Rakijski kazan stariji od stotinu godina

Kazan za rakiju u vlasništvu Vukana Pejića iz sokolačkog naselja Brezjak stariji je od jednog vijeka, ali se još koristi i mučenica prolazi kroz njegovu lulu i krijepi duše ljubitelja čiste šljivovice.

Zapremina kazana je svega 50 litara, ali su tone rakije iz njega istekle, a hiljade izvornih pjesama je uz njega ispjevano dok se čekalo da prve kapi rakije ili, kako su ih zvali, bašica poteknu iz lule. Uz kazan i pjesmu pojedene su stotine kilograma suvog mesa i krompira pečenog u žaru.

Vukanov djed, čije ime Pejić nosi, bio je solunski dobrovoljac iz sela Sabanci na Nišićkoj visoravni i jedan od devetorice iz ove porodice od kojih su šestorica preživjeli Solunski front i kao oslobodioci došli iz Prvog svjetskog rata.

Nakon završetka rata i demobilizacije, Vukan se vratio u svoje selo, formirao porodicu i počeo obnavljati u ratu zapušteno imanje.

Nekoliko godina nakon rata naručio je i kupio kazan za rakiju, budući da je imao veliki voćnjak. Voće je u to vrijeme dobro rađalo bez ikakve hemijske zaštite, jer nije bilo različitih oboljenja kao danas.

Djedov imenjak kaže da precizno ne zna kada je tačno kazan kupljen, ali je poznato da je to učinjeno između 1921. i 1923. godine jer se zna da je kazan bio stariji od najstarijeg djedovog sina Slavka, koji je rođen 1924, a to znači da kroz bakrenu lulu rakija protiče duže od jednog vijeka.

Kazan je napravljen na sarajevskoj Baščaršiji u kazandžijskoj radnji, gdje još stoji natpis "Blagojević" ispisan i ćirilicom i latinicom. To je i jedini ćirilički natpis sačuvan u Sarajevu iznad neke zanatlijske radnje.

Iako je preživio dva rata, kazan je dobro očuvan i još je funkciji, a rakija koja je proticala kroz njegovu lulu uvijek je bila čista, pitka, dobrog ukusa i kvaliteta. To su potvrđivali mnogi domaćini brojnih generacija koji su koristili ovaj kazan za pečenje šljivovice. Često je domaća šljivovica korištena i kao lijek.

Kazan je korišten za potrebe Vukanove porodice i njegovih bližih rođaka iz sela, dok nikada nije upotrebljivan u komercijalne svrhe radi "kazanije" i zarade.