Šta bi se desilo ako bi neko počeo da kopa do srca Zemlje

Najdublja rupa koju je čovjek iskopao na našoj planeti je Kolska superduboka bušotina u Murmansku, Rusija, koja je dostigla maksimalnu dubinu od 12,2 kilometra 1989. godine.

Ovaj projekat bio je još jedan dio neprekidne trke između Amerike i bivšeg SSSR-a da pokažu svoju moć kao dominantne svjetske supersile – snage su odmeravali u  istraživanju svemira, nuklearnom naoružanju, pa i u kopanju najdubljih rupa.

Ko je bio ubijeni Kekić: Pobjegao iz ćelije i zaključao policajca u nju

Sovjetima bilo je potrebno oko 20 godina da iskopaju najdublju rupu prije nego što je projekat konačno napušten.

Ispostavilo se da je realizacija mnogo komplikovanije nogo što je na početku zamišljeno.
Prisjetite se časova iz osnovne škole i sjetićete se da je naša planeta sastavljena od različitih slojeva, počevši od kore (sloja na kojem živimo), preko plašta, spoljašnjeg jezgra i konačno unutrašnjeg jezgra.

Da bismo dodali još konteksta dubini Zemlje, Kolska bušotina nije ni prošla kroz koru, a naučna edukatorka Kleo Abram otkrila je video-klipu koji je objavila na YouTube da je ta rupa dosegla samo 0,2 procenta puta do središta Zemlje.

Temperatura – glavni problem

Temperatura je glavni razlog zašto je kopanje do središta Zemlje teže nego jednostavno bušenje.

"National Geographic" navodi da unutrašnje jezgro dostiže oko 5.200°C.

Zašto alarm na Apple uređajima ne možete odgoditi na 10 minuta

Da bi uspješno probili ovu "vrelu kuglu pakla“, naučnici bi morali da stvore tehnologiju koja bi mogla da izdrži ovu toplotu.

Pritisak – još jedna prepreka

Pritisak je još jedan faktor koji otežava kopanje do središta naše planete.

Svaki alat koji bi se koristio morao bi da izdrži težinu "6,6 sekstiliona tona stijena“ koje pritiskaju iz svih pravaca (HowStuffWorks).

Hipotetički, šta ako uspijemo?

Na snimku edukator objašnjava šta bi se dogodilo hipotetički ako biste mogli da stvorite alat koji bi vam omogućio da stignete do središta.

Kora: Prvo, bušite kroz svih 6.371 kilometar Zemljine kore i stižete do plašta, koji ima ljepljivu konzistenciju zbog kombinacije visoke temperature i pritiska.

Plašt: Probijte se kroz svih 2.900 kilometara plašta i stižete do spoljašnjeg jezgra, koje Abram naziva "tečnom supom metala", a koja dostiže 4.400°C.

Oglasila se i Moskva o prekidu rata

Spoljašnje jezgro: Ovo tečno spoljašnje jezgro odgovorno je za stvaranje električnih struja koje, prema Abram, stvaraju magnetno polje oko Zemlje koje nas štiti od smrtonosnog kosmičkog zračenja.

Unutrašnje jezgro: Kada dođete do unutrašnjeg jezgra, materija postaje ponovo čvrsta, jer ogromna količina pritiska znači da atomi gvožđa u centru jednostavno nisu u stanju da postanu tečni.

Ako biste uspjeli da stvorite bušilicu koja može da izdrži sve navedeno, čestitamo, stigli biste do mjesta gdje nijedan čovjek nikada nije bio.