Large banner

Zanimljivosti

07.08.2025.

10:11

(VIDEO) Srbin preživio ustaški logor, a zatim otkrio elementarnu česticu

Ovaj nuklearni fizičar jedini je Srbin koji je otkrio elementarnu česticu i to omega pi mezon, a dao joj je ime S čestica po svom rodnom gradu.

(VIDEO) Srbin preživio ustaški logor, a zatim otkrio elementarnu česticu
Foto: printscreen

Srpski naučnik Bogdan Maglić jedan je od naučnika o kojima javnost danas ne zna dovoljno, a koji su ozbiljno zadužili i Srbiju i svijet.

Ovaj nuklearni fizičar jedini je Srbin koji je otkrio elementarnu česticu i to omega pi mezon, a dao joj je ime S čestica po svom rodnom gradu.

Maglić je učestvovao i u otkriću delta mezona, neutronske fotometrije, varnične komore bez filma, ali i razvoju spektrometra nedostajuće mase, anihilacionog spektrometra, auto kolajdera ubrzanih snopova čestica… Za svoja otkrića, što u SAD, što u CERN-u, dobio je mnoga priznanja, među kojima i priznanje američkog predsjednika Džona Kenedija.

Bogdan Maglić rođen je 5. avgusta 1928. godine u Somboru, u porodici uglednog advokata i narodnog poslanika Cvete Maglića.

Ratne godine i Komunistička partija

Poslije završene osnovne škole u rodnom gradu, Maglić je 1939. upisao somborsku Gimnaziju i u njoj je završio prva dva razreda.

Okupacija 1941. zatekla ga je na porodičnom posjedu, nedaleko od Borova u Istočnoj Slavoniji, pa je 13-godišnji Bogdan, sa majkom, bio zatvoren u ustaški logor, odakle je uspio da se spase.

"Ratne godine proveo je u Beogradu, a nakon rata završio je gimnaziju u Vukovaru i upisao studije fizike na Tehničkom fakultetu u Beogradu, gdje je i diplomirao 1951. godine.

Sa svega 19 godina (1947) Maglić je započeo karijeru nuklearnog fizičara i postao asistent znamenitog profesora Pavla Savića, a poslije diplomiranja zaposlio se na Institutu u Vinči.

Magistrirao je 1955. na Univerzitetu u Liverpulu, a kao stipendista organizacije Unesko nastavio je od 1956. trogodišnje doktorske studije na Tehnološkom institutu u Masačusetsu (SAD), gdje je 1959. doktorirao fiziku visokih energija i nuklearno inženjerstvo", piše Ravnoplov, sajt posvećen predstavljanju kulturno-istorijskog nasljeđa Sombora i okoline.

Zanimljivo je da je u Americi odmah počeo da radi u Brukneru, u nacionalnoj laboratoriji Atomske komisije, iako je, kako je sam pričao medijima, bio član Komunističke partije.

"To je bilo suprotno od onog što je pisalo u Makartijevom zakonu, da niko ko je bio član komunističke partije bilo gde u svetu ne može da stupi na tlo SAD", pričao je Maglić svojevremeno.

Iako je bio veoma cijenjen naučnik, on je svojevremeno pričao i o tome da se njegovo ime, za Ameriku stilizovano kao Maglich, pojavljivalo i u džet-set rubrikama, a po medijima se u jednom trenutku spekulisalo i da je bio agent i Jugoslavije i SAD, što je uvijek negirao.

„Nisam kao Tesla“

"U Americi se govori kako svako vrijeme u nauci ima svog jugoslovenskog predstavnika, čija su najveća imena Tesla, Pupin i sada dr Bogdan Maglić. „Ne bih želeo da pomislite kako sam neskroman ako zamolim da me ne poredite sa Nikolom Teslom“, kaže poznati naučnik. „Tesla je bio usamljenik, upućen samo u svoj istraživački rad. Meni i mom načinu života, ako već insistirate na poređenju - nekako je bliži Pupin, veliki pronalazač, ali i poslovan i komunikativan čovek“, pisala je Borba 22. maja 1997.

Dr Maglić se uhvatio u koštac sa teškim zadatkom 1973. godine, kada je napustio mjesto profesora i direktora Laboratorije za fiziku visokih energija pri Univerzitetu Nju Džersi.

"Svoj pronalazak je u obliku samosudarajućeg mlaza jezgra atoma iznio i upustio se zajedno sa njim niz nemirne vode samostalnog istraživačkog rada. Proizvodnja energije pomoću mag ma-ćelije (uređaj u kome se sudaraju mlazovi) naći će svoju primjenu, po dr Magliću, ne samo u pokretanju električnih centrala, već i aviona pa i automobila, a da ne govorimo o osvjetljavanju gradova i grijanju domaćinstava", pisalo je u Borbi.

Na pitanje da li ponekad osjeća nostalgiju za rodnim Somborom ili Beogradom, on je odgovorio:

"U Americi živim jer mi je ona omogućila da oživotvorim svoje ideje i zamisli, ali svaki slobodan trenutak koristim da obiđem zemlju i rodni Sombor. Pravi je doživljaj sresti drugove iz detinjstva".

Bogdan Maglić preminuo je 2017. godine u Njuport Biču, u Kaliforniji.

Podijeli
Large banner