je više puta pozivala saveznike da je ojačaju prije početka razgovora. Zelenski se kratko susreo s Trampom u Parizu u novembru i tražio bezbjednosna garancije za Ukrajinu u slučaju bilo kakvog dogovora s Rusijom.

Godina izbora i promjena

Ruski predsjednik Vladimir Putin osigurao je peti šestogodišnji mandat u martu s rekordnih 88 posto podrške, iako će rijetki izvan Rusije pomisliti da su izbori bili slobodni i pošteni.

Švedska je 7. marta službeno ušla u NATO kao 32. članica saveza, čime je odbacila svoju dvjestogodišnju politiku neutralnosti.

U junu su održani izbori za Evropski parlament, koji su zajedno s izborima u nekim državama članicama donijeli pomak udesno u ravnoteži moći.

Na izborima za EP stranke desnog centra okupljene u Evropskoj narodnoj stranci (EPP) dodatno su učvrstile svoj vodeći položaj, stranke lijevog centra (socijalisti i demokrate) uspjele su očuvati raniji broj zastupnika, dok su liberali (Renew) i Zeleni veliki gubitnici. Liberale su sa trećeg na peto mjesto po snazi istisnule stranke krajnje desnice (Domoljubi za Evropu) te Evropski konzervativci i demokrate (ECR).

Ursula fon der Lajen biće još pet godina na čelu Evropske komisije, a Portugalac Antonio Kosta novi je predsjednik Evropskog vijeća. Bivši holandski premijer Mark Rute, pak, preuzeo je dužnost glavnog sekretara NATO-a.

Keir Starmer postao je premijer Velike Britanije, njegova Laburistička stranka uvjerljivo je pobijedila na parlamentarnim izborima u julu, okončajući 14 godina vladavine konzervativaca.

Pad Vlada

U novembru se raspala semaforska koalicija u Njemačkoj, a u decembru je izgrasano nepovjerenje manjinskoj vladi kancelara Olafa Šolca pa će Nijemci naredne godine na izbore.

Nedugo prije toga pala je još jedna evropska vlada – francuska vlada Mišela Barnija formirana nakon prijevremenih izbora u Francuskoj u junu. Krajnja desnica i ljevica udružile su se u decembru i izglasale nepovjerenje Barnijeru, premijeru s najkraćim mandatom u modernoj francuskoj istoriji.

U Rumuniji je, pak, ustavni sud zbog ruskog umicanja poništio prvi krug predsjedničkih izbora, na kojima je na opšte iznenađenje pobijedio proruski desničar Kalin Georgeasku.

U Gruziji se nedjeljama protestuje nakon što je vladajuća proruska stranka Gruzijski san zaustavila proces te zemlje prema članstvu u Evropskoj uniji.