Doboj : Čuvati istinu i sjećanje

Deblokadom Doboja 2. maja 1992. godine sačuvan je srpski etnički korpus, stvoreni su uslovi da se izvrši proboj prema Savi, te obrani istina od pokušaja agresivnog revizionizma da žrtva postane agresor, istaknuto je danas na obilježavanju Dana branilaca Doboja povodom 33 godine od odbrane od hrvatskih i muslimanskih vojnih i paravojnih formacija.
Učesnici su podsjetili da je na današnji dan 1992. iz Lipca krenula organizovana odbrana grada i osujećen cilj zeničkog i tuzlanskog korpusa takozvane Armije BiH da, u sadejstvu sa hrvatskim regularnim i paravojnim snagama, na Đurđevdan - 6. maja osvoje Doboj i izvrše genocid nad Srbima.

Namjera im je bila da okupiraju Doboj, nakon što su prethodno to učinile sa Brodom, Odžakom i Derventom, te da se Tuzla spoji sa Zenicom.

Nekadašnji komandir Prve čete Ozrenske brigade Vojske Republike Srpske /VRS/ Radenko Nikolić rekao je da su prije 33 godine, zahvljujući specijalnoj vojnoj operaciji, branioci onemogućili stradanje Srba u Doboju, kao što se to prethodno dogodilo srpskom narodu u Liješnju, Sijekovcu, Brodu, Derventi, Rabiću, Ritešiću i Johovcu.

Opisujući situaciju u Doboju koja je bila prije maja 1992. godine, Nikolić je naveo da imaju puno pravo da pričaju onako kako je bilo, te da nema potrebe za revizijom.

"`Niko ništa nije znao`, a dobro se zna da su postavljene barikade na Čaršiji. Vrlo dobro se zna gdje su se šile uniforme za Zelene beretke. Vrlo dobro se zna ko je imao radio-stanice za dojavu granata koje su pale. Vrlo dobro se zna ko je od tadašnjih muslimana naoružan. Sve smo mi to znali", izjavio je Nikolić.

Član Udruženja "Branioci Doboja 2. maj 1992" Mirko Stojčinović, reagujući na pokušaje revizionizma i zlonamjerna pitanja od koga su se Srbi tada branili, pozvao se na izjavu nekadašnjeg komandanta Teritorijalne odbrane BiH Sefera Halilovića.

"Halilović je već 25. februara, dakle tri mjeseca prije odbrane, dao izjavu da teritorijalne jedinice Zelenih beretki i Patriotske lige raspoložu sa 120.000 naoružanih boraca svrstane od odjeljenja, preko voda, čete do brigada, i da očekuje još 30.000 policajaca", izjavio je Stojčinović.

On je rekao da je iz današnje perspektive veoma vidljivo da su se jedino muslimani spremali za oružanu borbu iako su "najviše kukali", dok su se Hrvati uzdali u Hrvatsku, a Srbi u JNA.

Ukazujući na okolnosti u Doboju prije 2. maja 1992. godine, Stojčinović kaže da je u to vrijeme Doboj bio opkoljen sa svih strana.

On je rekao da su na širem rejonu gradskog dijela Čaršija bile smještene dvije brigade Patriotske lige i Zelenih beretki, u naseljima Kotorsko i Grapska samostalni bataljoni, u Čivčijama čete, dok su takve snage bile i na Makljenovcu i kod Dragalovaca.

"Aktivnu ulogu u opkoljavanju Doboja imale su jedinice i Hrvatskog vijeća odbrane i Zbora narodne garde, koje su već 28. marta srušile most u Johovcu i time u potpunosti blokirali grad Doboj u pravcu sjevera", izjavio je Stojčinović.

Nekadašnji učesnik borbi za odbranu Doboja Čedo Segdar ukazao je na važnost odbrane ovog grada, koji je u periodu od 1992. do 1995. godine bio oaza spasa za oko 50.000 Srba etnički prognanih sa područja Zenice, Tuzle, Visokog i drugih lokalnih zajednica.

Nekadašnji komandant Druge oklopne brigade Vojske Republike Srpske Miko Škorić rekao je da se 2. maja 1992. godine pisala istorija i da se zahvaljujući dobroj procjeni preduhitrila neprijateljska strana da zauzme Doboj, što je pokušavano tokom cijelog Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Današnjem obilježavanju prisustvovao je poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Danijel Jošić, te zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović.

Skupština grada Doboja donijela je odluku da 2. maj bude proglašen za datum od značaja za ovu lokalnu zajednicu.