Region
28.09.2025.
11:37
Vladika Јovan: Eparhija i Saborni hram svjedoci kontinuiteta postojanja Srba
Vladika Јovan napominje da u Eparhiji pakračko-slavonskoj ima 50 srušenih crkava, te da su neke porušene još u Drugom svjetskom ratu, a neke u posljednjem, početkom devedesetih godina prošlog vijeka

Njegovo preosveštenstvo episkop pakračko-slavonski Јovan istakao je da obnova Sabornog hrama, Eparhijske biblioteke i Vladičanskog dvora u Pakracu znači mnogo za punoću Srpske pravoslavne crkve i pravoslavlja, jer svjedoči o kontinuitetu postojanja srpskog naroda na tom prostoru.
Vladika Јovan je napomenuo da Pakračka biblioteka, smještena u Vladičanskom dvoru, ali i Pakrac kao eparhija, koja postoji od vremena obnovljene Pećke patrijaršije u 16. vijeku, imaju jednu od najvrednijih uloga za srpski naorod.
- A to je da su svjedok kontinuiteta prisustva crkvenog, duhovnog, intelektualnog i narodnog. To je navrednija uloga da nas spaja vertikalno, kroz vrijeme, kao i horizontalno, kroz granice - rekao je vladika Јovan.
Saborni hram Svete Trojice osveštan je početkom septembra, a liturgiju je služio Njegovo preosveštenstvo patrijarh srpski Porfirije, uz prisustvo episkopa iz cijelog svijeta što ukazuje na značaj ove svetinje.
- Bio je izaslanik jerusalimskog patrijarha, izaslanik atinskog arhiepiskopa, episkopi iz češke i slovačke crkve, a to ukazuje da naš hram ima mnogo veći značaj od lokalnog. A za srpski narod koji je ostao u Pakracu, njegov značaj je nemjerljiv - naglasio je vladika Јovan za Srnu.
Episkop je naveo da je to pokazao i narod koji se taj dan sabrao oko hrama, te igrao, pjevao, družio se i gostio, kao što je to i običaj.
SVAKI SRBIN DA POMOGNE UREĐENjE HRAMA U ЈASENOVCU
Vladika Јovan napominje da u Eparhiji pakračko-slavonskoj ima 50 srušenih crkava, te da su neke porušene još u Drugom svjetskom ratu, a neke u posljednjem, početkom devedesetih godina prošlog vijeka.
- Obnovu smo morali početi od najvažnijeg, a to je Saborni hram Svete Trojice. Ali, obnova tek dolazi - poručio je vladika Јovan.
Episkop pakračko-slavonski rekao je da je planirano da se obnovi hram posvećen Svetom caru Konstantinu i carici Јeleni koji se nalazi u dijelu Јasenovca koji se zove Uštica, a srušen je za vrijeme Drugog svjetskog rata.
- Tek 1991. godine je krenula izgradnja novog hrama, kojeg je projektovao Peđa Ristić, jedan od najvećih pravoslavnih arhitekata 20. vijeka. Temelje tog hrama osveštao je /sada blaženopočivši/ patrijarh srpski Pavle, i to je prvi put da je temelje nekog hrama osveštao kao patrijarh. Hram je izgrađen do visine od tri do četiri metra do početka rata - priča vladika Јovan.
Episkop Јovan je istakao da veliku radost predstavlja obnova hrama Svetog proroka Ilije u mjestu Mlaka u Јasenovcu.
- Sada počinjemo oslikavanje i uređivanje tog hrama i pozivam sve da u tome učestvuju. Kada je podizan Hram Hrista Spasa u Moskvi, koji označava pobjedu u otadžbinskom ratu protiv Napoleona, tada je bilo ograničenje koliko svaki čovjek može da da novca da bi sav ruski narod podigao taj hram. Tako i mi želimo da sav naš narod ukrasi, oslika i uredi hram u Јasenovcu. Mnogo govorimo o Јasenovcu, hajde da te riječi prate makar i mala djela - poručio je vladika Јovan.
