"Rodno osjetljivi jezik" ima velike posljedice po Srpski

Predsjednik Srpskog filološkog društva Zorica Nikitović izjavila je Srni da eventualna primjena "rodno osjetljivog jezika" počiva na ignorisanju činjenice da se bitno razlikuje gramatika srpskog jezika od engleskog, njemačkog ili francuskog, pa su posljedice po njega mnogo veće.

Nikitovićeva je ukazala da ideolozi "rodne ravnopravnosti" poistovjećuju vanlingvističku pojavu sa lingvističkom materijom, čime miješaju nespojivo.

"Oni se više i ne pozivaju na `pol`, nego na `rod`, odnosno kako se neko sam deklariše, a ne šta biološki jeste. To nijedna tradicionalna gramatika ne poznaje niti može da isprati", istakla je Nikitovićeva koja je i profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

Ona je pojasnila da je očigledno bilo potrebno mnogoproduktivnu imenicu rod izmjestiti iz njenog tvorbenog gnijezda /roditelj, rođenje, roditi se, porod, porodica, novorođenče, rođak, narod, narodni, rodoljub, odrod, izrod, rodonačelnik, svetorodni, rodoslov, priroda.../ i zadati joj neka nova značenja koja nemaju uporišta u prirodnom životu.

Nikitovićeva je navela da su ove riječi kroz istoriju održale srpski narod na istorijskoj sceni.

Ona kaže da je koncepcija oslanjanja na gramatički rod pogrešna iz više razloga, a jedna od njih je što dokazano nema čvrste korelacije između pola i gramatičkog roda, te ukazuje da je tako imenica kolega oba roda, a vladika gramatičkog ženskog, a semantičkog muškog roda.

Prema njenim riječima, imenice osoba i lice označavaju oba pola, bez obzira na gramatički rod, kao i profesor i lingvista, te se preporuke o takozvanoj rodnoj ravnopravnosti ne mogu dosljedno primjenjivati.

"Kako smo prije nekoliko godina zaključili na okruglom stolu posvećenom temi položaja srpskog jezika u savremenom društvu, održanom u Matici srpskoj, krupna greška je ignorisanje generičke upotrebe riječi u jeziku, koja se zahtjevom za `rodno osjetljivim jezikom` upravo poništava", navela je Nikitovićeva.

Ona je naglasila da samo generičko i referencijalno komplementarno ostvaruju punoću u jeziku, a bez toga jezik razgrađuje složenu percepciju svijeta na kojoj počiva ljudska kognitivna posebnost /različito izražavana kroz različite jezike, ali sa univerzalnim načelima/ i vodi isključivo kontekstualnom i referentno uslovljenom izražavanju i rasuđivanju.

"To sa jedne strane predstavlja intelektualnu degradaciju, a sa druge društvenu segregaciju sa krupnim posljedicama u pojmovno-psihološkom aparatu", upozorila je Nikitovićeva.

Suština je, dodala je ona, da se plutajućoj polnosti, nezavisnoj od zadatog biološkog roda, odnosno društvenoj transrodnosti, potčini jezik.

"Podsjetimo da društvene mreže preko mobilnih telefona odavno već porobljavaju umove naše djece, pri čemu degradiraju njihovu i biološku i duhovnu ličnost, te da psiholozi danas imaju pune ruke posla. Jezik je samo jedan od domašaja tih zahuktalih društvenih procesa", konstatovala je Nikitovićeva.

Tome na silu promijenjenom društvu se, kaže ona, vještački i prisilno prilagođava jezik iako on ima svoje zakonitosti, nezavisne od društvenih procesa ili trenutne mode.

"Naravno, sve to podrazumijeva uvođenje ideoloških komesarijata koji ideološki obrađuju /za nemale honorare i značajne pozicije/ cijelo društvo i svakog pojedinca. To se zove diktatura ideologije ili totalitarizam zapadne civilizacije koji se, nažalost, odavno prelio i na naše društvo", kaže Nikitovićeva. /