Neil Armstrong i Buzz Aldrin imali su čast da kao prvi ljudi prošetaju po Zemljinom satelitu, a treći član posade Michael Collins ostao je u brodu “Columbia” i čekao njihov povratak.

Prva četiri dana misije išla su po planu, ali dvadeset minuta prije slijetanja na Mjesec posada se susrela s nizom problema.

Nakratko je izgubljen radijski kontakt s kontrolnim centrom u Hustonu – u modulu “Orao”, kojim su se Armstrong i Aldrin spuštali na Mjesec, oglasio se alarm. Iz Hustona je poručeno da nastave misiju te da je riječ o problemu kompjutera koji je bio preopterećen.

Astronauti su prešli na ručno upravljanje i spustili se na površinu. Armstong je silazeći iz “Orla” rekao čuvenu rečenicu: “Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo“.

Buzz Aldrin je kasnije pričao da mu je Armstrong na početku priprema za misiju rekao da će “iskoristiti viši čin i da će on biti taj koji će prvi zakoračiti na površinu Mjeseca”.

“Odlučio sam da šutim, pokušavao sam da se ne ljutim na Neila”, napisao je kasnije u svojim memoarima.

Mnogi su sumnjali u uspjeh slijetanja na Mjesec u prvom pokušaju, ali ne i Neil Armstrong, iskusni vojni pilot.

“Osjećao sam da imamo 90 posto šanse da se sigurno vratimo i oko 50 posto za uspješno slijetanje na Mjesec”, objasnio je on.

Kako je izgledala šetnja po Mjesecu opisao je Buzz Aldrin: “Počeo sam pomalo da trčim okolo i osjećao sam se kao da sam u usporenom snimku, često sa obje noge u zraku”.

Tokom dva i po sata šetnje po Mjesečevoj površini Armstrong je fotografisao hrpe kamenja dok je Aldrin instalirao seizmometar i dva druga naučna instrumenta.

NE PROPUSTITE
Počelo oduzimanje tablica

Postavili su američku zastavu i ostavili za sobom nekoliko predmeta, uključujući medalju u čast prvom čovjeku u svemiru – Rusu Juriju Gagarinu.

Od 857 crno-bijelih fotografija i 550 u boji, samo četiri prikazuju Armstronga. Na većini je Aldrin. “On je puno fotogeničniji od mene”, šalio se Armstrong.

Colins je za to vrijeme u orbiti čekao 22 sata. On je sve vrijeme strahovao da će, ako stvari krenu po zlu, možda morati da ostavi kolege na Mjesecu i da se sam vrati na Zemlju.

“Ako se ne uspiju podići s površine Mjeseca ili se sruše, ne planiram da se ubijem, ali znam da ću do kraja života živjeti s metom na leđima”, objasnio je Kolins.

Na Zemlju su se vratili 24. jula, kada se kapsula nakratko pretvorila u vatrenu kuglu na nebu, prije nego što su se otvorila tri padobrana, te sigurno spustila u Tihi okean. Niko od ove trojice astronauta više se nije vratio u svemir. Nakon još šest misija program “Apollo” ukinut je 1972. godine, prenosi Srna.

Podaci govore da je 400.000 ljudi radilo na svemirskom programu “Apollo” u raznim misijama.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime