Large banner

Zanimljivosti

10.07.2025.

10:07

Na današnji dan rođen Nikola Tesla

Nikola Tesla rođen je kao četvrto dijete Milutina i Đuke Tesle u svešteničkoj pravoslavnoj porodici, u srpskom selu Smiljan u Lici

Na današnji dan rođen Nikola Tesla
Foto: Pixabay

Nikola Tesla, jedan od najznačajnijih naučnika i inovatora u istoriji čovječanstva, rođen je na današnji dan 1856. godine. Dok cijeli svijet slavi veliki jubilej, predstavljamo vam neke od manje poznatih patenata čuvenog naučnika.

Kada se spomene ime naučnika Nikole Tesle, prva asocijacija obično su sijalice ili naizmjenična struja.

Međutim, mnogi Teslini izumi ostali su u sjenci ovih velikih ideja.

1) Tesla je tvorac prvog koncepta za smartfon

Prema navodima portala Big think, Tesla je vrlo dobro razumio u kom pravcu se kreću komunikacione tehnologije:

“Moći ćemo u trenutku da komuniciramo jedni s drugima, bez obzira na udaljenost. Ne samo to, već ćemo putem televizije i telefonije savršeno moći da vidimo i čujemo jedni druge, kao da se nalazimo licem u lice, bez obzira na udaljenost od nekoliko hiljada kilometara. Instrumenti pomoću kojih ćemo to činiti biće zadivljujuće jednostavni u poređenju sa današnjim telefonima. Ljudi će moći da ih nose u džepovima”.

Nažalost, s obzirom na tehnologiju koja je bila dostupna u njegovo vrijeme, veliki naučnik nije mogao da konstruiše ovaj uređaj 1920. godine.

2) Napravio je “mašinu za zemljotrese”

Ovaj eksperiment podstakao je velike glasine u vezi sa time šta se odvija u laboratoriji velikog naučnika. Ono što je Tesla stvorio zapravo je bila neka vrsta oscilatora koji je mogao da prepoznaje vibracije različitih brzina i rezonanci.

3) Patentirao je ideju o električnoj železnici

“Ovaj izum predstavlja poboljšani sistem snabdijevanja motora, automobila i drugih uličnih vozila električnom energijom iz centralnog ili stacionarnog izvora energije, bez upotrebe kliznih kontakata između linija provodnika i motora automobila”, objasnio je Tesla u svom patentu.

4) Izmislio je ono što se danas u suštini naziva solarnim panelima za proizvodnju električne energije

Njegov dizajn uključivao je metalnu ploću na anteni koja je žicom bila povezana sa kodenzatorom na zemlji.

5) Izumio je čamac na daljinsko upravljanje

Tesla je koristio radio-talase za kontrolu čamca, i uspio da upravlja njime u malom bazenu u Medison skver gardenu. Ovaj izum izazvao je velike rasprave o njegovoj potencijalnoj upotrebi u okviru ratnih sukoba, piše Blubird Marine System.

6) Patentirao je leteću mašinu koja je mogla da izvodi vertikalno poletanje

Naučnik je ovaj izum nazivao ‘helikopter-avionom’.

O Tesli

Srpski fizičar i pronalazač Nikola Tesla (1856-1943), jedan od najvećih umova u istoriji svjetske nauke, posebno elektrotehnike, tvorac “novog tehničkog poretka” čijim je izumima postavljen temelj i pravac vrtoglavog naučno-tehničkog razvoja ljudskog roda u 20. vijeku, rođen je 10. jula 1856 u Austrougarskoj monarhiji.

Pronašao je obrtno magnetno polje, trofazni sistem prenosa električne energije, indukcioni motor, generator i transformator, fenomen elektromagnetne rezonance i patentirao niz izuma na kojima se zasniva savremena elektronika, a bez kojih bi bila nezamisliva tehnička civilizacija, pogotovo prenos električne energije.

Tesla je pionir radio-tehnike, bežične telegrafije i radara. Njegov polifazni sistem naizmjeničnih struja pokazao je vrijednost na prvoj hidrocentrali na Nijagarinim vodopadima.

Patentirao je oko 700 pronalazaka u oblasti naizmjenične struje, telekomunikacija, akustike i mašinstva, od kojih su mnogi našli široku primjenu.

