Danas počinje Vaskršnji post: Vrijeme duhovne i tjelesne obnove

Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti danas započinju Veliki post, najstroži i najznačajniji post u pravoslavnom kalendaru, koji prethodi prazniku Vaskrsenja Hristovog.

Traje tačno 48 dana, i važi za najstrožiji post u godini, jer se pretežno posti na vodi, izuzev vikenda, osim kada je riječ o Velikoj suboti, danu koji prethodi Vaskrsu.

Sveti oci upozoravaju da post nije samo odricanje od hrane, već je najvažnije raditi na uzdržavanju od loših misli i djela, kojim ćete uspjeti da pobijedite tjelesne strasti duhovnom snagom.

Vaskršnji post dijeli se na sedam nedjelja, od kojih svaka ima svoje ime i pravila posta.

Prva nedjelja Vaskršnjeg posta - Čista nedjelja

Druga nedjelja Vaskršnjeg posta - Pačista nedjelja

Treća nedjelja Vaskršnjeg posta - Krstopoklona nedjelja

Četvrta nedjelja Vaskršnjeg posta - Sredoposna nedjelja

Peta nedjelja Vaskršnjeg posta - Gluva nedjelja

Šesta nedjelja Vaskršnjeg posta - Cvjetna nedjelja

Sedma nedjelja Vaskršnjeg posta - Stradalna ili Strasna nedjelja

Njegov osnovni zadatak je da nas tjelesno i duševno pripremi za praznik Vaskrsenja Hristovog, te se u vrijeme ovoga posta uzdržavamo od mesa, jaja, sira, mlijeka, i ostale hrane sa životinjskim masnoćama.

Prva nedjelja Vaskršnjeg posta - Čista nedjelja

Prva sedmica Velikog posta se naziva Čista jer se tokom nje vjeruje da se u molitvama čuje vapaj duše koja se čisti. Tim molitvama mi se odričemo grijeha i dođemo do spasenja i vječnog života.

Prva nedjelja Vaskršnjeg posta naziva se Čista nedjelja ili Nedjelja pravoslavlja. Ona slavi pobjedu nad ikonoborcima i uspomenu na ponovno uspostavljanje poštovanja ikona koje se desilo 843. godine, u vrijeme carice Teodore i Patrijarha Metodija, poslije perioda ikonoklazma u VIII i IX vijeku. Praznik posvećen vraćanju ikona ustanovljen je nešto kasnije, jer je još u IX i X vijeku prva nedjelja posta bila posvećena starozavjetnim prorocima Mojsiju, Aronu i Samuilu.

Uspomena na njihovo praznovanje još i danas je sačuvana u srpskom narodu, jer neki Srbi slave Sv. Mojsija kao Krsnu slavu u Nedjelju pravoslavlja, a neki 4. septembra. U nekim Pravoslavnim crkvama u Nedjelju pravoslavlja vrši se Čin pravoslavlja s litijom u kojoj se nose ikone.

Kako se posti cio post

Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedjeljom, ali i na dan Svete četrdesetorice mučenika (22. mart), dok se riba može koristiti samo na Blagovijesti (7. april) i Cvjeti (9. april). Svim ostalim danima posti se „na vodi“, a pogotovo strogo srijedom i petkom.

Prva tri dana prve nedjelje Velikog vaskršnjeg posta poste se posebno strogo. To isto važi i za posljednju nedjelju posta koju postimo „na vodi“, osim Velikog četvrtka (13. april) kada je dozvoljeno ulje i vino.

Na Veliki petak (14. april) se uzdržavamo od jela i pića sve do iznošenja plaštanice, dakle do 3 sata poslije podne, poslije čega se uzima lagan obrok „na vodi“. Takođe, strogo se posti i na Veliku subotu (15. april), kao jedinu posnu subotu u toku godine.

Ne treba zaboraviti da post ne znači da se samo uzdržavamo od mrsne hrane, već prije svega od loših misli, želja i djela.

Post je veoma važan za duhovni i tjelesni život, to je vrijeme kada se u svemu pronalazi mjera i prvi je korak na putu spasenja. Bez duhovnog posta, kažu sveštenici, sam tjelesni post Bog ne prihvata. Post najprije ima duhovni smisao i on je organski povezan sa cjelokupnim duhovnim životom.

Osim crkvenih pravila, treba poslušati savjet mitropolita kijevskog Vladimira, koji kaže: U postu je najvažnije ne jesti jedan drugog!