Ima li Izrael novca za sve ove ratove?

Izrael troši rekordne svote na ratove u Gazi, Libanu i Iranu – državni izdaci su veći za 21%, porezi rastu, ekonomija pod pritiskom.

Može li država dugoročno finansirati rat na više frontova?

Rat je skup. Osim razaranja, ličnih tragedija i poginulih, on iziskuje golema sredstva za kupovinu i mobilizaciju opreme.

Gubi se i radna snaga, što i Izrael – i njegova ekonomija – osjećaju na više strana.

Od napada militantne islamističke grupe Hamas na Izrael 7. oktobra 2023., izraelska vojska intenzivno ratuje u Pojasu Gaze. Nakon toga su uslijedili izraelski vazdušni napadi na Liban kao odgovor na prekogranične napade raketama i dronovima koje je izvela grupa Hezbolah.

Prošle nedjelje Izrael je izveo napade duboko u unutrašnjost Irana s ciljem onesposobljavanja njegovih nuklearnih kapaciteta.

Zbog svega toga izraelska ekonomija trpi ozbiljan pritisak. Mnogi pripadnici rezerve pozvani su u vojsku i morali su privremeno napustiti svoja radna mjesta. Istovremeno su poništene radne dozvole za brojne Palestince, a prelazak granica za njih postaje sve teži.

Zbog toga je sve teže popuniti radna mjesta.

U aprilu je nezaposlenost u zemlji iznosila 3%, što je znatno manje u odnosu na 4,8% u 2021.

Ogroman novac za vojsku U isto vrijeme vojni su izdaci snažno porasli. Prema izvještaju Stokholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI) iz aprila 2024., izraelski vojni izdaci porasli su za 65% i dosegli oko 40,4 milijarde evra.

Time su vojni izdaci dosegli 8,8% BDP-a – najviše na svijetu nakon Ukrajine, prenosi Bankar.me.

Budžet za 2025. predviđa ukupnu državnu potrošnju od 756 milijardi izraelskih šekela (oko 187 milijardi evra), što je 21% više nego prethodne godine. Biće to najveći budžet u izraelskoj istoriji i uključuje oko 33,5 milijardi evra za odbranu, navodi The Times Of Israel.

Itai Ater, profesor ekonomije na Univerzitetu u Tel Avivu, kaže da je rat trenutno "vrlo skup" i da postoji "velika neizvjesnost u pogledu bliske i daleke budućnosti". "Vojni troškovi, i u ofanzivi i u defanzivi, izuzetno su visoki. To će zasigurno uticati na budžet, deficit, BDP i izraelski dug", rekao je Ater za DW.

Troškovi su dosta visoki. Tokom posljednjih 20 mjeseci mnogi su Izraelci proveli stotine dana u rezervnim jedinicama. Drugi su morali napustiti domove uz granicu, što je drastično poremetilo njihove živote. I socijalne službe su pod pritiskom.

Od napada prošlog petka mnogi nisu radili, uključujući one zaposlene u industriji, trgovini, tehnologiji i obrazovanju, kaže Ater. Redovni komercijalni letovi iz i prema Izraelu trenutno su obustavljeni. Aviokompanije su povukle svoje avione, a zatvoren je vazdušni prostor iznad većeg dijela Bliskog istoka.

Nema druge nego veći porezi Kako bi ublažila finansijski teret, izraelska vlada povećala je poreze. Porez na dodatu vrijednost (PDV) za većinu roba i usluga porastao je sa 17% na 18% početkom godine. Povećani su i zdravstveni doprinos koji se odbija od plata zaposlenih, kao i doprinosi za nacionalno osiguranje.

Izraelska ekonomija je proteklih godinu i po dana trpjela, no pokazala se "iznenađujuće otpornom", kaže Benjamin Bental, profesor emeritus ekonomije sa Univerziteta u Haifi.

I dok su turizam, industrijska proizvodnja, građevina i poljoprivreda pretrpjeli gubitke, sektori poput visoke tehnologije, odbrane i trgovine hranom ostali su stabilni. U 2024. izraelska ekonomija je ostvarila prihode veće od 470 milijardi evra, nadmašivši prethodne godine.

Bental ističe stalni uspjeh sektora visoke tehnologije i čvrstinu tržišta rada koje je "najnapetije dosad". Nisu se do sad ostvarile niti prijetnje kako bi Hezbolah ili Iran mogli napasti ključnu energetsku i internet infrastrukturu pa su i poslovne aktivnosti uglavnom neometane.

Tehnološka velesila Nije slučajno što se Izrael smatra tehnološkom silom. Taj sektor zapošljava 12% ukupne radne snage i učestvuje sa oko 25% čitavog poreza na dohodak zahvaljujući visokim platama u tom sektoru, navodi američka investiciona banka Jefferies.

Tehnološki proizvodi i usluge čine 64% izraelskog izvoza i oko 20% BDP-a, prenosi Bankar.me.

No prema izvještaju Izraelske agencije za inovacije iz aprila, broj zaposlenih u tom sektoru stagnira od 2022. godine. Godine 2024. broj domaćih zaposlenika u visokoj tehnologiji smanjio se prvi put u deceniji, dok je istovremeno porastao broj onih koji sele u inostranstvo na duži period.

Trenutno te kompanije još uvijek zapošljavaju oko 390.000 ljudi unutar Izraela i dodatnih 440.000 izvan zemlje. Tu je i bojazan kako bi viši porezi mogli natjerati takve kompanije i njihove zaposlene da odu iz Izraela.

Šta će biti sutra?

Najveća nepoznanica trenutno je osjećaj goleme neizvjesnosti što donosi budućnost u Izraelu i regionu. To utiče na radnike, poslodavce i ulagače.

"Ipak, ako pogledate berzu i kurs, čini se da su ulagači optimistični – vjerovatno očekuju skori kraj rata, uklanjanje iranske nuklearne prijetnje i oporavak ekonomije", kaže Ater.

Za investitore su kratkoročni rizici porasli, no stvarni učinak zavisi od toga koliko će vojni sukobi trajati i kako će završiti.

"Alternativni scenario, u kojem ulazimo u dugotrajni iscrpljujući rat s Iranom, takođe je moguć"", rekao je Ater.

"U tom slučaju izraelska ekonomija vjerovatno neće napredovati".

Gledajući unaprijed, Ater smatra da bezbjednosna situacija generalno, a izraelsko-palestinski sukob posebno, ostaje jedan od najvećih dugoročnih ekonomskih izazova za zemlju.

Uz te napetosti, upozorava i na važnost praćenja unutrašnjih društvenih podjela te reforme pravosuđa i njenog uticaja na demokratske institucije.