Tvorac ruske vakcine protiv kovida upozorava na globalnu pandemiju "mačjeg gripa"

Šef istraživačkog instituta "Gamaleja" Aleksandar Gincburg, upozorio je da se ptičji grip H5N1 širi među mačkama i da bi mogao da pređe na ljude, što bi potencijalno moglo da izazove smrtonosnu pandemiju. Gincburg je rekao da je prijetnja dovoljno ozbiljna da zahtjeva hitan razvoj vakcine.

Prototip vakcine "trebalo bi da prođe klinička ispitivanja faze protiv soja koji će vrlo vjerovatno početi da se prenosi ne samo između životinja, već i sa čovjeka na čovjeka", rekao je Gincburg za "Izvestiju".

Institut je razvio "Sputnjik V", prvu registrovanu vakcinu protiv kovida-19 na svijetu.

Prema Gincburgu, mutacija H5N1 koja omogućava prenos vazduhom mogla bi dovesti do krize gore od malih boginja.

"Stopa smrtnosti je 50–70 odsto, a ako se prenose vazduhom, male boginje će izgledati kao dečja igra u poređenju sa onim što bi se moglo dogoditi nakon jedne ili dvije mutacije", rekao je on.

Gincburg je rekao da Rusija mora biti u mogućnosti da brzo proizvede vakcinu.

"Spreman prototip trebalo bi da bude dostupan za tri do četiri nedjelje i da bude predstavljen za javnu upotrebu", dodao je. Međutim, napomenuo je da trenutno ne postoji takav program.

Početkom maja, istraživači Univerziteta u Merilendu identifikovali su porast broja slučajeva ptičjeg gripa među domaćim mačkama. Studija, zasnovana na podacima iz dvije decenije, pronašla je preko 600 infekcija kod mačaka u 18 zemalja, sa stopom smrtnosti koja prelazi 50 odsto.

"Domaće mačke su podložne (ptičjem gripu) i predstavljaju potencijalni put za zoonotsko prelivanje na ljude", upozorili su istraživači, naglašavajući rizike za ljude u bliskom kontaktu sa životinjama tokom epidemija.

Mačke se obično zaraze H5N1 konzumiranjem zaraženih ptica, sirovih proizvoda od živine ili nepasterizovanog mlijeka od zaražene stoke. Studija je takođe istakla nepoznate puteve prenosa, uključujući mačke u zatvorenom prostoru bez jasne izloženosti.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je prijavila ukupno 974 potvrđena slučaja H5N1 kod ljudi u 24 zemlje od 2003. godine. Među ovim slučajevima, 470 je rezultiralo smrtnim ishodom. Takvi slučajevi su obično povezani sa direktnim ili indirektnim kontaktom sa zaraženom živinom. Virus nije postigao trajni prenos sa čovjeka na čovjeka, ali zdravstvene vlasti nastavljaju pažljivo da prate njegovu evoluciju zbog visoke stope smrtnosti i potencijalnog rizika od pandemije.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti SAD smatraju da je rizik za širu javnost nizak, prenosi RT Balkan.