Srpski jezik vratiti u Ustav kao službeni

Pozicija srpskog jezika u Crnoj Gori i dalje je neizvjesna i tek predstoji borba za njegovo vraćanje u Ustav kao službenog, istaknuto je večeras na tribini u Podgorici koju su organizovale Konferencija srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona i Srpski nacionalni savjet Crne Gore.

Osim srpskog jezika, kaže Tomićeva, na udaru su se našli i srpski pisci i profesori srpskog jezika, što je bio neviđeni udar političkog jednoumlja.

"Pozicija srpskog jezika je i dalje teška i neizvjesna", rekla je Tomićeva i dodala da tek predstoji borba da se srpski jezik vrati u Ustavu Crne Gore kao službeni.

Profesor srpskog jezika Vesna Todorović, koja je ostala bez posla u školi u Nikšiću prije 20 godina, naglasila je da je srpski jezik prošao i trpio stradanje od tadašnjeg režima do danas.

Profesor srpskog jezika i urednik časopisa "Slovo" Veselin Matović rekao je da je dvadesetogodišnja borba za srpski jezik bila plodotvorna, te ukazao na brojne tribine, naučne supove i napisane knjige.

"Srpski jezik je najkrupnije pitanje danas u Crnoj Gori, jer njegova negacija je najstaršnije što se desilo u istoriji Crne Gore", istakao je Matović.

On je naglasio da je neshvatljivo da za četiri godine nije mnogo urađeno na povratku srpskog jezika kao službenog u Crnoj Gori.

"Ustav se mora promijeniti i da srpski jezik ponovo postane ono što je uvjek bio u istoriji Crne Gore - da bude službeni jezik", poručio je Matović.

Književnik Budimir Dubak podsjetio je da je prije 20 godina krenuo progon srpskog jezika i profesora srpskoj jezika iz Nikšića.

"Bili su to profesori srpskog jezika koji nisu pristali na preimenovanje srpskog jezika, kao i njihovi profesori uzori koji se u Bjelopavlićima 1916. godine nisu odrekli srpskog jezika pod austrougarskom vlašću", podsjetio je Dubak.

On je pročitao imena 28 profesora srpskog jezika koji su 2004. godine ostali bez posla.

Tribina je održana u Srpskoj kući u Podgorici.