Najnovija ponuda ruskog lidera Ukrajini: Putin spreman da se odrekne dijela teritorije!

Vladimir Putin zahtijeva da Ukrajina preda cio istočni dio svoje države poznat kao Donbas, da se odrekne ambicija da se pridruži NATO, ostane neutralna i drži zapadne trupe van zemlje, rekla su za Rojters tri izvora upoznata sa razmišljanjem na najvišem nivou Kremlja.

Ruski predsjednik sastao se sa Donaldom Trampom na Aljasci u petak na prvom rusko-američkom samitu za više od četiri godine i gotovo cio njihov tročasovni zatvoreni sastanak potrošio na diskusiju o tome kako bi mogao izgledati kompromis o Ukrajini, naveli su izvori koji su tražili anonimnost da bi razgovarali o osjetljivim pitanjima.

Govoreći kasnije pored Trampa, Putin je rekao da će sastanak, kako se nada, otvoriti put ka miru u Ukrajini - ali nijedan lider nije iznio detalje o tome o čemu su razgovarali.

U najdetaljnijem ruskom izvještavanju do sada o Putinovoj ponudi na samitu, Rojters je uspio da iznese konture onoga što bi Kremlj želio da vidi u mogućem mirovnom sporazumu kojim bi se okončao rat u kojem su poginule i povrijeđene stotine hiljada ljudi.

U suštini, rekli su ruski izvori, Putin je ublažio teritorijalne zahtjeve koje je iznio u junu 2024, kada je tražio da Kijev ustupi čitave četiri oblasti koje Moskva smatra djelom Rusije: Donjeck i Lugansk u istočnoj Ukrajini - koji čine Donbas - plus Herson i Zaporožje na jugu.

Kijev je te uslove odbio kao ravne kapitulaciji.

Najnovija ponuda ruskog lidera Ukrajini

U svojoj novoj ponudi, ruski predsjednik ostaje pri zahtjevu da se Ukrajina potpuno povuče iz dijelova Donbasa koje još kontroliše, rekla su tri izvora. Zauzvrat, međutim, Moskva bi zamrznula borbene linije u Zaporožju i Hersonu, dodali su oni.

Rusija kontroliše oko 88% Donbasa i 73% Zaporožja i Hersona, prema procjenama SAD i otvorenim izvorima.

Putin spreman da se odrekne dijela teritorije

Moskva je takođe spremna da preda male dijelove oblasti Harkov, Sumi i Dnjepropetrovsk u Ukrajini koje kontroliše, kao dio mogućeg sporazuma, rekli su izvori.

Putin ostaje pri svojim ranijim zahtjevima da se Ukrajina odrekne svojih ambicija za pristupanje NATO-u i da se dobije pravno obavezujuće obećanje vojnog saveza pod vođstvom SAD da se neće dalje širiti na istok, kao i da se uvedu ograničenja ukrajinskoj vojsci i postigne dogovor da nijedne zapadne trupe neće biti raspoređene na terenu u Ukrajini kao dio mirovnih snaga, rekli su izvori.

Ipak, dvije strane ostaju daleko jedna od druge, više od tri godine nakon što je Putin poslao hiljade ruskih vojnika u Ukrajinu u punu invaziju koja je uslijedila nakon aneksije Krimskog poluostrva 2014. i produženih borbi na istoku zemlje između separatista koje podržava Rusija i ukrajinskih trupa.

Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine nije odmah dalo komentar na prijedloge.

Zelenski više puta odbacivao slične ideje

Predsjednik Volodimir Zelenski je više puta odbacio ideju povlačenja sa međunarodno priznatih ukrajinskih teritorija kao dio sporazuma, i rekao da industrijski region Donbas služi kao tvrđava koja zadržava ruske prodore dublje u Ukrajinu.

"Ako govorimo o jednostavnom povlačenju sa istoka, mi to ne možemo učiniti", rekao je on novinarima u komentarima koje je Kijev objavio u četvrtak. "To je pitanje opstanka naše zemlje, koje uključuje najsnažnije odbrambene linije."

Pridruživanje NATO-u, u međuvremenu, predstavlja strateški cilj upisan u ustav zemlje i Kijev ga vidi kao svoju najpouzdaniju bezbjednosnu garanciju. Zelenski je rekao da nije na Rusiji da odlučuje o članstvu u savezu.