EPARHIЈSKA BIBLIOTEKA TOKOM DVA I PO VIЈEKA RAZARANA, ALI I OBNAVLjANA
Uprkos velikim stradanjima koja je doživjela i preživjela tokom ratova, Eparhijska biblioteka u Pakracu postoji 250 godina.
- U Drugom svjetskom ratu endehazija se obilato poslužila njenim knjigama. Ne postoji evidencija šta sve nedostaje, jer popis toga šta je sve imala nije pravljen prije tog rata. Kada bismo zašli po privatnim bibliotekama srpskih vođa iz Hrvatske, sigurno bi se našao veliki dio knjiga iz naše biblioteke, jer ih pronalazima na takvim i sličnim mjestima - rekao je vladika Јovan.
Dobar dio blaga ove biblioteke vraćen je 1985. godine, zahvaljujući naporima blaženopočivšeg mitropolita zagrebačkog i ljubljanskog Јovana /Pavlovića/, koji je Slavonac.
- Ali, vraćen je u neodgovarajuće uslove, jer je Vladičanski dvor bio u jako lošem stanju prije rata zbog nemara države, a koja je, sa druge strane, od Crkve oduzela imovinu, tako da Crkva nije imala mogućnosti da ga obnovi - rekao je vladika Јovan.
Vladika ukazuje da kakav je odnos Hrvatske bio prema kulturnom nasljeđu najbolje govori podatak da je 60-ih godina prošlog vijeka Dejan Medaković došao u ime Srpske akademije nauka i umetnosti da pomogne obnovu manastira Pakre, ali socijalistička Hrvatska to nije dozvolila.
Početkom devedesetih godina prošlog vijeka, priča vladika, ponovo nastupa nepovoljan period za knjige i Biblioteku u Pakracu.
- Knjige su, iz prostorije u sjevernom krilu gdje su bile čuvane, iznesene i bačene u portu Dvora i veliki broj njih je pokraden. Nestala su nam četiri rukopisa, kao i "Oktoih prvoglasnik" Đurđa Crnojevića, odnosno prva knjiga štampana na srpskom jeziku, što znači da je neko vrlo dobro znao šta krade - istakao je vladika Јovan.
Prema riječima vladike Јovana, nestali su i portreti episkopa iz Vladičanksog dvora, ikonostas iz Sabornog hrama.
Godine 1995. od Biblioteke i Hrama ostale su samo ruine, tek četiri zida.
Saborni hram zakrovljen je 2007. godine, a 2010. Vladičanski dvor, dok je tek 2013. na 1014. počela velika obnova.
- Obnova hrama je završena, te je početkom septembra osveštan, povodom čega je liturgiju u obnoljenom hramu služio Njegovo preosveštenstvo patrijarh srpski Porfirije. Tom prilikom otvorili smo i Eparhijsku biblioteku u okviru Dvora - rekao je vladika Јovan.
Veliku ulogu u opstanku Biblioteke tokom ratnih devedesetih godina prošlog vijeka, kaže vladika, imao je hrvatski oficir Ivan Hiti, koji nije dozvolio da knjige budu uništene, kako je planirala hrvatska vosjka. Spriječio je da taj plan bude sproveden, te ih je pokupio i odnio u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu.
- Godine 2007. te knjige su vratili Mitropoliji zagebačko-ljubljanskoj sa potpunim popisom i, zaista, su se pobrinuli o tim knjigama. Deset godina kasnije, 2017. tu zbirku nam je predao tada mitropolit, a danas patrijarh Porfirije, te smo je smjestili u depo, koji smo napravili od stare svešteničke kuće. Danas je to mjesto gdje čuvamo rukopise i knjige koji zahtijevaju određenu temperaturu i vlagu da bi bile sačuvane, kao i ikone iz crkava koje nisu u dobrom stanju, a koje su pod zaštitom države. U depou je smješten i trezor u kojem se čuvaju važni i vrijedni primjerci - naveo je vladika Јovan.