Politika
18.12.2025.
11:52
Sjednica Vlade: Usvojena odluka o 19. emisiji obveznica Republike Srpske
Vlada Republike Srpske danas je održala sjednicu.

Vlada Republike Srpske utvrdila je danas, na 15. sjednici u Banjaluci, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o električnoj energiji, po hitnom postupku, kojim se uređuje oblast skladištenja električne energije i jača stabilnost elektroenergetskog sistema.
Postojeći zakon, koji je stupio na snagu 2020. godine, nije obuhvatao skladištenje električne energije, jer tadašnja regulativa Evropske unije nije tretirala ovu djelatnost, a skladištenje je bilo na nivou eksperimentalnih aktivnosti. U međuvremenu je došlo do naglog rasta proizvodnje električne energije iz solarnih izvora, te bolja dostupnost u smislu smanjenja cijena baterija, što je stvorilo potrebu za zakonskim uređenjem ove oblasti.
Na današnjoj sjednici Vlade Republike Srpske:
➡️ Zakonski uređeno skladištenje električne energije
➡️Otvoreno tržište platnih usluga i korak ka SEPA
➡️Sredstva za SMA skrining novorođenčadi
➡️Usvojena Strategija razvoja šumarstva 2026–2035 pic.twitter.com/FSQiRRo8ni
— Vlada Republike Srpske (@Vlada_Srpske) December 18, 2025
Izmjenama zakona omogućava se korištenje skladišnih kapaciteta, posebno baterijskih sistema, bolje iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora, kao i preciznije uređenje statusa aktivnih kupaca. Prijedlog zakona je utvrđen po hitnom postupku zbog dinamičnog razvoja solarne energetike i potrebe da se u što kraćem roku obezbijede jasna pravila koja doprinose stabilnosti i pouzdanosti elektroenergetskog sistema.
Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici, po hitnom postupku.
Razlozi za donošenje izmjena i dopuna Zakona o energetici su potreba da se u ovom zakonu, koji definiše energetske djelatnosti, uvede nova djelatnost skladištenja električne energije i propišu izuzeća od obaveze pribavljanja dozvole za skladištenje.
Postojeći Zakon o energetici iz 2009. godine, kao ni njegove izmjene iz 2023. godine, nije regulisao ovu djelatnost, jer ni Zakon o električnoj energiji do nedavno nije prepoznavao skladištenje električne energije. U to vrijeme, skladištenje energije bilo je na nivou eksperimentalnih aktivnosti i nije bilo ekonomski opravdano. Međutim, nagli rast proizvodnje električne energije iz solarnih izvora i veća dostupnost baterijskih sistema stvorili su potrebu da se ova oblast zakonski uredi.
S obzirom da se izmjenama i dopunama Zakona o električnoj energiji uvodi djelatnost skladištenja, bilo je neophodno da se isto propiše i Zakonom o energetici, u dijelu koji se odnosi na sve energetske djelatnosti.
Pored toga, izmjenama zakona propisuje se mogućnost da Narodna skupština odredi projekat od posebnog značaja za Republiku Srpsku, kako bi se stvorio pravni osnov za primjenu olakšica i podsticaja koji su već predviđeni drugim materijalnim propisima.
Zakon se donosi po hitnom postupku zbog naglog razvoja solarne energetike i potrebe da se u što kraćem roku omogući korištenje skladišnih kapaciteta, koji su od ključnog značaja za stabilan i siguran rad elektroenergetskog sistema.
Vlada Republike Srpske utvrdila je Nacrt zakona o platnim uslugama Republike Srpske, koji predstavlja reformski zakon u oblasti platnog prometa.
Zakonom se stvaraju pravne pretpostavke za postepeno uvođenje koncepta tzv. otvorenog bankarstva u kojem, osim banaka i Preduzeća za poštanski saobraćaj Republike Srpske, platne usluge mogu da pružaju i nebankarske finansijske organizacije - platne institucije.
Donošenjem zakona unapređuje se oblast platnog prometa u zemlji i inostranstvu, prema strogim zahtjevima i visokim standardima Evropske unije, u prvom redu Direktivi o platnim uslugama (PSD2).
Ciljevi predlaganja zakona su:
- otvaranje tržišta platnih usluga za nove pružaoce platnih usluga - platne instituce, koje će konkurisati bankama kao tradicionalnim finansijskim organizacijama,
- jača tržišna konkurencija, što bi trebalo pozitivno da utiče na efikasnost izvršenja platnih transakcija i veću pristupačnost plaćanja,
- primjena tehnoloških inovacija u izvršavanju pojedinačnih iteracija platne transakcije (npr. iniciranje platnog naloga putem novog učesnika, tzv. pružalac usluge iniciranja naloga),
- veća zaštita korisnika platnih usluga (putem jasno definisanih prava i obaveza pružalaca platnih usluga u izvršavanju platnih transakcija),
- sigurno i transparentno poslovanje pružalaca usluga plaćanja, putem jasnog propisivanja kapitalnih zahtjeva, vlasničkih i upravljačkih zahtjeva, kao i putem nadzora nad poslovanjem kojeg će vršiti Agencija za bankarstvo Republike Srpske,
- lakše i brže obavljanje platnog prometa bezgotovinskim instrumentima plaćanja
- smanjenje gotovog novca u opticaju,
- unapređenje obima e-trgovine.
Osim toga, donošenje ovog zakona, takođe, predstavlja jedan od najznačajnijih zahtjeva za priključenje evropskom platnom sistemu za prekogranična plaćanja u evrima - SEPA (eng. Single Euro Payments Area).
