Amerika bira predsjednika - Donald Tramp ili Kamala Haris

Građani Sjedinjenih Američkih Država danas biraju predsjednika. Kandidati za četvorogodišnji mandat u Bijeloj kući su aktuelna potpredsjednik i kandidat demokrata Kamala Haris (60) i bivši američki predsjednik i republikanski kandidat Donald Tramp (78). 

Analitičari ocjenjuju da bi 60. izbori, čiji ishod iščekuje cijela planeta, mogli da budu presudni za američku politiku. Oko 80 miliona Amerikanaca je već glasalo ranije, ili poštom, a gledaće se rezultati glasanja u sedam ključnih država - Nevadi, Arizoni, Džordžiji, Sjevernoj Karolini, Viskonsinu, Mičigenu i - prije svih - Pensilvaniji.

Da bi se neko kandidovao za predsjednika Amerike mora da bude stariji od 35 godina, rođen kao Amerikanac i da u toj zemlji živi posljednjih 14 godina.

Donald Tramp

Donald Džon Tramp ima 78 godina. Rođen je 14. juna 1946. godine u Njujorku. Uz Džozefa Bajdena, najstariji je predsjednik SAD.

Trampov otac, Fred, bio je uspješan trgovac nekretninama, što je navelo Donalda da se uključi u porodični biznis.

Tramp je diplomirao ekonomiju na Univerzitetu Pensilvanije 1968. godine, a tokom sedamdesetih je preuzeo porodičnu kompaniju i proširio poslovanje kupovinom luksuznih nekretnina na Menhetnu, poput Tramp kule.

Popularnost je stekao tokom devedesetih, a medijski je zapažen i kao producent i voditelj rijaliti šoua "Šegrt", koji se emitovao od 2004. do 2015. godine.

Kao kandidat Republikanske stranke, izabran je za 45. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država 2016. godine, pobijedivši Hilari Klinton. Sprovodio je politiku "Amerika na prvom mjestu", fokusirajući se na trgovinske sporazume i imigracionu reformu.

Tramp je 2020. izgubio na izborima od Džozefa Bajdena, ali nije priznao poraz i nije došao na inauguraciju nasljednika, suprotno običajima. Štaviše, sudi mu se za navodno podsticanje nemira u Vašingtonu 6. januara 2021. godine, kao i za nepoštovanje Ustava i izbornih zakona, nedolično ponašanje i seksualno uznemiravanje.

Iako se vjerovalo da je njegova karijera okončana odlaskom iz Bijele kuće, Tramp se vratio u trku i bez većih problema osvojio republikansku nominaciju za predstojeće izbore.

Kampanju za aktuelne izbore obilježio je atentat 13. jula u Pensilvaniji, kada je jedan posjetilac skupa ubijen, a Tramp lakše ranjen, dok je policija ubila atentatora. Sumnja se da je još jedan takav napad u posljednjem trenutku spriječen u septembru, u Teksasu.

Oženjen je Melanijom Tramp i ima petoro djece iz tri braka.

Kamala Haris

Iako je dugo u politici, bila je savezna senatorka i aktuelna je potpredsjednica SAD, Kamala Haris do prije par mjeseci nije bila ime koje Amerikanci lako prepoznaju.

Kada je u julu Džozef Bajden odustao od kandidature i predložio da ga zamijeni Harisova, najveći posao njene kampanje bio je da je birači upoznaju.

Kamala Haris ima 60 godina, rođena je 20. oktobra 1964. godine u Ouklandu, u Kaliforniji. Njena majka, Šjamala Gopalan, bila je naučnica porijeklom iz Indije, a otac, Donald Haris, profesor ekonomije sa Jamajke. Zbog toga se smatra pripadnicom i azijskoameričke i afroameričke manjine.

Diplomirala je pravo na Univerzitetu Hauard i Pravnom koledžu Univerziteta Kalifornije u Hejstingsu.

