Hoće li AI uskoro zamijeniti radijske stanice i voditelje u BiH?

Slijedom činjenice da se AI već uveliko koristi u medijima, te informacije da su neki mediji u svijetu povukli radikalne poteze i napravili kontraverzne odluke da u potpunosti zamijene uposlenike vještačkom inteligencijom, istražili smo aktuelne prilike u BiH kada je integracija AI u medije u pitanju.

Bez referiranja na razliku u kreiranju sadržaja i razliku kvaliteta istih, zanimalo nas je kako bh. mediji, konkretno radijske stanice i radijski voditelji percepiraju ovu praksu te kakve su mogućnosti da se ovakav scenario dogodi i u BiH.

Studija "AI u medijima u BiH"

Možda je manje poznato da je u BiH nedavno sprovedena studija koja upravo ispituje korišćenje vještačke inteligencije od strane medijskih profesionalaca i medijskih kuća u Bosni i Hercegovini, kao i regulatorno okruženje koje reguliše korišćenje vještačke inteligencije u medijima u BiH.

Ova studija završena je početkom septembra i uključuje provjeru medijskog okruženja kako bi se procijenila nivoa znanja i razumijevanja među medijskim profesionalcima o korišćenju vještačke inteligencije u medijima te daje preporuke za poboljšanje njihove nivoi svijesti o korišćenju vještačke inteligencije i mogućim metodama za upotrebu vještačke inteligencije u stvaranju i distribuciji sadržaja.

Nadalje, Studija vrši analizu relevantnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini i predlaže mjere za usklađivanje s međunarodnim standardima i relevantnim zakonodavstvom EU.

Krajem septembra je održana i konferencija "Vještačka inteligencija u medijima u Bosni i Hercegovini" koju je u ime Evropske unije u Bosni i Hercegovini organizovao Centar za istraživanje društvenih nauka pri Internacionalnom Burch Univerzitetu.

Događaj je okupio stručnjake iz različitih sektora, uključujući medije, pravo i razvoj vještačke inteligencije, kako bi raspravljali o sadašnjim i budućim implikacijama vještačke inteligencije u novinarstvu i medijskoj regulaciji.

Da li su ugroženi kvalitet javnog komuniciranja i radna mjesta?

Komentirajući zaključke studije na kojoj je bio aktivno involviran, voditelj ureda za projekte i istraživanja pri Internacionalnom Burch Univerzitetu, Amer Kurtović, kaže da trenutno AI nije velika prijetnja za radna mjesta.

"Generalno, trendovi vještačke inteligencije u medijskom sektoru u BiH nisu na zavidnom nivou i to ukazuje da vještačke inteligencije nije velika prijetnja radnim mjestima novinara i novinarki u BiH. Ovo je ujedno i podudarno sa rezultatima istraživanja o percepcijama novinara i novinarki, čiji rezultati ukazuju na to da je medijski sektor u velikoj mjeri nespreman za uvođenje vještačke inteligencije u radne procese dok neznatan broj novinara je ukazalo bojazan za svoja radna mjesta zbog efekata vještačke inteligencije. U zaključku, ne mislimo da je izvijesna - a ni vjerovatna, u bilo kojoj mjeri - situacija u Poljskoj gdje je novinska kuća dala otkaze novinarama i novinarkama te dala te poslove vještačkoj inteligenciji dok nije "intervjuisao" nobelovca", pojasnio je Kurtović za Akta.ba.

Zaključci studije

Rezultati pokazuju da je velika većina medijskih profesionalaca upoznata s vještačkom inteligencijom i raznim alatima vještačke inteligencije u medijima, iako na različitim nivoima i u različitim kontekstima.

"Učesnici u eksperimentu koji je testirao kapacitete novinara i novinarki da koriste vještačku inteligenciju u pripremi novinskih tekstova - kako sa radio stanica, tako i generalno - ne posjeduju velike vještine i umijeća korišćenja vještačke inteligencije, niti su pokazali visok nivo poznavanja načina korišćenja istih", kaže Kurtović za Akta.ba.

Manje od desetine ispitanika navodi da ne poznaje AI alate, ali takođe manje od desetine navodi napredno poznavanje AI alata.

To je otprilike u korelaciji s nivoima upotrijebe vještačke inteligencije u medijima – dvije trećine službeno ne koriste vještačku inteligenciju u svojim operacijama, a samo oko 2% navodi da je koriste naširoko, dok četvrtina navodi da planira uskoro početi službeno koristiti vještačku inteligenciju.

