Tajne igre za fotelje spasa: Zašto je Dom naroda BiH postao vrijedniji od Vlade i ko drži „taster“ za blokade?

Iako se mastilo na glasačkim listićima tek osušilo, a Centralna izborna komisija (CIK) BiH još uigrava konačne brojke, iza zatvorenih vrata počeo je najvažniji politički poker u zemlji. Lideri partija uveliko pregovaraju o formiranju vlasti, ali istinski rat ne vodi se za ministarske fotelje – glavna bitka ove jeseni rezervisana je za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Zašto je ovaj Dom toliko važan? Jednostavno je – bez njega nema ni zakona, ni ključnih odluka. Upravo tu se krije glavni prekidač državnog aparata, mjesto gdje se sa svega nekoliko podignutih ruku može potpuno paralisati kompletan sistem.

Ključ sarajevskih vrata kovaće se u Banjaluci

Od ukupno 15 delegata koji čine Dom naroda, trećina (njih pet) dolazi iz Republike Srpske, a bira ih 83 poslanika u Narodnoj skupštini RS tajnim glasanjem. Sastav ovog Kluba Srba definisaće ko zapravo vlada na nivou BiH.

Matematika je jasna: Za siguran mandat u Domu naroda potrebni su glasovi 14 poslanika. Pet mandata po 14 poslanika daje broj od 70, pa tako “višak” od njih 13 nema nikakav uticaj.

Pogled na stranačku arhitekturu unutar republičkog parlamenta otkriva konture predstojeće drame. Najveći adut u rukama drži SNSD sa svoja 34 poslanika (moguća 33 nakon što se prebroje glasovi poštom), što im otvara širom otvorena vrata da najave čak četiri do pet delegata i osiguraju apsolutnu kontrolu nad političkim procesima u Sarajevu.

Sa koalicionim partnerima imaju 54 poslanika, pa im je tako za 4 sigurna poslanika potrebna podrška još dva poslanika iz opozicionih stranaka. A to nije nerealno. Tu prije svega računaju na poslanike “Koalicije za državu”. Važan faktor će biti formiranje vlasti na nivou BiH, pa je vrlo realno da oni pruže podršku SNSD-u. Takođe, nije nerealna ni opcija da pojedini poslanici opozicije se priklone SNSD-u.

Kao potencijalni tas na vagi pojavljuje se Pokret Sigurna Srpska (PSS) koji sa 12 osvojenih mandata ulazi u pregovore sa jasnim očekivanjem – da se njihov izborni rezultat adekvatno uloži i uvaži kroz delegatska mjesta.

Sa druge strane rova nalazi se opozicioni blok koji predvodi SDS sa 11 poslaničkih ruku. Ova stranka računa na jednog sigurnog delegata, ali će zavisiti od Vukanovića, koji je u otvorenom neprijateljstvu sa predsjednikom te stranke. Njegova četiri poslanika jesu spremna da podrže opozicioni blok (pominje se ime Mladena Bosića), ali isključivo pod oštrim uslovima i bez prava na grešku.

Istorijski kontekst pokazuje koliko je ovaj teren klizav: nakon izbora 2022. godine, SNSD je imao četiri delegata, ali je nakon sudske presude izgubio jedno mjesto koje je pripalo Nenadu Vukoviću (PDP). Ipak, čak i sa tri delegata, SNSD je u savezu sa HDZ-om držao „kontrolni paket” i mogao kroz nedolazak na sjednice rušiti kvorum (koji čini devet delegata, po tri iz svakog naroda).

Špirićev optimizam i Vukovićeva kontra-matematika

Iskusni Nikola Špirić (SNSD) već vidi nove trijumfe i najavljuje da bi SNSD mogao imati četiri, pa čak i pet delegata. Prema njegovim riječima, to nije alat za blokade, već „ključ institucionalne sigurnosti Republike Srpske“.

Sa druge strane, Nenad Vuković iz PDP-a spušta loptu na zemlju. Tvrdi da SNSD sa svoja 34 poslanika ima čistu situaciju za dva delegata, a da... će do trećeg pokušati doći „političkom trgovinom“. Vuković umiruje javnost riječima da, bez obzira na stranački dres, oko Dejtonskog sporazuma u Klubu Srba nikada neće biti nesloge.

Trgovina ispod stola i Vukanovićevi uslovi

Da sve ne prođe glatko, pobrinuće se unutrašnji sukobi u opoziciji, ali i strah od „preletača“. Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, otvoreno upozorava da neće slijepo podržati bilo koga iz SDS-a, pogotovo ne one strukture koje optužuje za loš izborni rezultat i progon uspješnih kadrova poput Ljubiše Petrovića.

Analitičari upozoravaju da ovakav sistem, u kojem građani ne biraju delegate direktno, već to čine poslanici, otvara ogroman prostor za političku korupciju. Kako ističe Dejan Lučka iz Centra za ljudska prava, u BiH se upravo u ovom posrednom izboru kriju zakulisne radnje i trgovina koje često izigraju izbornu volju građana.

Federacija BiH: Komplikovana jednačina na dugom štapu

Dok se u Srpskoj matematika ipak može svesti na nekoliko kombinacija, u Federaciji BiH vlada potpuni mrak. Tamo je proces dvostepeni: kantonalne skupštine prvo biraju delegate za federalni Dom naroda, pa tek oni predlažu i biraju po pet Bošnjaka i Hrvata za državni nivo. S obzirom na to da se još uvijek ne zna ko preuzima mandate u kantonima, a ko ih se odriče, Klub Bošnjaka i Klub Hrvata su trenutno na vrlo dugom štapu.

Politička jesen u BiH tek počinje, a pravo dijeljenje karata desiće se upravo u trenutku kada se u rukama narodnih poslanika nađu tajni glasački listići CIK-a. Tada ćemo saznati ko će imati moć veta, a ko će ostati na političkoj margini.