Bijela kuća i NATO nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar na ruske prijedloge.

Politički naučnik Semjuel Čarap, predsjednik za Rusiju i Evroazijsku politiku u RAND-u, američkom globalnom tink-tenku, rekao je da svaki zahtjev da se Ukrajina povuče iz Donbasa ostaje apsolutno neprihvatljiv za Kijev, i politički i strateški.

"Otvorenost za 'mir' pod uslovima koji su kategorički neprihvatljivi za drugu stranu može biti više performans za Trampa nego znak istinske spremnosti na kompromis", dodao je on. "Jedini način da se to provjeri jeste da se započne ozbiljan proces na radnom nivou kako bi se razradili ti detalji."

Tramp: Putin želi da se rat okonča

Ruske snage trenutno kontrolišu petinu Ukrajine, područje približno veličine američke savezne države Ohajo, prema procjenama SAD i otvorenim izvorima.

Tri izvora bliska Kremlju rekla su da je samit u gradu Enkoridž na Aljasci donio najbolju šansu za mir od početka rata jer su postojali konkretni razgovori o ruskim uslovima i jer je Putin pokazao spremnost da popusti.

"Putin je spreman za mir - za kompromis. To je poruka koja je prenijeta Trampu", rekao je jedan od ljudi.

Izvori su upozorili da Moskvi nije jasno da li bi Ukrajina bila spremna da ustupi ostatak Donbasa, i da će, ako to ne učini, rat biti nastavljen. Takođe, nije bilo jasno da li bi Sjedinjene Države dale bilo kakvo priznanje teritorijama pod ruskom kontrolom u Ukrajini, dodali su oni.

Četvrti izvor rekao je da, iako su ekonomska pitanja za Putina sekundarna, on razumije ekonomsku ranjivost Rusije i razmjere napora potrebnih da se ide mnogo dalje u Ukrajinu.

Tramp je rekao da želi da okonča "krvoproliće" i da bude upamćen kao "predsjednik mirotvorac". On je u ponedjeljak rekao da je počeo da organizuje sastanak između ruskog i ukrajinskog lidera, kojem bi uslijedio trilateralni samit sa američkim predsjednikom.

"Vjerujem da Vladimir Putin želi da se rat okonča", rekao je Tramp pored Zelenskog u Ovalnoj kancelariji. "Uvjeren sam da ćemo uspjeti da riješimo to."

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je u četvrtak da je Putin spreman da se sastane sa Zelenskim, ali da sva pitanja prvo moraju biti razrađena i da postoji pitanje o autoritetu Zelenskog da potpiše mirovni sporazum.

Putin je više puta dovodio u pitanje legitimitet Zelenskog jer mu je mandat isticao u maju 2024, ali zbog rata novi predsjednički izbori još nisu održani. Kijev kaže da Zelenski ostaje legitimni predsjednik.

Lideri Britanije, Francuske i Njemačke rekli su da su skeptični da Putin želi da okonča rat.

Bezbjednosne garancije za Ukrajinu

Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof imao je ključnu ulogu u pripremi puta za samit i najnoviji pokušaj mira, rekla su dva ruska izvora.

Vitkof se sastao sa u Kremlju 6. avgusta sa Putinom, rekao je njegov savjetnik Jurij Ušakov. Na sastanku, Putin je jasno prenio Vitkofu da je spreman na kompromis i iznio konture onoga što bi mogao da prihvati za mir, prema dva ruska izvora.

Ako bi Rusija i Ukrajina mogli da postignu dogovor, postoje različite opcije za formalan sporazum - uključujući mogući trostrani sporazum Rusija-Ukrajina-SAD koji bi bio priznat u Savjetu bezbjednosti UN, rekao je jedan od izvora.

Druga opcija je povratak na neuspjele istanbulske sporazume iz 2022, gdje su Rusija i Ukrajina razgovarale o trajnoj neutralnosti Ukrajine u zamjenu za bezbjednosne garancije od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN: Britanije, Kine, Francuske, Rusije i Sjedinjenih Država, dodali su izvori.

"Postoje dva izbora: rat ili mir, a ako nema mira, onda je više rata", rekao je jedan od ljudi.