Drugim riječima, pet puta više novinara ima napredno znanje o vještačkoj inteligenciji od broja medija koji službeno koriste vještačku inteligenciju, ali dvostruko više medija planira početi službeno koristiti vještačku inteligenciju od broja novinara koji imaju napredno znanje o njoj.

"Od svih radio stanica koje su bile uključene u istraživanje, samo 20% je iskazalo plan da uvede alate vještačke inteligencije u svoj rad a nijedna nije ukazala na to da već koristi te alate u svom svakodnevnom radu", kaže Kurtović.

Od 85% ispitanika koji su naveli da nisu imali edukaciju o korišćenju alata vještačke inteligencije, otprilike 40% navodi nedostatak vremena kao primarni razlog zašto ne idu u smjeru stručnog usavršavanja u ovom području, dok nešto više od trećine navodi nedostatak raspoloživih sredstava, a nešto manje od petine smatra da nema potrebe za ovom dodatnom edukacijom.

"To jasno pokazuje da je BiH posebno fragmentiran informativni medij i da je regulacija neujednačena i često je nema. To nije uvijek loša stvar, ali kao što pravni odjeljak pokazuje, komplikovani niz pravnih struktura u EU i BiH ne nudi puno potencijala za očuvanje standarda i etike, tako da je samoregulacija i dobro ponašanje novinara i novinskih kuća neupitno daleko najvažnija odrednica. Kao što istraživanje pokazuje, još uvijek postoje niske nivoi razumijevanja vještačke inteligencije, relativno niske nivoi prihvatanja i malo truda oko smjernica. To nije tako neobično jer je ovo prelazna faza", rekao je prof. Čarli Beckett sa London School of Economics komentirajući nalaze sprovedene studije.

Stav novinara

Kroz razgovore sa uspješnim radijskim voditeljima koji imaju izgrađene karijere i prepoznatljiv stil rada u medijima, zaključujemo da ne postoji bojazan od AI što potvrđuje nalaze studije.

"Možda se neko u nekoj komercijalnoj radio stanici u BiH odluči na eksperiment poput onog u Poljskoj, ali, ja stvarno mislim da to može biti samo eksperiment i da živog voditelja ni najinteligentnija vještačka inteligencija ne može zamijeniti. Sva me ova priča sa AI podsjeća na knjigu Dana Brauna, koja ipak završava samouništenjem AI. Pokazalo se tokom pandemije i našeg prelaska u online sferu da to može funkcionisati do nekog nivoa, na kraju ipak čovjek mora uraditi "final touch". Kao što mislim da neposredan kontakt ne može zamijeniti ni najjača online veza, tako mislim da ni nesavršenog radijskog voditelja ne može zamijeniti vještačko savršenstvo", kaže za Akta.ba Vanja Iličić, urednica u programu BH radija 1.

Sličnog je razmišljanja i urednica i voditeljica na Radiju 8, Rialda Jarkoč Memišević.

"Kao radio voditelj, smatram da je ljudski element ključan za kvalitet i autentičnost novinarstva. Glas koji donosi vijesti, interpretira i povezuje se sa slušaocima nosi specifičnu emociju i razumijevanje koje dolazi iz ljudskog iskustva, empatije i instinkta – kvalitete koje trenutno nijedna vještačka inteligencija ne može potpuno oponašati. AI može automatizovati određene procese i možda pružiti osnovne informacije, ali teško da može zamijeniti toplinu i nijanse koje slušaoci traže u glasovima koji ih svakodnevno prate", kaže Jarkoč Memišević.

Na pitanje da li smatra mogućim scenario iz Poljske, kaže da je tehnički moguć ali da ne misli da bi bio prihvaćen od strane publike.

"Mislim da je ovakav scenario tehnički moguć, ali ne vjerujem da bi to naišlo na dobar prijem među publikom. Naš region cijeni lični kontakt i autentičnost u medijima, a slušaoci se vežu za ličnosti iza mikrofona. S druge strane, situacija sa smanjenjem budžeta u mnogim medijima može značiti da će neki možda pokušati eksperimentisati sa AI kako bi smanjili troškove, iako, vjerujem, to ne bi trajno zamijenilo ljudski glas u eteru", zaključila je.

