Evropa dobija novog Orbana

Establišment Evropske unije sprema se za nove muke te novi udarac u stomak, koji će otežati Evropi borbu protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, piše "Politico".

Kikl, koji će postati prvi krajnje desni čelnik Austrije nakon Drugog svjetskog rata, nije skrivao da se divi mađarskom premijeru Viktoru Orbanu i vjerovatno će igrati sličnu igru: sarađivati ​​sa Kremljom, sukobljavati se s mainstreamom EU i slijediti tvrdokorne politike u područjima poput migracija.

Ako njegova Slobodarska stranka (FPÖ) preuzme vlast, to će značiti da će nezanemariv dio EU, od Mađarske preko Austrije do Slovačke pod premijerom Robertom Ficom i potencijalno do Češke, gdje bivši premijer Andrej Babiš vodi u predstojećim anketama uoči izbora u oktobru, biti naklonjen Rusiji tri godine nakon Putinove specijalne vojne operacije na tlu Ukrajine.

To, navodi "Politico", budi uznemirujuća sjećanja u Briselu, koji je 2000. gledao kako FPÖ pod vođstvom jednog od Kiklovih prethodnika, Jorga Haidera, postaje dio austrijske vladajuće koalicije. U to su vrijeme druge vlade unutar EU prekinule bilateralne kontakte s Bečom.

Postane li kancelar, Kikl će otići korak dalje od Haidera. Juče su započeli koalicijski pregovori s Austrijskom narodnom strankom desnog centra (ÖVP) nakon prekida pregovora među glavnim strankama.

Prva žrtva mogla bi biti Ukrajina

Sličnosti između Kikla i Orbana, kojeg je nazvao "uzorom", su zapanjujuće. Baš kao i Orban, FPÖ računa na ruski gas, vrlo je kritičan prema sankcijama Rusiji i želi smanjiti pomoć Ukrajini.

Ono što je zabrinjavajuće za EU, posebno u područjima gdje je potreban dogovor između svih 27 vlada, jest da bi dvojac vjerovatno radio zajedno na blokiranju velikih inicijativa. Orban je godinama smetao Briselu, iako bi u konačnici često pokleknuo pred političkim pritiscima, poput proširenja EU prije nešto više od godinu dana. Ali, Mađarska i Austrija koje nastupaju zajedno mogle bi predstavljati snagu protiv koje bi se Unija puno teže borila.

Nije teško zamisliti da bi prva žrtva mogla biti Ukrajina. "Evropska unija trenutno na svakom koraku slijedi kurs eskalacije, koji bi mogao završiti trećim svjetskim ratom", stoji u programu Kiklove stranke.

Sankcije Rusiji čine EU "djelimično krivom za patnje i smrt u Ukrajini i Rusiji samo potpiruju dalji sukob", smatra Harald Vilimski, vodeći kandidat FPÖ-a za izbore za EU.

Kiklova stranka ponavlja tvrdnju novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trampa da bi EU trebala prihvatiti "mirovnu politiku" kako bi prisilila Ukrajinu na pregovore. Stranka je obećala da će blokirati bilo kakvu pomoć Ukrajini putem Evropskog fonda za mir.

U 2016. stranka je čak potpisala "sporazum o prijateljstvu" s Putinovom strankom Ujedinjena Rusija u kojem su se dvije strane dogovorile razmjenjivati ​​informacije i održavati redovne zajedničke konsultacije.

Odjeci nacističkog perioda

Dok je Kikl nakon ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini u februaru 2022. naglasio da je ovaj sporazum o prijateljstvu u međuvremenu istekao, stranka i dalje ima povoljno stajalište o Rusiji. Posjete Orbana i Fica Moskvi austrijska krajnja desnica opisala je kao "pravu mirovnu diplomatiju".

Kikl, koji se proglasio narodnim kancelarom (Volkskanzlerom, op.a.), tokom predizborne kampanje 2024., što je izraz koji je došao u prvi plan kada su nacisti preuzeli vlast u Njemačkoj 1933., takođe razmišlja o potpunoj reformi austrijskog sistema azila.

Obećao je da će očuvati "homogenost" austrijskog naroda suspendovanjem prava na azil putem "zakona o vanrednom stanju" i zalaganjem za "dosljednu reemigraciju" tražilaca azila. To bi bilo jasno kršenje zakona EU.

Program stranke zagovara smještaj evropskih migracijskih centara u trećim zemljama za "milione ljudi" i obustavu plaćanja EU ako blok ne održi svoje obećanje da će "zaštititi" svoje vanjske granice.

FPÖ takođe ima za cilj srušiti Evropski zeleni dogovor, skup politika EU čiji je cilj učiniti blok ugljeno neutralnim, što smatra jednim od glavnih uzroka nedostatka konkurentnosti u Evropi. "Strogi propisi EU moraju biti razbijeni", stoji u stranačkom programu.

Presedan za Njemačku

U Njemačkoj Kikla slavi krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD), druga po anketama uoči izbora u februaru. Iako AfD i FPÖ ne sjede u istoj panevropskoj grupi u Evropskom parlamentu, blisko su povezani, što podstiče strahove u Berlinu da bi Austrija mogla postaviti presedan za najveću evropsku privredu i najbližeg komšiju.

Pokušaj Kikla da sastavi vladu naišao je na kritike gotovo cijelog političkog spektra u Njemačkoj.

"Situacija u Austriji pokazuje šta se događa kada više niste u mogućnosti formirati savez", rekao je njemački ministar privrede Robert Habek iz Zelenih za javni radio "Deutschlandfunk".

S druge strane, Alis Veidel, dopredsjednica AfD-a, pozvala je njemački desni centar da sruši "sanitarni kordon" prema krajnjoj desnici i razmisli o ulasku u koalicijsku vladu, molbu koju su konzervativci do sada uporno odbijali, prenosi "Index".