Javor odgovorio na otvoreno pismo neformalne grupe građana „Prijedor se budi“

U odgovoru na otvorneno pismo neformalne grupe građana „Prijedor se budi“ gradonačelnik je istakao da je pažljivo pročitao i analizirao sve navode i zahtjeve iz njihovog dopisa. Dodao je da su svi oni opravdani i da ih podržava, međutim, istakao je da je od svih šest zahtjeva rješavanje samo jednog je u nadležnosti Grada Prijedora, dok je za rješavanje svih ostalih zahtjeva nadležne su više instance u okviru svog zakonskog djelovanja.

Jedini zahtjev čije rješavanje je u nadležnosti grada Perijedora jeste izgradnja vodovodne mreže na lokalitetu Bukova Kosa. Javor je članove neformalne grupe građana „Prijedor se budi“ obavijestio da je tenderska procedura za izgradnju vodovodne mreže na Bukovoj Kosi završena, izabran je izvođač, a njegovo uvođenje u radove očekuje se u najskorije vrijeme, u skladu s vremenskim prilikama. Za realizaciju ovog projekta iz budžeta grada Prijedora izdvojeno je 160.000 KM.

Kada je riječ o ostalim zahtjevima, Javor je u odgovoru na otvoreno pismo objasnio zbog čega Grad Prijedor nije nadležan za njihovo rješavanje:

1) Kada je riječ o zatvaranju rudnika na Bukovoj Kosi, gradonačelnik je istakao da su oblast dodjele koncesija, nadležnost za dodjelu koncesija, način i postupak za dodjelu koncesija i drugi momenti od značaja za eksploataciju mineralnih sirovina u nadležnosti Vlade Republike Srpske, shodno Zakonou o koncesijama Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 59/13, 16/18, 70/20 i 111/21). Dakle, Grad Prijedor nije nadležan za davanje koncesija niti za zatvaranje rudnika, već je navedenim zakonom jasno propisano da je koncedent Vlada Republike Srpske.

2) Pitanje rekultivacije zemljišta i njegovog eventualnog povratka u pređašnje stanje definisano je članom 79. Zakona o rudarstvu Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 62/18), gdje stoji da je koncesionar dužan da u toku i po završetku izvođenja radova na eksploataciji mineralne sirovine, a najkasnije u roku od godinu dana od dana završetka radova na površinama na kojima su rudarski radovi završeni, privede zemljište na eksploatacionom polju prvobitnoj ili drugoj namjeni, u skladu sa projektom rekultivacije koji je sastavni dio odobrenog glavnog ili dopunskog rudarskog projekta.

Za sveukupnu primjenu Zakona o rudarstvu nadležno je resorno ministarstvo u korespondenciji sa zainteresovanim subjektima iz oblasti rudarstva, a za inspekcijski nadzor Tehnička inspekcija Inspektorata Republike Srpske, čiji je djelokrug rada kontrola izvođenja radova u rudarstvu, projektovanja, eksploatacije i prerade mineralnih sirovina, izgradnje i održavanja rudarskih objekata, postrojenja i uređaja, bezbjednosti na radu i zaštite zdravlja u oblasti rudarstva i drugi zahtjevi propisani Zakonom o inspekcijama Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske broj 18/20).

3) Pošumljavanje priobalja rijeke Sane predstavlja pitanje koje nije u nadležnosti Gradske uprave iz niza razloga. Naime Zakonom o vodama Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 50/26, 92/09, 121/2012 i 74/17) određen je način integralnog upravljanja vodama u Republici Srpskoj, te je definisana i obala kao skup zemljišnih čestica ili njihovih dijelova koje su u prostoru između linije malih voda i linije voda vodotoka do vjerovatnoće pojave jedanput u 50 godina, a za akumulacije, do najviše kote voda. Međutim, Zakonom o stvarnim pravima (Službeni glasnik Republike Srpske broj 124/08, 3/09 – ispr., 58/09, 95/11, 60/15, 18/26 – Odluka US, 107/19, 1/21 – Odluka US i 119/21 – Odluka US) kao krovnim zakonom u oblasti imovinskog prava, definisan je pojam nepokretne stvari, koji označava česticu zemljišne površine, zajedno sa svim onim što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drugačije definisano. Istim zakonom definisan je i pojam i sadržaj prava svojine, način raspolaganja i korišćenja njime kao i nosioci prava svojine i drugih stvarnih prava.

Iz navedenog je jasno da Gradska uprava može uslovno da upravlja samo nepokretnostima koje su u njenoj svojini, što je u slučaju priobalja rijeke Sane apsolutno zanemariva površina. Najveći broj nepokretnosti uz samu obalu rijeke Sane, od njenog ulaza iz Oštre Luke do njenog izlaza u Novi Grad, jeste u vlasništvu fizičkih lica i ne postoji pravni ili neki drugi mehanizam kojim lokalna zajednica može da utiče na odluku bilo kojeg imaoca prava svojine o njegovom upravljanju i raspolaganju nepokretnom imovinom izvan zakonskih okvira. Konkretno, Gradska uprava ne može da prisili vlasnike zemljišta uz obalu da svoju imovinu pošume.

