Banjalučani u prvim danima 2025. udišu najzagađeniji vazduh u svijetu?

Banjaluka u prvim danima 2025. godine prednjači u Bosni i Hercegovini ali i svijetu po zagađenju vazduha.

Prema podacima relevantnih svjetskih stranica za praćenje kvalitete vazduha Banjaluka je jutros bila najzagađeniji grad u svijetu.

Naime, kako navodi portal IQAir indeks zagađenosti u ponoć u Banjaluci iznosio je čak 1.183, dok je u istom periodu na listi najzagađenijih glavnih gradova u svijetu prednjačilo Sarajevo sa indeksom 455.

Postavlja se pitanje zašto je Banjaluka među gradovima sa najgorim vazduhom u BiH, ali očito i u svijetu?

Treba znati da Banjaluka nema tešku industriju ni termoelektrane... Međutim stručnjaci navode da je loženje uglja, drva i peleta, kao i izduvni gasovi iz automobila, su ključni razlozi zbog kojih je vazduh u Banjaluci nezdrav.

Podsjećamo, kao što je Euronews BiH pisao "Individualna ložišta nam zagađuju vazduh, građani nemaju novca za bolje energente".

Banjaluku dakle kao i mnoge druge gradove u BiH muče kućna ložišta. Dok bi pravi pokazatelj bi bio katastar zagađivača, a saznali smo da su neki gradovi u BiH počeli da rade na tome.

Također, bitno je znati da kontrole kućnih ložišta ne postoje, ali postoje načini kako da se smanje zagađenja iz ovog izvora.

Samir Lemeš, iz Udruženja Eko forum Zenica, za Euronews BiH, naveo primjer Poljske, gdje su vlasti zabranile korištenje uglja, te su koristili dronove da prate gdje su povećane emisije, a onda su slali ovlaštena lica da kontrolišu i mjere emisije. Tako su naveli ljude da koriste ispravna goriva, zamijene ložišta, a ponudili su im i druga rješenja zamjene.

“Rješenja postoje, samo ih moramo ugraditi u naše propise i moramo ojačati kapacitete za provođenje tih propisa, jer šta će nam propisi ako se oni ne provode na terenu”, istakao je Lemeš.

Prema njegovom mišljenju, vlasti se moraju više pozabaviti ovim pitanjem i ističe da nisu dovoljno svjesni ozbiljnosti tog nimalo bezazlenog problema.

Vrsta goriva izuzetno bitna

Dušica Pešević, profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, na katedri za zaštitu životne okoline, takođe ističe kao glavni uzrok aerozagađenja individulana ložišta, kotlovnice, toplane, industrijske pogone, ali i saobraćaj.

U zimskom periodu, zbog grejne sezone i sagorijevanja fosilnih goriva i biomase, povećava se emisija zagađujućih materija u vazduh, ali ono što dodatno pogoršava kvalitet vazduha jesu prirodni uslovi, na koje teško možemo uticati.

“Kada pričamo o prirodnim uslovima, prije svega mislim na gradove u kotlinama kao što su Sarajevo i Banjaluka, gdje u zimskim periodima dolazi do temperaturnih inverzija. To znači da se hladniji vazduh sa okolnih brda spušta u kotlinu gdje se ujezeri i onda ne dozvoljava da se zagađujuće materije izdižu u više slojeve atmosfere. Na taj način se one gomilaju u prizemnom sloju vazduha, kvalitet vazduha se pogoršava i takvo stanje traje sve dok se ne promijene prirodni uslovi”, objašnjava profesorica Pešević za Euronewa BiH.

Ona kaže da se tokom zime zagađujuće materije, prije svega čvrste čestice koje nastaju sagorjevanjem fosilnih goriva i biomase, emituju u mnogo većem obimu nego u drugim periodima u godini. Saobraćaj je takođe jedan važan uzrok, ali on ima kontinuitet tokom cijele godine.

Kvalitet goriva

Kada su u pitanju individualna ložišta, rješenja se mogu tražiti ili u efikasnosti peći, kvalitetu goriva koji se koristi za zagrijavanje domaćinstava ili u proširenju toplikacionih sistema.

“Vrsta goriva je jedan od presudnih uzroka. Nije isto da li je u pitanju neki lignit koji je niskog kvaliteta ili je neko gorivo koje ima veću toplotnu moć. Ljudi pale plastiku, pale gumu što je mnogo opasnije za kvalitet vazduha nego kada se koristi pelet ili neka kvalitetnija biomasa. Proširenje toplikacionih sistema ili zagrijavanje na zemni gas, odnosno plin, bi sigurno bilo bolje rješenje jer sada u određenim gradovima imamo nekoliko desetina hiljada individualnih ložišta upitne energetske efikasnosti”, smatra Pešević.

Građani sa jedne strane nemaju dovoljnu kupovnu moć da sami riješe ovo pitanje, dodaje Pešević, dok sa druge upitno je i koliko su osviješetni, koliko imaju znanja o tome i da li samo gledaju cijenu energenta.

“Bilo bi dobro da postoje nekakve subvencije za stanovništvo da svoje neefikasne peći zamijene nekim efikasnijim, da se i tim napravi neki vid pomoći socijalnim kategorijama, ali svakako treba raditi na ekološkoj osviještenosti”, zaključuje Pešević.