Lokalni parlament zaustavio vjetropark u Grahovu

Milionska investicija u Grahovu stavljena je na čekanje, jer lokalni parlament nije dao zeleno svjetlo načelniku da potpiše memorandum o saradnji sa njemačkim investitorom.

Rekao je to za “Glas Srpske” prvi čovjek Grahova Uroš Đuran, dodavši da je u stalnom kontaktu sa investitorom.

“Oni nisu odustali, međutim sve stoji, jer Skupština opštine ne zasjeda od marta ove godine, ništa se ne dešava”, rekao je Đuran.

Dodao je da investitor i dalje nastoji da obezbijedi sve neophodne dozvole da bi uspio da realizuje investiciju.

“Kanton je dodijelio koncesiju, u toku je postupak dobijanja dozvole za izgradnju pristupnog puta”, rekao je Đuran, podsjetivši da bi izgradnja vjetroparka na teritoriji ove povratničke opštine sigurno unaprijedila privredu i donijela nova radna mjesta.

Vlada Livanjskog kantona potpisala je ugovor s firmom “Vjetroelektrane dah planine” iz Mostara, poslovnicom njemačke kompanije “njpd Europe GmbH”, za izgradnju vjetroparkova u tim povratničkim opštinama u FBiH.

Koncesionaru je dodijeljena koncesija za izgradnju vjetroparka “Čadilj”, smještenog na području Glamoča, ukupne instalirane snage od 138 megavata, za koju je određena jednokratna koncesiona naknada u iznosu od 62.236 KM.

Dodijeljena je i koncesija za izgradnju vjetroparka “Marino Brdo”, smještenog na području Bosanskog Grahova, ukupne instalirane snage od 126 megavata, za koju je određena jednokratna naknada u iznosu 56.330 KM.

Prvobitni plan je bio da prvi kilovati struje iz ovih vjetroparkova krenu nakon pet godina te da u lokalni budžet donesu na godišnjem nivou najmanje milion maraka.

Međutim, već dvije godine su prošle od ti prvih koraka, a realizacija investicija u dvije opštine, koja je vrijedna oko pola milijarde maraka, još nije počela.

Njemačka firma je još 2021. godine najavila izgradnju četiri vjetroparka na području Livanjskog kantona.

Osim dva, za koja je koncesija ranije odobrena, najavljena je i izgradnja dva vjetroparka na području Livna.
Riječ je o jednom od vodećih svjetskih proizvođača obnovljivih izvora energije. Ovaj globalni gigant ima vjetroelektrane u 30 zemalja širom svijeta.

Godišnja koncesiona naknada biće obračunavana u iznosu od 1,75 odsto od ukupnog bruto prihoda ostvarenog proizvodnjom električne energije. Ugovori su sklopljeni na period od 30 godina u svrhu korišćenja vjetra za proizvodnju električne energije, prenosi Glas Srpske.