Zabrana mreža za djecu je poput gašenja struje zbog turskih serija

Nijedna zemlja u svijetu nema mehanizam kojim bi se moglo stati na put upotrebi društvenih mreža mlađima od 16 godina, to je, tvrde IT stručnjaci, neizvodljivo, a ni zakonske zabrane, prema riječima psihologa i sociologa, ne bi dale željene rezultate, jer dječja snalažljivost ne poznaje granice i sigurno bi u nekoliko dana pronašli način da zaobiđu propise.

Ideja o zabrani upotrebe društvenih mreža mladima, koja je vrlo aktuelna posljednjih mjeseci, izazvala je oprečna mišljenja u javnosti. Dok jedni smatraju da bi bilo poželjno zabraniti mladima "Instagram", "Fejsbuk", "Tik tok" i druge internet platforme, jer ostavljaju negativne psihološke i socijalne posljedice na one koji ih svakodnevno koriste, drugi su protiv toga.  

Ideju za ukidanje u BiH prvi je krajem oktobra iznio ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić nakon ubistva policajca u Bosanskoj Krupi. On je naveo da se mladi ljudi radikalizuju putem društvenih mreža te da je potrebno razmisliti o donošenju zakona kojim bi djeci mlađoj od 16 godina bilo zabranjeno korišćenje društvenih mreža.

Nakon njega sličnu inicijativu predlagali su i drugi u zemlji, a sve po uzoru na Australiju, koja je početkom mjeseca usvojila zakon kojim se djeci do 16 godina zabranjuje upotreba društvenih mreža. Zagovornik tog rješenja bio je premijer te zemlje Entoni Albaniz koji je rekao da su društvene mreže "platforme za pritisak vršnjaka, pokretač tjeskobe, sredstvo za prevarante i, što je najgore, alat za onlajn predatore".

"Glas" je pitao stručnjake da li je ta zabrana u stvarnosti izvodljiva i koliko je poželjna.

Stručnjak za informacione tehnologije Slobodan Dragičević kazao je da društvene mreže svaki dan dobijaju neku novu dimenziju, prilagođavaju se svojim korisnicima. Korišćenjem vještačke inteligencije, dodao je on, društvene mreže se usavršavaju do nekih individualnih potreba korisnika, bilo da su odrasli ili djeca.

- Nigdje u svijetu u praksi nije moguće zabraniti korišćenje društvenih mreža, jedino što se može tehnologijom uticati je da se nešto od sadržaja, poput kocke ili pornografije, zabrani - kazao je Dragičević.

Dodao je da postoje određene inicijative koje podržavaju siguran internet u domenu školskih mreža, gdje su uključeni telekom operateri, tako da, kada đaci pristupaju, oni ne mogu otvarati nedozvoljeni sadržaj.

Prema njegovim riječima, svrha društvenih mreža je, samo u jednom segmentu, dijeljenje globalnih informacija.

- Društvene mreže su veoma značajne za mlade generacije jer putem njih dolaze do mnoštva korisnih informacija. To je i način života, mladi ljudi jednostavno pripadaju tom vremenu - kazao je Dragičević.

Prema riječima sociologa Vladimira Vasića, bilo da je tehnički moguće ili nemoguće, zabranjivati društvene mreže mlađima od 16 godina je nepotrebno.

- Čelni ljudi u ovom društvu nikako da se oslobode onog nekadašnjeg sistema koji je počivao na zabranama. Ne treba ići u tom pravcu, jer sve što se nameće kao zabrana ispostavi se da je kontraproduktivno i stvara kontraefekat - rekao je Vasić.

Svrsishodnije i efikasnije je, tvrdi, ići u pravcu edukacije djece na koji način da koriste društvene mreže, kao i da ih ne zloupotrebljavaju.

- To je isto kao da sad idemo u strogu zabranu upotrebe noža, koji može da siječe hljeb, ali može i da ubije čovjeka. Svrha je kako da ga koristimo. Smatram da su društvene mreže sastavni dio socijalizacije, pogotovo današnjih digitalnih generacija, kao i naša svakodnevica - istakao je Vasić.

On se zalaže da se redukuje korišćenje društvenih mreža djeci manjeg uzrasta, ali dodaje da je taj period potrebno iskoristiti za edukaciju kako da se one koriste i koje opasnosti vrebaju.

- Čini mi se da precjenjujemo ili potcjenjujemo našu djecu, to su dvije krajnosti u koje idemo. Moramo naći neki realan model, odnosno da djecu edukujemo tako da pametne telefone i platforme ne koriste u patološke svrhe, nego za nešto što je dobro. Isključivati djecu iz tog socijalnog trenda bilo bi ravno isključivanju struje zbog, prijema radi, španskih i turskih serija - kazao je Vasić.

Psiholog i psihoterapeut Jelena Milić kazala je da takav zakon ne bi bio sporan, ali je pitanje koliko bi on u praksi zabranio korišćenje društvenih mreža.

- Najveću ulogu u toj priči igra tehnika i tehnologija, na koji će se to način uspostaviti i izvršiti. Porodica u kući svakako da može zabraniti pristup društvenim mrežama. Na kraju krajeva, u kući ne moramo ni imati taj računar ili pametni telefon. Međutim, nama ne treba neka zabrana, nego zamjena - istakla je Milićeva.

Postavlja se pitanje šta roditelji drugo, dodala je ona, nude djeci, primjera radi od 14 ili 15 godina, koja su do sada koristila pametne telefone, odnosno društvene mreže.

- Nije dobro da se djeca sada povlače u depresiju, zatvaraju u sobi i tuguju. Sama zabrana društvenih mreža napravila bi kontraefekat, djeci treba naći neku zamjenu, koja će im nadoknaditi sve to što su imali, primjera radi, neku dodatnu aktivnost. Zato sam stava da samo treba korigovati program koji djeca gledaju na internetu, odnosno da se napravi revizija ili cenzura tog sadržaja - smatra Milićeva.

Prema njenim riječima, zabrana i kritika ne vode ničemu dobrom. Nije dobro, tvrdi, ni što odrasli gledaju rijaliti programe.

- Pitam se ko uopšte odobrava da gledamo takvu vrstu sadržaja na malim ekranima. Zbog čega žene u penziji to rade, a kamoli djeca koja nemaju izgrađene kognitivne niti psihomotorne sposobnosti, kao ni emocionalni razvoj i socijalno-društveni život. Takvi sadržaji, kao i telefoni i internet, djecu čine toksičnom. Problem je što se plasira samo ono što je loše, neki nerealni i iskrivljeni svijet - zaključila je Milićeva.

(Glas Srpske)