Karijeru je započela kao zamjenica okružnog tužioca u okrugu Alameda, a 2003. godine postala je okružni tužilac San Franciska. Godine 2010. izabrana je za državnog tužioca Kalifornije, postavši prva žena i prva osoba afroameričkog i azijskog porijekla na toj poziciji.

Kao senatorka Kalifornije od 2017. do 2021. godine, zalagala se za reformu krivičnog pravosuđa i zdravstvenu zaštitu.

U januaru 2021. postala je 49. potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država, prva žena i prva osoba afroameričkog i azijskog porijekla na toj funkciji.

Tokom kampanje, koju je preuzela od Bajdena, fokusirala se na pitanja socijalne pravde, prava žena i imigracionu reformu.

Udata je za advokata Daglasa Emhofa od 2014. godine i maćeha je njegovoj djeci iz prethodnog braka.

Elektorski koledž - glasnik američkih birača

Predsjednika i potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država ne biraju građani neposredno, već svojim glasom biraju elektore u matičnoj državi, koji se potom izjašnjavaju o kandidatima u prijestonicama tih saveznih država, obrazajući instituciju Elektorskog koledža.

Zapravo, kada američki građanin glasa, on poručuje predstavnicima svoje savezne države, odnosno delegatima, za koga treba da glasaju.

Pobjednik je kandidat koji osvoji 270 elektorskih glasova od ukupno 538. Svaka savezna država ima određeni broj elektorskih glasova, proporcionalan broju njenih članova u Kongresu - kongresmena i senatora. Donji prag su dva senatora i jedan kongresmen iz svake savezne države.

Kandidat koji dobije većinu glasova u određenoj državi obično osvaja sve elektorske glasove te države, osim u slučaju Mejna i Nebraske, gdje elektori mogu biti podijeljeni.

Predsjednik, tako, može da postane i neko ko dobije manje glasova ukupno, što se dogodilo 2016. godine kada je Tramp pobijedio Hilari Klinton.

Istorija SAD pamti takvu pobjedu i Džordža Buša mlađeg nad Alom Gorom 2000. godine.

Kada se utvrde glasovi novembarskih izbora, oni se prenose na elektore koji poslije izbora odlaze u Vašington, gdje se, formalno, bira predsjednik.

Elektori imaju nepisanu obavezu da poštuju volju građana, ali se događalo da su pojedini elektori kroz istoriju kršili pravilo, iako takvi presedani nikada nisu uticali na sam ishod izbora.

Ako nijedan kandidat ne osvoji potrebnih 270 elektorskih glasova, Predstavnički dom bira predsjednika među tri kandidata s najviše elektorskih glasova.

To se dogodilo dva puta. Najprije je 1800. godine tako izabran Tomas Džeferson, a potom i 1824, kada je između četiri kandidata izabran Džon Kvinsi Adams, koji je i inače osvojio više glasova od ostalih.

S ljubavlju, iz Pensilvanije

Istorijski, većina država je tradicionalno opredijeljena za jednu od stranaka, pa se kampanja fokusira na nekoliko kolebljivih država (swing states), gdje ishod glasanja nije očekivan.

Za razliku od, na primjer, Kalifornije gdje obično pobjeđuju demokrate ili Teksasa koji je uobičajeno republikanski, kolebljive države mijenjaju raspoloženje i mogu preći s jedne strane na drugu.

Na izborima 2024. godine, ključne kolebljive destinacije na izbornoj mapi su Arizona, Džordžija, Mičigen, Nevada, Sjeverna Karolina, Pensilvanija i Viskonsin.

Moguće je i da još neka od 50 saveznih država promijeni stranu i stranačku boju, ali ankete govore da su izbori u ovih sedam najneizvjesniji.

Poseban izazov je takozvano rano glasanje i glasanje poštom, na šta se na ovim izborima odlučilo skoro 80 miliona stanovnika.

Budući da su na tekućim izborima ranije i glasanje poštom izuzetno popularni, moglo bi da se oduži objavljivanje rezultata, zato što u državama brojanje počinje po zatvaranju birališta, što je slučaj i sa Pensilvanijom, ključnoj među kolebeljivim državama.