Trišić Babić: Srpska protiv Bonskih ovlaštenja; Vrijeme je da se okonča angažman OHR-a

Republika Srpska nije protiv visokog predstavnika, jer je on dio Dejtona. Mi smo protiv Bona i Bonskih ovlaštenja i načina kako su visoki predstavnici to zloupotrebljavali. Naravno, uvijek na štetu Republike Srpske - navela je vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić gostujući u emisiji Pečat.

Poručila je da, reagujući na dvodnevno zasjedanje PIK-a koji nije izabrao visokog predstavnika, da nije normalno da 30 godina nakon Dejtonskog sporazuma stranci dolaze u Sarajevo i da se dogovaraju ko će biti ovdje kralj, ko kolonizator i ko će da nadgleda stanje.

- Ovo nigdje u svijetu nema. Ovo nije normalno. U junu mjesecu, mi to zovemo veliki PIK, tada ne budu ambasadori na sastancima, tada dođu visoki dužnosnici iz Ministarstava spoljnih poslova zemalja članica PIK-a. Tako da to nisu bili ambasadori koji inače sjede u Sarajevu, nego su došli njihovi predpostavljeni na nivou ministara, zamjenika ali za naše prilike visoko pozicionirane diplomate - navela je ona.

Podsjetila je da, igrom slučaja, Marko Rubio državni sekretar SAD juče imao saslušanje u Senatu, i da je tom prilikom odgovarajući na pitanje rekao jasnu poziciju SAD, da su oni zainteresovani da kandidat za visokog predstavnika bude italijanski diplomata i da se BiH treba početi oslobađati tutorstva.

Đokić: Međunarodna zajednica postala svjesna da je funkcija visokog predstavnika nepotrebna

- Oni su tu bili vrlo korektni i za poziciju gašenja OHR-a i davanja budućnosti svima nama koji ovdje živimo. Predložili su i kandidata iz zemlje EU, jer je neko nepisano pravilo da visoki predstavnik treba da dođe iz zemlje EU, a zamjenik iz SAD gdje su se oni bavili Brčko distriktom i nekim vojnim pitanjima.

Istakla je da se ono što je danas rečeno podudara sa izjavom predstavnice američke Ambasade u Njujorku na zadnjoj sjednici Savjeta bezbjednosti.

- Ona je tada ovo i navela. Jasno je rekla - imamo kandidata, pokušajte se dogovoriti oko imena, ako se ne dogovorite imamo i drugog kandidata do kraja juna. Već se pojavilo ime kandidata, Amerikanca, jer su oni najveći finansijeri visokog predstavnika i kancelarije visokog predstavnika - istakla je ona.

Navela je da će oni vjerovatno imati neke svoje bilateralne razgovore, ali da tu se ne radi i nije bitno ko je kandidat i odakle dolazi.

- Visoki predstavnik je Dejton i on postoji u Dejtonskom sporazumu koji je usvojen u Dejtonskom sporazumu koji je Ustav. Mi u Republici Srpskoj poštujemo i želimo Dejton. Nemamo ništa protiv visokog predstavnika jer je on dio Dejtona. Međutim, ono protiv čega smo mi i protiv čega od 2006. godine imamo jasne pozicije oko toga su Bonska ovlaštenje i ovdje je u stvari konflikt i glavna prepirka među njima je između Dejtona i bona - rekla je ona.

Istakla je Bonska ovlaštenja nisu ni dio Dejtonskog sporazuma.

- One su unijele nemir na ove prostore, u region, u zemlju. One su prekrojile Dejtonski mirovni sporazum i ono zašto se mi u Republici Srpskoj, predsjednik Milorad Dodik, stranka SNSD, i ogromna žrtva koja je podnijeta zbog toga, mi se zalažemo za Dejton. Dejton može sve, Bon ne može ništa. Mi smo zbog Bonskih ovlaštenja, jer smo se protivili tome, jer nisu dio Ustava BiH, zato smo i ostali u jednom trenutku bez dosta naših zvaničnika ovdje - kaže Trišić Babić.

Minić: Slobodarski narod se ne nervira što nema dogovora o imenu novog visokog predstavnika

Kada je riječ o tome da bi mandat visokog predstavnika trebao biti vremenski ograničen i da bi trebao voditi ka gašenju kancelarije OHR-a, Trišić Babić navodi da i tu postoji prepirka.

- To je isto jedna zamka što su ove evropske zemlje isto tako smislile. U redu, prihvatamo kandidata na dvije godine. Međutim, SAD insistiraju da se u te dvije godine napravi okvir za gašenje kancelarije visokog predstavnika, a oni su tu i smislii tako, dobro, može on na dvije godine, pa će on otići, ali da ostane OHR.

Istakla je da je u javnosti bila priča da li je izabran visoki predstavnik, ko će biti visoki predstavnik.

- Ali glavna prepirka među njima i razlog zbog čega su oni nisu mogli dogovoriti je status kancelarije visokog predstavnika, status OHR-a - rekla je ona.

Naglasila je da sa novim visokim predstavnikom, ako uopšte dođe ili ako uopšte ne dođe, najbolje bi bilo da i Banjaluka, Sarajevo, Mostar, predstavnici tri konstitutivna naroda i ostali, sjednu i se razgovara kako bi se sredio sav ovaj nered što je napravio, pogotovo Kristijan Šmit i da se BiH postavi na Dejton koji je obustavio rat.

- Visoki predstavnik je zamišljen i ta osoba, i taj posljedni koji ovdje bude, ako bude, to je zamišljena osoba treba da koordinira procese i da pomaže pri uspostavljanju dogovora između strana u BiH. To je njegova osnovna uloga bila, a ne ovo što su ovi radili valentin Incko, na kraju zadnji dan prije svog odlaska, a Kristijan Šmit pet godina koliko je bio - rekla je ona.

Navela je da su sa novom američkom administracijom uspostavili jedan partnerski i iskren odnos.

- Oni su shvatili da je glavni problem ovdje i prepreka uspostavljanju stabilnog mira, povjerenja koji oni žele da ovdje vide jer su orjentisani najviše na ekonomiju i što više biznisa, i njima je zato ovdje potrebno tako jedno okruženje. Oni su shvatili da zbog visokog predstavnika i stinog tog mješanja da to ne postoji - rekla je ona,

Poručila je da je nakon dvodnevnog zasjedanja PIK-a mislila da će zemlje Evropske unije bar pokazati jedinstvo međusobom i jedinstvo sa SAD i doći do tog okvira kako bi ova zemlja mogla da se kreće.

- OHR ovdje nije nijednu krizu riješio. Bilo je dosta kriza u relaciji Sarajevo-Banja Luka, Sarajevo-Mostar, u tom krugu najviše. Ali nikad nijedna kriza nije bila riješena zbog visokog predstavnika ili zbog OHR-a, pa gotovo zbog visokog predstavnika, nego su strane međusobno došle do rješenja. Dakle, netočno je i laž je da kancelarija visokog predstavnika, da OHR ovdje treba to, radi mira i neke sigurnosti. To nije tačno. Sav nemir i sve ovo što nas unazađuju, to se sve desilo sada pogotovo zbog Šmita - poručila je ona.