Nakon studija elektrotehnike u Gracu i kratkog stažiranja u Budimpešti i Parizu, Tesla se odselio u SAD, čiji je državljanin postao 1884. godine, ali je sve do smrti u Njujorku na pravoslavni Božić 1943, održavao bliske kontakte sa otadžbinom.

U SAD je, proniknuvši u tajne oscilatornih kretanja elektriciteta i materije, ostvario najveće naučne poduhvate.

Povodom vijeka od njegovog rođenja, jedinica za mjerenje visokog napona nazvana je po Tesli, kao i jedinica jačine magnetnog polja.

Nikola Tesla rođen je kao četvrto dijete Milutina i Đuke Tesle u svešteničkoj pravoslavnoj porodici, u srpskom selu Smiljan u Lici.

Veliki pronalazač i naučnik isticao je svoje srpsko porijeklo. Kada je u junu 1892. godine doputovao u Beograd, odlikovan je Ordenom Svetog Save drugog stepena.

Nakon Tesline smrti, njegova zaostavština stigla je u Beograd na osnovu odluke američkih sudskih vlasti pošto je za jedinog Teslinog nasljednika proglašen njegov rođak Sava Kosanović.

Prema želji Nikole Tesle, Kosanović je dokumentaciju i lične Tesline predmete prenio u Beograd 1951. godine.

Muzej Nikole Tesle posjeduje više od 160.000 originalnih dokumenata, više od 2.000 knjiga i časopisa, preko 1.200 istorijsko-tehničkih eksponata. Arhivska građa iz Tesline zaostavštine upisana je 2003. godine u registar Uneska “Pamćenje svijeta”.

Međunarodni aerodrom u Beogradu nazvan je “Nikola Tesla”. Njegovo ime nose Elektrotehnički institut u Beogradu, koji je osnovan 1936. godine, Elektrotehnička škola, biblioteka Univerziteta u Nišu, te dvije termoelektrane u Srbiji…

Spomenici Tesli su postavljeni ispred zgrade tehničkih fakulteta i na aerodromu u Beogradu.

Datum Teslinog rođenja, 10. jul, obilježava se u Srbiji kao Dan nauke.

Grad Filadelfija, u američkoj državi Pensilvaniji, proglasio je rođendan ovog velikog srpskog naučnika za zvanični praznik.

Tesla u Beogradu

Slavni srpski naučnik Nikola Tesla, samo je jednom bio u Beoradu, i to 1. juna, koji će biti zapamćen kao dan kada je, na poziv Đorđa Stanojevića, rektora Beogradskog univerziteta, stigao u prestonicu.

Jedini boravak Nikole Tesle u Beogradu bio je od 1. do 3. juna 1892. godine. Došao je na poziv Đorđa Stanojevića u Beograd. Slijedećeg dana je primljen u audijenciju kod kralja Aleksandra Obrenovića i tom prilikom je odlikovan ordenom Svetog Save. Potom je Tesla održao čuveni pozdravni govor u današnjoj zgradi rektorata, studentima i profesorima beogradske Velike škole.

Boraveći u Beogradu Tesla je na predavanjima i u različitim susretima zaneseno govorio o svom radu, a rezultat je bilo pet-šest elektrana, podizanih od 1901. godine, centrala na Đetinji, kod Užica, prvenac naše elektrifikacije, potom ona kod Gamzigrada, koje i dan-danas rade. Evropa se u to doba gasifikovala, a Beograd je zaslugom Tesle zasvijetlio.

“Ja sam, kao što vidite i čujete ostao Srbin i preko mora, gdje se ispitivanjima bavim. To isto treba da budete i vi i da svojim znanjem i radom podižete slavu Srpstva u svijetu” , početak je Teslinog govora, u velikoj sali Velike škole.

“Ja osjećam mnogo više nego što mogu da kažem. Stoga Vas molim da jačinu mojih osjećanja ne merite po slabosti moih riječi. Istrgnut sam iz poslova da amo dođem i još ne mogu da se oslobodim misli i ideja, koje me evo i ovde prate. U meni ima nešto, što može biti i obmana, kao što češće biva kod mladih, oduševljenih ljudi, ali ako budem sretan da ostvarim bar neke od mojih ideala – to će biti dobročinstvo za celo čovječanstvo. Ako se te moje nade ispune, najslađa misao biće mi ta: da je to delo jednog Srbina. Živjelo Srpstvo!”

