Diana Budisavljević dobila spomen-obilježje u manastiru u Jasenovcu

Humanitarka Diana Budisavljević, koja je iz ustaških logora tokom Drugog svjetskog rata spasila više hiljada srpskih mališana, dobila je spomen-obilježje u manastiru u Jasenovcu.

Ideja da ova heroina, porijeklom Austrijanka, ima dostojno obilježje rodila se prije dvije godine kada su predstavnici organizacije SPOJI (Srpska pravoslavna omladina Inzbruk) boravili u Jasenovcu, gdje su uručili donaciju od 330 knjiga za Istorijsku biblioteku Jasenovca. Tada su dobili i usmeni blagoslov episkopa Jovana za postavljanje spomenika, nakon čega je započeta priprema projekta.

Spomenik, dar Srpske pravoslavne omladine Inzbruka, postavljen je nedavno – svega nekoliko dana pred obilježavanje praznika Svetih novomučenika jasenovačkih, a osveštan je uz prisustvo brojnih sveštenika i vjernika iz Austrije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Obilježje je osveštao nekadašnji episkop austrijski, a sada švajcarski, Andrej.

Postolje spomenika izrađeno je od granita, dok je bista od bronze. Na obilježju se nalaze i četiri bronzane spomen-ploče sa natpisima na ćirilici, latinici, engleskom i njemačkom jeziku.

Ovaj spomenik Diani Budisavljević ne predstavlja samo čin sjećanja na sve žrtve sa ovih prostora i njenu akciju spasavanja, već je i most koji približava i spaja različite narode i šalje poruku mira, ljubavi i nade sadašnjim i budućim pokoljenjima – rekao je Vladimir Vlajić, jedan od osnivača i član SPOJI-ja, naglašavajući da ova organizacija radi na kulturi sjećanja sa posebnim težištem na Dianu Budisavljević još od 2010. godine, kada su prvi put čuli za nju.

Vlajić je dodao i da je Savez Srba u Austriji odlučio da za svoje zaštitnike proslavlja upravo Svete novomučenike jasenovačke.

Diana Budisavljević rođena je 1891. godine u Inzbruku, u Austriji. Udala se za Julija Budisavljevića, profesora hirurgije, i 1919. godine s njim preselila u Zagreb. Pripadali su visokim zagrebačkim krugovima, što je najvjerovatnije, osim Dianinog porijekla, uticalo da ih mimoiđe ustaški bijes.

„Akcija Diane Budisavljević” pokrenuta je u Zagrebu u oktobru 1941. godine, a proistekla je iz njene namjere da uputi novčanu pomoć Srpkinjama i njihovoj djeci u logoru Lobor-grad. Na tome se nije zaustavila, već je počela da razvija mrežu saradnika. U junu 1942. krenula je u izvlačenje djece koja su, nakon ofanzive na Kozari, deportovana u logore. U tom radu priključio joj se veći broj saradnika, među kojima i suprug i dvije kćerke. Organizovala je transport djece iz logora, njihovo liječenje i zbrinjavanje.

Akcija je trajala sve do kraja rata, kada su u njen stan u maju 1945. ušli predstavnici Ministarstva socijalne zaštite iz Zagreba i odnijeli kartoteku u kojoj su se nalazili svi podaci o djeci. Tom prilikom odnesena su i četiri albuma sa fotografijama djece koje je Diana pravila u logorima.