Komentirajući integraciju AI u jedan od "institucionalnih" javnih radio emitera, medijski radnik/ca čiji je identitet poznat redakciji Akta.ba kaže da BiH toliko kasni u tehnologiji da nema brige da će se u skorije vrijeme desiti smjena "stvarnih" i "AI" novinara.

"Država u kojoj projekat digitalizacije još uvijek nije uveden, država u kojoj taj isti projekat kasni desetak godina te sa nepripremljenom infrastrukturom u 60 posto teritorije ne treba da se plaši vještacke inteligencije. Upravo je ovo sve i dio okruženja funkcionisanja javnih emitera u BiH. Infrastruktura javnih emitera se u svom originalnom izdanju građevinski održala 60 posto, što je otprilike i tehnička efikasnost postrojenja u kojima rade radnici javnih emitera. Aplikacije na privatnim mobilnim aparatima uposlenika imaju više memorije od računara koje ti uposlenici koriste za redovno izvještavanje. Kada se uzme u obzir nedostatak profesionalnog uredničkog i novinarskog kadra, bilo kakav dodir sa vještackom inteligencijom se gubi u nizu tehničkih i profesionalnih nemogućnosti rada. Ukoliko i zaista se desi čudo, u kojem ce tehnika i tehnologija zamijeniti ljude, u javnim emiterima se mora nadoknaditi više od 40 godina zabokrečine, tehničke, tehnološke i profesionalne", pojašnjava.

Zakonski okvir

Svi intervjuirani novinari kroz studiju slažu se da zakonski okviri u BiH ne regulišu AI u medijima i neadekvatno regulišu medijski sektor u cjelini, što ukazuje na otvorenost za regulaciju.

Iako ne postoji pravni okvir sam po sebi koji reguliše vještačku inteligenciju u medijima u EU, budući da postoji vrlo malo zakonodavstva koje reguliše vještačku inteligenciju kao takvu, postoji skup od osam direktiva i uredbi koje – nezavisno jedna o drugoj – uspostavljaju koherentan skup smjernica, mjera, odredbi, propisa, ograničenja i pravila za korišćenje AI u medijima.

Preporuke EU

Uspostavljanje smjernica za samoregulaciju ili ekvivalent za etičku upotrebu vještačke inteligencije u medijima - Relevantna industrijska tijela, uključujući vladine i nevladine, trebaju brzo pojačati napore za uspostavljanje kodeksa ponašanja ili etiku o odgovornoj upotrijebi vještačke inteligencije. 

Sadržaj, međutim, mora biti prepušteni medijskim profesionalcima kako bi se izbjegla cenzura ili prepreka inovacijama i učinkovitosti.

Povećanje svijest o vještačkoj inteligenciji i nivoima znanja o AI- Kao što mnogi novinari niti nisu pokušali koristiti AI ili imaju strah od upotrijebe vještačke inteligencije, podizanje svijesti o će služiti i destigmatizaciji prakse, ali i ojačati kapacitete novinara za pravilno korišćenje vještačke inteligencije.

Integrirajnje AI na sve načine uz edukacije za nove generacije ali i sadašnje medijske profesionalce koji žele napredovati ili se dalje profesionalno razvijati. Univerziteti trebaju u početku uvesti module podučavajući studente kako da odgovorno koriste AI.
Ljudi zadržavaju primat

Ljudi ipak zadržavaju primat (u odnosu na vještačku inteligenciju) jer određuju uređivački ton, donose politike i oblikuju medije kakve želimo da budu i odgovorni su za svoje postupke, još je jedan "nalaz" studije.

Ove izjave nesumnjivo uspostavljaju primat nad vještačkom inteligencijom, ali takođe ukazuju na duboko uvriježeno uvjerenje među ovim medijima o nadmoći klasičnih novinara u usporedbi s onima kojima pomažu alati vještačke inteligencije. Uostalom, po nekima "nema novinarstva bez izvornog autorstva" što je očito nemoguće uz korišćenje AI-ja.

Sadržaj onih koji koriste vještačku inteligenciju negativno je "očit" što dodatno implicira nastojanje da se prikrije korišćenje vještačke inteligencije - što je nešto što su svi ispitanici naveli da treba izbjegavati.

Za sada, stvari su prilično jasne, a šta donosi skorija ili daleka budućnost ostaje da se vidi.

Do tada, uživaćemo u sadržajima koje prenose topli ljudski glasovi na koje smo naviki i sa kojima se možemo identifikovati, prenosi Akta.ba