23.03.2025.
16:11
Danas je održan inicijativni sastanak Pokreta za narod i državu kome je prisustvovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Kako je naveo, za sada postoje u nekoj vrsti preambule i zadatka inicijativnog odbora samo osnovne tačke onoga što očekuju u budućnosti za Srbiju.
Vučić je istakao da je to veoma mali inicijativni odbor pokreta i da od sutra počinju sve radnje.
Formiran je Inicijativni odbor koji će voditi proces osnivanja pokreta, a u njegovom sastavu nalaze se istaknute ličnosti iz svijeta nauke, kulture i društvenog života.
Inicijativni odbor za osnivanje Pokreta čine priznati i cijenjeni ljudi:
1. Aleksandar Vučić
2. akademik Bela Balint
3. akademik Svetislav Božić
4. prof. dr Svetlana Miletić Drakulić
5. prof. dr Nenad Arsović
6. prof. dr Goran Stanojević
7. prof. dr Đuro Macut
8. Marina Papadakis
9. Demo Beriša
10. prof. dr Boris Bratina
11. prof. dr Branko Rakić
12. prof.dr Dejan Đurdjević
Akademik Bela Balint rođen je 1952. godine u Ostojićevu. Specijalista je transfuziologije i hematologije, sa bogatom naučnom i kliničkom karijerom.
Završio je Medicinski fakultet u Novom Sadu, a doktorske studije okončao je na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu.
Tokom karijere radio je u Institutu za transfuziologiju VMA i bio dugogodišnji profesor na VMA, kao i gostujući predavač na univerzitetima u Nišu i Banjoj Luci.
Od 2010. godine bio je načelnik Instituta za transfuziologiju VMA.
Autor je brojnih naučnih radova i urednik više stručnih časopisa iz oblasti medicine. Njegov rad je posebno prepoznat u oblasti afereze i transplantacije koštane srži.
Za svoj doprinos medicinskoj nauci i praksi više puta je nagrađivan, uključujući i zlatnu medalju za revnosnu službu. Od 2021. godine redovni je član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU).
Redovni je član Akademije medicinskih nauka Srpskog ljekarskog društva od 2008. godine.
Kompozitor, muzički teoretičar i pedagog, Svetislav Božić, je redovni profesor (u penziji) Fakulteta muzičke umjetnosti, Univerziteta u Beogradu i akademik, redovni član SANU.
Diplomirao je 1977. godine na Fakultetu muzičke umjetnosti Univerziteta u Beogradu, gdje je 1979. stekao i magistarsku titulu.
U opusu Svetislava Božića je oko 300 kompozicija različitih žanrova od solističkih, kamernih, horskih, orkestarskih do vokalno-instrumentalnih.
Autor je 14 knjiga iz oblasti muzičke teorije.
Pored pedagoške djelatnosti na matičnom Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu, Svetislav Božić je držao predavanja i u inostranstvu.
Prof. dr Svetlana Miletić-Drakulić je cijenjeni ljekar specijalista neurologije na Klinici za neurologiju, Univerzitetskom kliničkom centru Kragujevac.
Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je stekla zvanje doktora medicine. Nakon toga, završila je specijalizaciju iz neurologije i stekla zvanje specijaliste neurologa.
Redovni je profesor na katedri za užu naučnu oblast Neurologija, Fakulteta Medicinskih nauka, univerziteta u Kragujevcu.
Član je Društva neurologa, Evropskog društva neurologa i Srpske ljekarske komore. Autor je mnogih stručnih i naučnih radova u domaćim i međunarodnim publikacijama.
Prof. dr Nenad Arsović je specijalista otorinolaringolog, profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu i direktor Klinike za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju.
Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu upisao je 1982. godine, a diplomirao 1988. godine sa prosječnom ocjenom 9,18. Specijalizaciju iz otorinolaringologije završio je 1994. godine, magistrirao 1997, a doktorirao 2007. godine na istom fakultetu.
Vanredni član Akademije medicinskih nauka Srpskog ljekarskog društva od 2019. godine, a od 2015. godine je predsjednik Udruženja otorinolaringologa Srbije.
Usavršavao se na Klinici za ORL Jikei Univerziteta u Tokiju, Japan, Klinici Lariboisier, Francuska, Univerzitetskoj ORL klinici u Bordou, Francuska.
