Đukić: Ni poslije 30 godina nema saosjećanja za srpske žrtve

Predsjednik Udruženja porodica nestalih i poginulih lica "Suza" Dragana Đukić izjavila je da Hrvatska, ni 30 godina poslije stradanja i protjerivanja Srba u akciji "Bljesak", nema saosjećanje za srpske žrtve, te da je strašno to što namjerava da zakonom o grobljima zatre i srpske grobove.
"Iako je prošlo tri decenije, sjećanja su svježa, rane i dalje ne zacjeljuju, zato što se sa druge strane ne vidi empatija i saosjećanje", rekla je novinarima Đukićeva, koja je prisustvovala parastosu u Crkvi Svetog Marka u Beogradu povodom 30 godina od srpskog stradanja u hrvatskoj zločinačkoj akciji "Bljesak".

Ona je napomenula da sudbina velikog broja žrtava nije rasvijetljena ni nakon tri decenije, da više od 100 porodica još ne zna gdje su posmrtni ostaci njihovih najmilijih koji su stradali u akciji "Bljesak".

Đukićeva je navela da je proces traženja nestalih praktično u zastoju, skoro pet godina se ne dešava ništa, niko nije osuđen za ove zločine, a tužilaštvo, iako poznaje sve činjenice, nije pokrenulo ozbiljnu optužnicu.

"Ništa ne ukazuje na neko rješenje problema. Porodice su ogorčene, a najteže je onima koji i dalje žive u bolnoj neizvjesnosti", istakla je Đukićeva.

Što se tiče namjere Hrvatske da se zakonom o grobljima obračuna i sa mrtvim Srbima, Đukićeva kaže da je strašno što se zatiru srpski grobovi, a nema naznaka kada će biti riješena sudbina stradalih u ratovima od 1991. do 1995. godine.

"Mi još imamo veliki broj žrtava iz devedesetih godina, prije samih sukoba. Uopšte nema dobre volje, nema saradnje sa suprotne strane. Što vrijeme prolazi, sve je teža situacija", rekla je Đukićeva, kojoj je na današnji dan prije 30 godina ubijen brat, a bio joj je zarobljen i otac - samo zato što su Srbi.

Predsjednik Udruženja "Zavičaj" Nenad Abramović rekao je da porodice srpskih žrtava i prognani Srbi iz Hrvatske mirno i tiho odaju poštu Srbima stradalim u "Bljesku".

On je zahvalio Srpskoj pravoslavnoj crkvi što je uvijek uz srpski narod i tamo gdje ga nema.

Abramović je istakao da je srpski narod kroz istoriju mnogo puta stradao samo zato što je slobodarski i što nije dao ono što je njegovo.

"Iz tih naših stradanja crpili smo snagu da se poput feniksa dignemo, da odgajamo nove generacije i naraštaje", rekao je Abramović, dodajući da srpski narod ni najveća ustaška brutalnost nije pokolebala da voli svoju slobodu.

On je istakao da su se Srbi u Hrvatskoj tokom sukoba devedesetih godina prošlog vijeka branili koliko su mogli i da su sačuvali biološki opstanak.

Abramović je rekao da će se Krajišnici uvijek sjećati Srba stradalih u akciji "Bljesak".

U Beogradu je danas u Crkvi Svetog Marka služen pomen srpskim žrtvama hrvatske vojne akcije "Bljesak" u prisustvu izbjeglih i protjeranih Srba iz Hrvatske, porodica žrtava i predstavnika njihovih udruženja.

Pomenu su prisustvovali i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Milica Đurđević Stamenkovski, kao i predstavnici republičke i gradske vlasti.

Nakon parastosa, položeni su vijenci i cvijeće na spomenik srpskim žrtvama u ratovima na području bivše Jugoslavije u obližnjem Tašmajdanskom parku.

Prvog maja 1995. godine za samo 36 časova hrvatske vojne, paravojne i policijske snage, pod rukovodstvom Franje Tuđmana, protjerale su oko 15.000 Srba.

Tada su ubijene ili nestale 283 osobe, među kojima 57 žena i 12 djece.

U vrijeme napada, područje Zapadne Slavonije bilo je u sastavu Republike Srpske Krajine i pod zaštitom snaga UN.

Haški tribunal je prvo proglasio krivim generale hrvatske vojske Antu Gotovinu i Mladena Markača za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio da tokom i nakon operacija "Bljesak" i "Oluja" prisilno i trajno uklone srpsko stanovništvo iz Krajine.

Drugostepenom presudom, Gotovina i Markač oslobođeni svake odgovornosti za počinjene zločine.