Izbjegavajte intenzivne fizičke aktivnosti na otvorenom

To se, kako su rekli Srni u Institutu, posebno odnosi na djecu, trudnice, osobe starije životne dobi, osobe oboljele od hroničnih respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, osobe sa oslabljenim imunitetom, te osobe koje konzumiraju duvan i duvanski srodne proizvode.

Načelnik Službe za higijenu u Institutu za javno zdravstvo Vesna Rudić Grujić navodi da se osobama sa akutnim i hroničnim bolestima savjetuje redovno uzimanje terapije, te traženje savjeta ljekara u slučaju pogoršanja ili produženoga trajanja simptoma respiratornog i kardiovaskularnog sistema.

Grujićeva savjetuje izbjegavanje nepotrebnih dodatnih izloženosti zagađujućim česticama iz drugih izvora, poput pušenja, korištenja kemikalija, ljepila, boja, lakova i slično.

Stanovništvu se savjetuje da koristi sredstava javnog gradskog prevoza kako bi se smanjio broj vozila kao potencijalnih zagađivača u saobraćaju, kao i izbjegavanje/smanjivanje grijanja na čvrsta goriva.

Ona navodi da neželjeni zdravstveni efekti kao posljedica izloženosti aerozagađenju mogu nastati usljed kratkoročne ili dugoročne izloženosti.

U prvom redu, precizira Grujićeva, izloženost zagađenom vazduhu povezana je sa povećanjem broja akutnih respiratornih infekcija, povećanjem broja alergija /sinergijskodjelovanje polena i aerozagađenja/, kao i učestalih glavobolja.

"Dugoročne posljedice izloženosti zagađenom vazduhu doprinosi povećanju broja oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, hronične opstruktivne bolesti pluća i malignih bolesti, prvenstveno karcinom pluća - sinergijsko djelovanje sa pušenjem", navodi Grujićeva.

Ona je navela da danas postoje jasni dokazi da je zagađenje vazduha povezano i sa reproduktivnim zdravljem, utiče na plodnost, trudnoću i novorođenčad i djecu.

"Aerozagađenje ispoljava negativne efekte na neuralni i kognitivni razvojni kapacitet što može uticati na uspjeh u školi, kao i na kasniji razvoj, što u konačnici dovodi do niže produktivnosti i kvaliteta života", navodi ona.

Prema njenim riječima, postoje dokazi da je izloženost zagađenju vazduha povezana sa nastankom tipa dva dijabetesa kod odraslih i može biti povezana sa gojaznošću, sistemskim zapaljenjima, pojavom Alchajmerove bolest i nastankom demencije.

Prema dostupnom monitoringu kvaliteta vazduha na području Grada Banjaluka juče je prekoračena granična i tolerantna vrijednost koncentracija suspendovanih čestica.

Prema izvještajima UNICEF BiH, zemlje Jugoistočne Evrope, a posebno BiH, najviše pate od zagađenja vazduha. Prema novim statistikama Svjetske zdravstvene organizacije, BiH, Bugarska, Albanija i Ukrajina imaju najveće stope smrtnosti u Evropi koje su posljedica zagađenja vazduha.

U BiH se godišnje gubi 44.000 godina života zbog čestica, azot-dioksida ili zagađenja ozonom, prema Evropskoj agenciji za životnu sredinu /EEA/.

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, /SZO/ dugoročna izloženost ambijentalnom aerozagađenju povezuje se sa 4,2 miliona prijevremenih smrti godišnje u svijetu, usljed moždanog udara, bolesti srca, karcinoma pluća i hroničnih respiratornih bolesti.

Prema procjenama iz 2019. godine smatra se da oko 99 odsto stanovništva živi u uslovima nepovoljnog kvaliteta vazduha.