Veliki doprinos dao je u razvoju i unapređenju otohirurgije u svojoj matičnoj ustanovi, Klinici za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju, Kliničkog centra Srbije.
Prof. dr. Goran Stanojević je izuzetno cijenjen i priznat stručnjak u oblasti hirurgije. Stanojević je redovni profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Nišu.
Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Nišu, gdje je završio i specijalizaciju iz opšte hirurgije. Trenutno obavlja funkciju rukovodioca Klinike za digestivnu hirurgiju u Univerzitetskom kliničkom centru u Nišu i pomoćnika generalnog direktora te ustanove za hirurška pitanja.
Vanredni je član Medicinske akademije SLD. Prof. dr. Stanojević redovno učestvuje na međunarodnim stručnim skupovima.
Dobio je brojna priznanja za svoj rad a jedno od njih je "Zahvalnost Kopnene Vojske Srbije u vođenju Privremene COVID bolnice Hala Čair 2020."
Međunarodno priznati endokrinolog i profesor na Medicinskom fakultetu Đuro Macut, Medicinski fakultet u Beogradu završio je 1989. godine, gdje je i magistrirao 1999. i doktorirao 2001. godine.
Usavršavao se na Univerzitetskim bolnicama u Bolonji, Upsali i Oksfordu, kao i na postdiplomskom programu iz reproduktivne medicine na Univerzitetu u Ženevi i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
Trenutno obavlja funkciju načelnika odjeljenja i zamjenika direktora Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Univerzitetskog kliničkog centra Srbije u Beogradu. Takođe je gostujući profesor na Univerzitetu u Atini i Medicinskom fakultetu Univerziteta u Skoplju.
Od 2016. godine, prof. dr Macut je član i predsjednik različitih komiteta Evropskog društva za endokrinologiju (ESE), uključujući i funkciju blagajnika od 2020. do 2024. godine. Takođe je predsjednik Srpskog društva za reproduktivnu endokrinologiju i organizator Međunarodnog simpozijuma o napretku u PCOS i zdravlju žena od 2012. godine, kao i Beogradskog masterklasa iz kliničke endokrinologije, dijabetesa i metabolizma od 2019. godine.
Učestvovao je u brojnim istraživačkim projektima, a od 2019. godine je redovni profesor na Katedri interne medicine Medicinskog fakulteta u Beogradu.
Ukazom predsjednika Republike Srbije odlikovan je Ordenom Karađorđeve zvezde II stepena 2024. godine.
Marina Papadakis imenovana je za generalnog sekretara Udruženja banaka Srbije (UBS) u martu 2023. godine. Prije ovog imenovanja, bila je partner-osnivač advokatske kancelarije u Beogradu, fokusirajući se na korporativne i komercijalne pravne poslove, uključujući pravo konkurencije, regulatorno i administrativno pravo, kao i evropsko pravo.
Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Svoju karijeru započela je u renomiranoj advokatskoj kancelariji, gdje je provela više od deset godina radeći na korporativnim pravnim poslovima.
Kasnije je prešla u Narodnu banku Srbije, gdje je radila u Direkciji za zakonodavno-pravne poslove, Kabinetu guvernera i Sektoru za restrukturiranje banaka. Takođe je predstavljala Narodnu banku Srbije u Misiji Republike Srbije pri Evropskoj uniji.
Njeno imenovanje za generalnog sekretara UBS-a predstavlja nastavak unapređenja saradnje sa relevantnim institucijama i akterima na bankarskom i finansijskom tržištu, s ciljem modernizacije bankarskog sistema Srbije
Demo Beriša rođen je 17. aprila 1963. godine. Srednju vojnu školu završio je u Sarajevu, a potom je prošao više vojno specijalističko usavršavanje u Pančevu. Stekao je zvanje ekonomiste 2002. godine na Višoj poslovnoj školi u Novom Sadu, a potom i diplomiranog ekonomiste 2004. na Fakultetu za uslužni biznis.