Ovo je izgovorio Nikola Tesla, kada je izašao iz vagona brzog voza na beogradskoj željezničkoj stanici, pred više hiljada razdraganih sunarodnika, baš tog 1. juna.

Teslin boravak u Beogradu je ostavio dubokog traga, međutim, iako je 12. septembra dobio priznanje engleskog udruženja inženjera i naučnika, ubrzo i počasnu titulu doktora “Univerziteta Kolumbija”, krajem 1892. godine nije prošao na izboru za redovnog člana Srpske kraljevske akademije. Za dopisnog člana izabran je 1894. a za redovnog 1937. godine, prenosi Politika.

Američki razvoj

Kao što smo napomenuli, Nikola Tesla je 1884. godine otišao je u Sjedinjene Američke Države i tamo se zaposlio u „Edison Company“. Ubrzo je osnovao „Tesla Light Company“, sa željom da razvije svoje motore, ali se u početku bavio proizvodnjom lučnih električnih svjetiljki. Razvio je sistem lučne svjetiljke za jednosmjernu struju i patentirao ga 1886. godine.

„Tesla Electric Company“ osnovao je 1887. godine. Uredio je radionicu i laboratoriju namijenjenu njegovim eksperimentima. Od oktobra do decembra iste godine, Tesla je patentirao asinhroni motor, električni prenos energije, indukcioni motor s kratko spojenim rotorom i motor s kontaktnim prstenom, te sistem raspodjele električne energije (transformator za polifazne struje).

Na ovim patentima zasniva se savremena elektrotehnika u oblasti jake struje. Ubrzo nakon toga, 1888. godine, Tesla prijavljuje patente za električni prenos s tri žice, za dvofazne i trofazne struje, serijsku vezu i jednopolarni pretvarač za jednosmjerne i višefazne naizmenične struje, zakretni transformator za regulaciju brzine vrtnje indukcionih motora, kao i za asinhrone generatore i višepolne mašine.

U periodu od 1888. do 1891. godine Tesla je prijavio 35 različitih patenata za jednofazne i višefazne motore.

U maju 1888. Tesla je sklopio ugovor s kompanijom „Westinghouse Electric and Manufacturing Company“, na osnovu kojeg su svi njegovi izumi iz oblasti višefaznih struja postali vlasništvo te firme. Prvi agregat hidroelektrane kod Nijagarinih vodopada pušten je u rad 1895. godine, a elektrana je u potpunosti završena 1896. godine.

Gotovo u isto vrijeme kada i njemački fizičar Vilhelm Konrad Rentgen, Tesla je izvodio eksperimente s X-zracima. Izradio je i uputstva za rad s X-zracima. Godine 1898. Tesla je prijavio patent za uređaj za daljinsko upravljanje brodovima i vozilima, a uređaj je predstavio u Medison Skver Gardenu.

Na Teslin poticaj izgrađena je visokonaponska laboratorija u Kolorado Springsu. Završena je 1899. godine, a Tesla je u njoj planirao da sprovodi eksperimente bežične veze i proučava munje.

Nikola Tesla je u oblasti električnih motora i generatora patentirao 36 izuma, u oblasti transformacije električne energije 9 izuma, u oblasti rasvjete 6 izuma, u oblasti visokofrekventnih aparata i regulatora 17 izuma, u oblasti radija 12 izuma, u oblasti telemehanike 1 izum, u oblasti turbina i sličnih uređaja 7 izuma, i još 11 izuma iz različitih oblasti. Ukupno 99 patenata za izume iz raznih oblasti tehnike.

Prvi je ukazao na mogućnost elektroterapije, kao i na mogućnost bežičnog prenosa informacija i energije. Genijalnost njegovog uma i njegovih tehničkih rješenja potvrđuju i činjenice da neka od njih ni do danas nisu u potpunosti naučno (teorijski i/ili eksperimentalno) potvrđena.

Kao znak zahvalnosti za izuzetno značajan doprinos razvoju tehnike, a posebno elektrotehnike, mjerna jedinica za magnetnu indukciju nosi ime po njegovom prezimenu.

Podijeli
Large banner