Nacrtom zakona o platnim uslugama Republike Srpske se uređuju uslovi i način pružanja platnih usluga, uslovi za osnivanje, poslovanje, nadzor i prestanak rada platnih institucija, transparentnost uslova i zahtjeva obavještavanja za platne usluge, prava i obaveze korisnika platnih usluga i pružaoca platnih usluga, pravila o uporedivosti naknada povezanih sa platnim računima, pravila o promjeni platnih računa, pravila i uslovi za pristup osnovnim platnim računima, pojam i zahtjevi funkcionisanja platnih sistema, nadzora nad pružanjem platnih usluga u Republici Srpskoj, kao i druga pitanja od značaja za platne usluge.
Osim navedenog, predloženim zakonom stvaraju se pravne pretpostavke za dalji razvoj elektronske trgovine, koja je usko povezana sa elektronskim načinom plaćanja, a što bi neposredno povećalo ponudu usluga plaćanja preko interneta, te omogućilo efikasnije i jeftinije plaćanje.
Pored novih subjekata koji izvršavaju platne transakcije, zakonom se uvode i lica koja se bave pružanjem tzv. usluga treće strane - inicijatori plaćanja i pružaoci usluga informisanja o računu. Radi se o subjektima koji informaciono-tehnološke inovacije primijenjuju na finansijske usluge.
Zakon je izrađen u skladu sa strateškim i operativnim dokumentima:
- Program ekonomskih reformi Srpske 2025-2027
- Srednjoročni plan Ministarstva finansija RS za 2025-2027
- Plan rada Ministarstva finansija RS za 2025. i 2026. godinu
- Zahtjevi iz Plana rasta za Zapadni balkan (prioritet br. 3 - Pristup jedinstvenom području plaćanja u evrima - SEPA platnom sistemu).
Vlada Republike Srpske je na današnjoj sjednici usvojila Odluku o 19. emisiji obveznica Republike Srpske za izmirenje obaveza po osnovu materijalne i nematerijalne štete, kojim se propisuje novi datum emisije 26. decembar 2025. godine, kao i uslovi emisije koji su identični kao i u prethodnih godina.
Do sada je evidentirano ukupno 572,8 miliona KM ratne štete, što predstavlja 95,47 odsto procijenjenog iznosa ratne štete. Od evidentiranog iznosa izmireno je kroz emisije obveznica 457,3 miliona KM, a isplatama u gotovini 80,8 miliona KM.
Za izmirenje preostaje ukupno 34,7 miliona KM, što predstavlja 6,1 odsto evidentiranog iznosa, od čega se 22,6 miliona KM odnosi na sudske odluke i nešto više od 12,1 miliona na vansudska poravnanja.
Vlada Republike Srpske donijela je Odluku kojom se daje saglasnost Javnom preduzeću "Protivgradna preventiva Republike Srpske" a.d. Gradiška, da izvrši postavljanje dvije automatske protivgradne stanice (APGS) na području opštine Šipovo.
Obavezuje se Javno preduzeće "Protivgradna preventiva Republike Srpsk" a.d. Gradiška da prije izgradnje objekata pribavi potrebne dozvole od nadležnih organa, te obavijesti Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede o postavljanju svake od navedenih automatskih protivgradnih stanica. U okviru Projekta "Uspostavljanje tehničkog meteorološkog servisa i modernizacija sistema protivgradne zaštite Republike Srpske", predviđena je izgradnja mreže APGS na cijeloj teritoriji Republike Srpske.
Prema odluci Vlade, sredstva u iznosu od 848.924,41 KM, prikupljena u okviru donatorske večeri "S ljubavlju hrabrim srcima", doznačena JZU Univerzitetski klinički centar Republike Srpske - Zavod za kliničku laboratorijsku dijagnostiku. Novac će biti utrošen za uvođenja skrininga na spinalnu mišićnu atrofiju (SMA) kod novorođenčadi.
Vlada je danas prihvatila inicijativu opštine Foča za unapređenja farmaceutske zdravstvene zaštite stanovništva u udaljenim mjesnim zajednicama.
Vlada će, na inicijativu lokalne zajednice, sufinansirati otvaranje dvije apotekarske stanice u udaljenim selima. Prema odluci, u iduće tri godine, iz republičkog budžeta godišnje će se za ove potrebe izdvajati po 146.000 KM.
Na današnjoj sjednici, Vlada je usvojila i program krčenja zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike Srpske.
Zaduženo je resorno ministarstvo da definiše mjeru podsticanja krčenja zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike Srpske kroz Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za 2026. godinu.
Vlada je donijela Odluku o usvajanju Strategije razvoja šumarstva Republike Srpske za period 2026-2035. godina.
Cilj izrade Strategije razvoja šumarstva direktno je vezana za potrebu obezbjeđivanja strateškog osnova za uspostavljanje jedinstvenog i funkcionalnog sistema upravljanja i održivog razvoja šumarstva i sektorska integrisanost u sistem strategija za održivi razvoj Republike Srpske. Kod šumskih resursa neophodno je imati u vidu njihovu multifunkcionalnost, koja upućuje na pažljivo definisanje strategije njihovog integralnog korišćenja.
Osnovni cilj razvoja šumarstva Republike Srpske je održivo upravljanje i gazdovanje šumama na takav način da se sačuva biodiverzitet, a da se produktivnost, obnavljanje, vitalnost i potencijal šuma dovedu na nivo kojim bi se zadovoljile odgovarajuće ekološke, ekonomske i socijalne potrebe na svim nivoima, vodeći računa da se pritom ne ugroze neki drugi ekosistemi.
Poštujući navedeno, Strategijom se dugoročno trasira pravac kretanja šumarstva Republike Srpske, poštujući globalne principe održivog razvoja i multifunkcionalnosti šuma, a pri tome ne ugrožavajući ekonomsku stabilnost i poslovnu efikasnost šumarstva i sa njim povezanih sektora.