4) Problem Ribnjaka Saničani nije jednostavan i isti iziskuje složeno sistemsko i proceduralno rješavanje. Zakonom o stečaju Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske 16/16) definisan je stečaj kao posebna vrsta sudskog postupka koji se vodi radi pravednog i efikasnog namirenja povjerilaca. Ustavna rješenja podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast aposlutno ne dozvoljavaju miješanje jedne vlasti u djelokrug rada druge, što bi u svakom slučaju predstavljao bilo koji vid požurivanja ili usmjeravanja stečajnog postupka od strane Gradske uprave. Naši apeli su se zadržali isključivo na informisanju javnosti o značaju stečajnog postupka po bezbjednosni, hidrološki, privredni i socijalni značaj obnavljanja rada privrednog društva Ribnjak Saničani. Ovdje napominjemo da okončanje postupka stečaja neće značiti automatsko rješavanje sveukupnog problema već samo prvi korak u definisanju pravnog statusa preduzeća i njegove imovine, nakon čega bi uslijedilo rješavanje pitanja vlasništva i funkcionalnog oblikovanja pravnog sljednika preduzeća.

Sama složenost ovog pitanja proizlazi iz veoma komplikovane vlasničke strukture, nejasnih imovinsko-pravnih odnosa, nedefinisane stečajne mase, postojanja kolizije između privatnog i javnog interesa te neizbježne upletenosti JU Vode Srpske, koja zakonski mora da bude uključena u svaki oblik regulisanja ili izmjene statusa vodnog dobra što u ovome slučaju predstavlja ribnjak kao vještačka akumulacija rijeke Gomjenice.

Stav Grada Prijedora je da je osim značaja s hidrološkog aspekta, ribnjak Saničani izuzetan privredni potencijal. Shodno tome pokrenuo je inicijativu da nakon okončanja postupka, Vlada Republike Srpske otkupi ribnjak Saničani i preda ga gradu Prijedoru na upravljanje.

5) Problem zaštite Grada Prijedora od poplava. Javor je istakao da je i ovaj, za Prijedor najvažniji projekat, u potpunosti u nadležnosti republičkog nivoa vlasti, konkretno JU „Vode Srpske“. Nakon zastoja u stečajnom postupku, 8. maja procedura je ponovo počela, a već u narednim danima procedura bi trebalo da bude završena, nakon čega počinju intenzivni radovi na terenu. Oni će podrazumijevati izgradnju sistema objekata odbrane od poplava – parapetni zid u dužini od 1.080 metara u Tukovima, u naselju Gomjenica kombinacija nasipa i parapetnog zida u dužini od 2.100 metara, nasip u Mjesnoj zajednici Raškovac dužine 1.100 metara, nivelacija krivine nasipa u Gomjenici i proširenje po 300 metara obala Sane s obje strane uzvodno od mosta u Brezičanima. Vrijednost ovih radova je 5.500.000 KM. Takođe, nakon završetka ovog projekta pristupiće se i produbljivanju korita rijeke Sane na čitavoj teritoriji Republike Srpske, a vrijednost tog projekta biće 10.000.000 KM. Grad Prijedor pomno prati čitavu proceduru u vezi s ovim projektam koji je za nas od krucijalne važnosti.

Javor je istakao da iako nema ovlaštenja za rješavanje ovih pitanja, Grad Prijedor kontinuirano čini sve što je u njegovoj moći kako bi pomogao, ubrzao i pospiješio sve te procese, na dobrobit svih građana. Dodao je da su republičkim institucijama u proteklim danima, mesecima, pa i godinama

upućene su stotine dopisa, inicijativa, predstavki i zahtjeva, upravo s ciljem da se ubrza i podstakne rješavanje svih navedenih problema. Poručio je da je Gradska uprava Grada Prijedor je uvijek radila u interesu svojih građana, njihovog zdravlja i imovine, istrajno i odgovorno, u djelokrugu svojih ovlaštenja, kao što je uvijek imala sluha za probleme i držala svoja vrata otvorenim.

Gradonačelnik je istakao da je opredjeljenje Grada Prijedora otvoren dijalog o svim pitanjima i problemima. Ponovo je uputio poziv organizatorima protesta i članovima neformalne grupe građana "Prijedor se budi", kao i svim zainteresovanim građanima da u narednih mjesec dana sami odrede termin sastanka s njim, na mjestu koje im odgovara. On je rekao da je cilj da se kroz konstruktivan dijalog pokuša zajednički odrediti pravac djelovanja u narednom periodu.

Dodao je da Gradska Uprava i članovi neformalne grupe građana „Prijedor se budi“ nisu na suprotnim stranama, već naprotiv, da imaju isti cilj – zdrav i bezbjedan život u našem gradu, za našu djecu i za sve nas.