Tim odbrane Milorada Dodika nastavlja pravnu borbu u Strazburu: Pravda na posljednjem testu

Evropski sud u Strazburu na godišnjem nivou zaprimi na desetine podnesaka samo iz BiH u kojima pojedinci tvrde da su im iz nekog razloga narušena ljudska prava, a zaštitu na toj adresi, po prvi put, zvanično će zatražiti bivši predsjednik Srpske Milorad Dodik zbog pravosudnog procesa i presude usljed koje je ostao bez te funkcije.

Nakon što je protiv Dodika, u svojstvu prvog čovjeka Srpske, prema mnogim ocjenama otvoren politički proces u Sudu BiH, čije je sjedište u Sarajevu, lani je izrečena i pravosnažna presuda.

Apelaciono odjeljenje Suda BiH u avgustu potvrdilo je prvostepenu presudu kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. Dodik je osuđen jer je, u skladu sa Ustavom Srpske, potpisao ukaze o stupanju na snagu zakona usvojenih u Narodnoj skupštini o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika i neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, a koje je Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika jer nije imenovan u skladu sa procedurama u Savjetu bezbjednosti UN, potom poništio svojim odlukama.

Situacija je potom zakomplikovana i odlukom Centralne izborne komisije BiH kojom je Dodiku, kao posljedica presude, oduzet mandat predsjednika, a uprkos nastojanjima njegovog pravnog tima da presudu "sruše" i na Ustavnom sudu BiH to im nije pošlo za rukom.

Sudije Ustavnog suda, u kojem su trenutno samo tri stranca i četvoro sudija koje imenuje federalni parlament, bez dvojice iz reda srpskog naroda, su u novembru 2025. odbacile zahtjev tima odbrane da se presuda poništi te istovremeno potvrdile Šmita kao zakonodavca u BiH.

U konkretnom slučaju Ustavni sud je zapazio da je 1. jula 2023. godine visoki predstavnik intervenisao u pravni sistem BiH i umjesto Parlamentarne skupštine BiH donio Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH i da je djelovao kao zakonodavna vlast BiH.

Upozoravajući da su sudije neimenovanog stranca stavile iznad Ustava, iz Dodikovog tima su, uz žaljenje zbog toga, ipak potvrdili da su, obraćanjem Ustavnom sudu BiH, ispunili sve uslove da pravdu dalje traže na adresi Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu koji je nadležan za odlučivanje o poštovanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

BiH je 2002. ratifikovala Evropsku konvenciju na osnovu čega svako može podnijeti aplikaciju sudu ako smatra da je žrtva povrede prava koja su predviđena tom konvencijom i pratećim protokolima.

Da je sve spremno za slanje podneska u Strazbur, potvrdio je lično Dodik.

- Probaćemo da to iskoristimo, nadamo se da ima neke objektivnosti. Ako zaprime, ako to vide, nema drugog izlaza nego da to sve ponište - rekao je u ponedjeljak uveče Dodik za ATV.

Dodikova žalba na odluku Suda BiH ovih dana biće proslijeđena u Strazbur

Imajući u vidu da se, kako kaže, sve politizuje i postaje političko tijelo, a ne sudsko, dodao je da ne može reći sa sigurnošću šta očekuje.

- Ali, veoma je važno da iskoristim i tu instancu - pojasnio je Dodik.

Više detalja juče nisu htjeli da iznose ni članovi tima njegove odbrane, a šta se prvo može očekivati nakon slanja aplikacije u Strazbur za "Glas Srpske" je pojasnio pravni zastupnik Republike Srpske Lazar Stjepanović. Ponovio je da sud ne može da ulazi u meritum presude niti da utvrđuje da li je ili ne Dodik učinio krivično djelo za koje je osuđen. Ipak, može da na osnovu dokaza utvrdi da li je povrijeđeno neko od prava propisanih u Konvenciji.

- Sudije će prvo da preispitaju procesne uslove, odnosno da li su oni ispunjeni da bi o aplikaciji uopšte odlučivali, te da li su iskorišćena sva pravna sredstva u BiH. Nema preciznih rokova u kojima treba da odluče o zahtjevu. Ako smatraju da je predmet hitan, uzimaju kao prioritet, a ako ne, može potrajati i duže od godinu, dvije - rekao je Stjepanović iz Kancelarije pravnog predstavnika koja se bavi predmetima pred sudom u Strazburu i aplikacijama protiv Srpske, a nakon što im budu dostavljene iz Kancelarije agenata pri Savjetu ministara BiH.

Smatra da bi sudije, imajući u vidu da je u pitanju politički proces koji je izazvao veliko interesovanje, o ovoj aplikaciji mogle da odlučuje brže.

- Jasno je da su prekršeni članovi Evropske konvencije i da je moralo da postoji to krivično djelo u vrijeme izvršenja. Ima elemenata da sud usvoji aplikaciju nakon čega se skreće pažnja državi, u ovom slučaju BiH, da izmijeni krivično zakonodavstvo i izbaci krivično djelo po kojem je suđeno. To bi bio idealni scenario, jer bi dokazali da smo u pravu i na strani Ustava, ali vidjećemo - rekao je Stjepanović koji tvrdi da faktor koji bi trebalo da utiče na sudije leži u činjenici da Šmit nije legalno izabrani visoki predstavnik u BiH.

Slučaj "Berić"

U Strazburu je, naime, već raspravljano o djelovanju visokog predstavnika u BiH. Sud je 2007. odbacio tužbu 26 tadašnjih funkcionera, mahom iz SDS-a, koje je tri godine ranije smijenio visoki predstavnik Pedi Ešdaun uz stav da krše Dejton, blokiraju saradnju sa Hagom i pomažu u skrivanju haških optuženika. Sudije su tada zauzele stav da se ne miješaju u pitanja iz domena Ujedinjenih nacija, u kojima se i potvrđuje izbor visokog predstavnika, uz odgovarajuću rezoluciju koja je, u slučaju Kristijana Šmita, izostala. Gotovo dvije decenije kasnije pravni zastupnici smatraju da su okolnosti u slučaju Milorada Dodika drugačije i da je napravljen presedan.