Najvažniji dokument za Trgovsku goru biće pozitivan?

Studija uticaja na životnu sredinu za lokaciju Čerkezovac, koja je najbitniji dokument u potencijalnom odlaganju radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori u Dvoru na Uni, koja je na granici sa BiH bi mogla, i ako ne bude pozitivna, biti tako prikazana.

Barem se tako vidi iz izjave Josipa Lebengera, direktora Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane “Krško”, koji je izjavio: “Mi ćemo se potruditi da studija uticaja na životnu sredinu bude povoljna.”

“Sigurno ne bih radio i vodio taj projekat da ne očekujem da će on biti pozitivan. To bi bilo suludo. Plan B postoji, to je Čerkezovac, plan A je bila Vrbina u Sloveniji. Mi ćemo se potruditi da Čerkezovac prođe u toj studiji”, naveo je Lebenger.

Nakon što je Hrvatska odustala od Vrbine, jer su propali pregovori sa Slovenijom, Čerkezovac je ostao jedina opcija za odlaganje radioaktivnog otpada jer se 2028. godina bliži.

Do tada Hrvatska svoj otpad iz Slovenije mora prevesti na novu lokaciju.

Postavlja se pitanje da li ovo znači da će studija uticaja na životnu sredinu, koja je praktično posljednji dokument nakon kojeg bi trebalo da se počnu graditi objekti za skladištenje ovog otpada, biti pozitivna, i ako to ne bude tako.

Da li će Hrvatska zbog toga ugroziti živote kako opštine Dvor na Uni, tako i 13 opština u slivu Une koje se nalaze u BiH.

Lokacija potencijalne izgradnje skladišta nuklearnog i drugih otpada na Trgovskoj gori se nalazi na oko 850 metara vazdušnom linijom od opštine Novi Grad i ugrožava više od 250.000 stanovnika u slivu rijeke Une.

Ovo pokazuje koliko su životi građana sa ove strane granice ugroženi, te koliki je rizik odlaganje radioaktivnog i istrošenog nuklearnog goriva za Bosnu i Hercegovinu.

Emir Dizdarević, predsjedavajući Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru, rekao je za “Nezavisne novine” da je ovo pokazalo da je interes da studija bude pozitivna.

“Pogledao sam izjavu i mislim da studiju treba odvojiti od radova. Oni će se prilagođavati radovima, da li to zadovoljava ili ne zadovoljava stanje. Evo, imamo informaciju da će sve zadovoljiti. Vidjećemo šta će naša strana i eksperti reći. U izjavi smo vidjeli da, ako ne zadovoljava, oni će sve uraditi da zadovoljava. Mi se spremamo da damo adekvatan odgovor na tu studiju. Prije svega, nisu posmatrali nas. Takođe, rekli su da će izdvajati novac po stanovniku za opštinu Dvor, kao što je za Krško Slovenija davala. Pogledajte koliko stanovnika ima Dvor, a koliko Krško? Ako ćemo tako gledati, šta ćemo sa stanovnicima 13 općina u BiH koje su ugrožene?”, kazao je Dizdarević.

Prema njegovim riječima, iz izjave se vidi da će hrvatska strana uraditi sve da se prikaže da je objekat adekvatan.

“Svaka studija je jedan stručni dokument i treba pokazati kakvo je stvarno stanje na terenu, a ne da se sve prikaže kako je dobro, iako tako nije. Mi ćemo dati primjedbe ako bude tako”, istakao je Dizdarević i dodao da hrvatska strana može reći da su primjedbe neosnovane.

Takođe, kako kaže, BiH kao zainteresovana strana ima pravo da učestvuje u javnoj raspravi o studiji uticaja na životnu sredinu.

“Ukoliko budu izdate sve dozvole od njihovih nadležnih ministarstava, traži se pravni lijek. Naš pravni tim se sprema za to ukoliko dođe do suda”, objašnjava Dizdarević.

Mario Crnković, aktivista i predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada, kaže da je ovo krajnje skandalozna izjava, koja na pravi način oslikava čitav proces koji vodi Hrvatska, sada već možemo reći, protiv građana RS i BiH.

“Nakon te izjave, kristalno je jasno da Hrvatska insistira na realizaciji svoje politički donesene odluke, koju  na jedvite jade pokušava opravdati na sve moguće načine. Ogorčen sam takvim pristupom, gdje se proces postavlja da opravdava odluku da mi moramo ispaštati posljedice toga što je Hrvatska koristila nuklearnu energiju. Nikad nisam povlačio to da je nuklearka građena i od odštete koju je Jugoslavija dobila kao ratnu odštetu od Njemačke. Bukvalno, novac od stradavanja Krajine koristili su za izgradnju nuklearke, pa da bi nam onda od te nuklearke dopremili i radioaktivne otpade. Potezi vrijedni gađenja i opomena svima nama koga imamo sa druge strane. Ova tema i te kako prevazilazi to ko ima čije državljanstvo, ko se kako zove, ovo je tema gdje se dijelimo na ljude i neljude”, naglasio je Crnković, pišu “Nezavisne”.