Ćorić: Dešavanja u EU odrazila se i na Srpsku

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić rekao je da zemlje BRIKS-a imaju ogroman potencijal i da nova tržišta za Srpsku predstavljaju šansu dugoročno gledano.

Ćorić je ukazao na potencijal zemalja BRIKS-a pogotovo kada je riječ o broju stanovnika, ali je istakao da se tu moraju uzeti u obzir i uslovi izvoza na takva tržišta koji se, između ostalog, odnose na carinsku politiku i standard proizvoda.

On je istakao da je izuzetno teško da struktura privrede kakva je sada u Republici Srpskoj napravi brze iskorake ka novim tržištima, jer Srpska nema mnogo firmi koje imaju svoje proizvode i brendove.

"Možda bi to mogla neka preduzeća iz Republike Srpske koja imaju prepoznatljive proizvode kao na primjer banjalučka `Vitaminka` i koja direktno mogu doći do krajnjeg kupca. Onda na tome moramo poraditi da se nađu tržišta koja nisu tradicionalna za privredu Srpske, kao na primjer tržišta sjeverne Afrike ili SAD", naveo je Ćorić za Srnu.

On je napomenuo da su uglavnom domaća elektro i mašinska industrija potkooperanti nekih velikih sistema, te da više nema velikih sistema kao što su to bili "Energoinvest", "Čajavec", "Incel" i "Unioninvest", koji su za sobom vukli ostala preduzeća.

Ćorić smatra da će privreda Republike Srpske u 2025. godini imati problema, ali da ne treba klonuti duhom nego se osloniti na one djelatnosti koje imaju perspektivu kao što su turizam, trgovina i građevina.

"Grane koje imaju perspektivu su one koje u najvećem dijelu zavise od nas, kao što je to sektor turizma, o kojem do prije nekoliko godina nismo razmišljali kao privrednoj grani. Ta grana je vrlo perspektivna", rekao je Ćorić.

On je naveo da se tu ubraja i trgovina, koja ima ulogu u svakom društvu, dodajući da u Republici Srpskoj izuzetno dobro posluju veletrgovine, što pokazuje veliki uvoz zabilježen 2024. godine.

"Vitalna je i građevina, pogotovo visokogradnja, što je vidljivo da se gradi ne samo u Banjaluci nego i u ostalim mjestima. Građevina je takva industrijska grana koja za sobom vuče dosta drugih privrednih grana, kao, na primjer, proizvodnju stolarije, hidroizolaciju i slično, ali, nažalost, dosta tih proizvoda se uvozi", ukazao je Ćorić.

"Prema informacijama od privrednika, ogroman je pritisak na smanjenje cijena naših proizvoda u EU. I dalje dolazi do smanjenja narudžbi, a ne vidi se vremenski period kada bi to moglo da se poboljša", rekao je Ćorić.

On je podsjetio da su prognoze prije više mjeseci bile da bi u prvoj polovini 2025. trebalo doći do stabilizacije evropskog tržišta, ali se sada taj period produžava na kraj godine.

"Zaoštravanje političkih i ratnih sukoba značajno utiče na privredu EU, a onda posljedično i na privredu Srpske", naglasio je Ćorić.

On je napomenuo da je vidljiva kriza, na primjer, u auto-industriji EU, u kojoj svi evropski proizvođači smanjuju proizvodnju i otpuštaju radnike.

Projekat električnih vozila je, kaže, napravio velike probleme proizvođačima jer neprodatih automobila na električni pogon ima u milionima i vrlo je teško stimulisati ljude da ih kupuju.

"Vrlo je teško očekivati i da će druge industrijske grane koje su sada u krizi imati iskorake, bar do prve polovine 2025. godine. Imamo informaciju da /fabrika kod Mrkonjić Grada/ `R-S silikon` opet neće dva mjeseca raditi", rekao je Ćorić.

"Ono što se dešavalo u EU, kao najznačajnijem spoljnotrgovinskom partneru Repubilke Srpske, vezano za političku i ekonomsku krizu u negativnim efektima prenijelo se i na privredu Srpske, što se manifestovalo i na vrijednost izvoza koja je 2024. godine daleko manja u odnosu na neke ranije periode", naveo je Ćorić.

On je rekao da je u 2024. uvoz rastao, tako da je za 10 mjeseci zabilježen rekordan spoljnotrgovinski deficit od 1,93 milijarde KM, a prvi put je pokrivenost uvoza izvozom pala ispod 70 odsto. Na ovo je, kaže Ćorić, najviše uticalo smanjenje izvoza električne energije.

Prema njegovim riječima, posebno negativne rezultate imali su i proizvodnja namještaja, obućarska industrija i neki dijelovi metalske industrije.

Govoreći o programu ekonomskih reformi koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila u decembru, Ćorić je naveo da je Privredna komora Srpske predložila oko 140 mjera, od kojih je tridesetak ušlo u usvojeni program.

Prema njegovim riječima, sada je bitno kako će taj program imati primjenu kroz akcioni plan, budući da je i prošlih godina mnogo prijedloga ulazilo u te programe, ali nisu bili realizovani.

"Takođe, i dalje smatramo da se Vlada Srpske mora pozabaviti javnim preduzećima", rekao je Ćorić.