Radni odnos zasnovao je 1982. godine u Vojsci Jugoslavije, gdje je obavljao važne bezbjednosne i vojno-policijske dužnosti. Tokom službe više puta je nagrađivan i odlikovan, a u penziju je otišao 2005. godine. Od 2006. do 2017. bio je angažovan u privatnom sektoru, dok je od 2014. godine predsjednik Udruženja građana "Matica Albanaca Srbije", aktivno učestvujući u društvenom životu.
Od 1. oktobra 2023. godine zaposlen je u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog kao posebni savjetnik ministra.
Prof. dr Boris Bratina rođen je 25. avgusta 1960. godine u Beogradu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Studirao je tehničku fiziku na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a zatim je diplomirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je i magistrirao i doktorirao. Trenutno je docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Prištini sa privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici.
Njegova istraživačka interesovanja uključuju filozofiju, sa posebnim fokusom na radove srpskog mislioca Vladimira Dvornikovića. Autor je članka "Hipertrofirano ego: Ego cogito à la Serbe", koji istražuje Dvornikovićev doprinos filozofiji.
Njegov rad obuhvata kombinaciju tehničkih i filozofskih disciplina, što doprinosi jedinstvenom pristupu u njegovim istraživanjima i predavanjima.
Prof. dr Branko Rakić je redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje predaje na Katedri za međunarodno pravo i međunarodne odnose. Rođen je 28. februara 1961. godine u Ivanjici.
Nakon završene Dvanaeste beogradske gimnazije, započeo je studije francuskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, ali je prešao na Pravni fakultet, gdje je diplomirao 1987. godine. Specijalističku diplomu iz visokih evropskih studija stekao je 1990. godine na Evropskom univerzitetskom centru u Nansiju, a magistarsko zvanje iz prava Evropske zajednice 1991. godine. Doktorirao je 1999. godine na Univerzitetu u Parizu I Panteon-Sorbona.
Profesionalnu karijeru započeo je kao pripravnik u Prvom opštinskom sudu u Beogradu. Radio je kao istraživač-saradnik u Institutu za evropske studije u Beogradu. Od 1996. godine zaposlen je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je izabran za asistenta, docenta 2000. godine, vanrednog profesora 2010. godine, a redovnog profesora 2014. godine.
Prof. dr Rakić je osnivač i upravnik Centra za međureligijski i međukulturni dijalog Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Takođe je bio prvi univerzitetski ombudsman u Srbiji, izabran 2009. godine.
Njegov doprinos pravnoj nauci i obrazovanju prepoznat je kroz brojne publikacije i aktivno učešće na međunarodnim konferencijama.
Prof. dr Dejan Đurđević rođen je 6. juna 1974. godine u Beogradu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1997. godine kao najbolji student svoje generacije, sa prosječnom ocjenom 9,90. Magistarske studije završio je 2001. godine, odbranivši rad na temu "Određivanje i promena zakonskog naslednog dela", dok je doktorsku disertaciju na temu "Apsolutna ništavost zaveštanja" odbranio 2005. godine na istom fakultetu.
Akademsku karijeru započeo je 1998. godine kao asistent-pripravnik na predmetu Nasledno pravo na Pravnom fakultetu u Beogradu. Tokom godina, napredovao je kroz zvanja asistenta, docenta i vanrednog profesora, da bi 2015. godine bio izabran u zvanje redovnog profesora za užu građanskopravnu naučnu oblast.
Prof. dr Đurđević je autor više knjiga i priručnika iz oblasti nasljednog prava, uključujući "Institucije nasljednog prava" i "Javnobeležnička djelatnost". Takođe je objavio brojne naučne radove u domaćim i međunarodnim časopisima, pokrivajući teme kao što su naslednopravni odnosi, javnobilježnička praksa i pravna priroda nasljedničke zajednice.
Njegov doprinos pravnoj nauci i praksi ogleda se kroz višegodišnji rad na unapređenju zakonodavstva i obrazovanju novih generacija pravnika u Srbiji.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu PROVJERENO.INFO je anonimno, a registracija nije potrebna. Molimo vas da se pridržavate pravila pristojnog ponašanja. Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, netačne informacije, uvrede, ili reklamne poruke. Svi komentari predstavljaju mišljenje autora i ne odražavaju stavove naše redakcije.
Najnovije
Najčitanije
1
2
3
4
5
6
7
8
servisne informacije
13.2°C
Mar 25, 2025