Đokić: Ohrabrujuće da bi Savjet bezbjednosti mogao tražiti pravno mišljenje o imenovanju Šmita

Đokić je naveo da je pohvalna i ohrabrujuća informacija da bi Savjet bezbjednosti UN mogao zatražiti od Hamaršeldove mišljenje o tome da li je odluka Upravnog odbora PIK-a od 27. maja 2021. godine o postavljanju Šmita bila u skladu sa procedurama za imenovanje visokih predstavnika.

- Ova mogućnost je važan i pozitivan korak. Predstojeća sjednica UN 12. maja predstavlja jedinstvenu priliku da se zahtijeva transparentna, nezavisna i pravno utemeljena provjera legitimiteta postupaka koji su doveli do imenovanja, da bi se razjasnile sve pravne dileme i sumnje koje su dugo prisutne - izjavio je Đokić.

Ako stručno-pravna analiza utvrdi nepravilnosti u postupku imenovanja ili u opsegu ovlaštenja, naveo je Đokić, te nepravilnosti moraju biti ispravljene u skladu sa međunarodnim pravom i dejtonskim okvirom.

Đokić je naglasio da su mnoge odluke donesene pod tim mandatom imale konkretne posljedice po institucije i građane Republike Srpske i stvorile osjećaj nepravde među srpskim narodom.

On smatra da je važno da Savjet bezbjednosti i svi relevantni međunarodni akteri podrže angažovanje pravnog savjetnika i omoguće da se postupak vodi otvoreno, stručno i nepristrasno.

- Iskorištavanje ove prilike za pravnu provjeru je doprinos jačanju vladavine prava i stabilnosti u cijeloj BiH. Republika Srpska će istrajati u mirnoj i pravnoj odbrani svojih ustavnih prava i interesa, koristeći sve dostupne međunarodne i domaće pravne mehanizme - rekao je Đokić.

U tekstu na sajtu UN u vezi sa polugodišnjom debatom Savjeta bezbjednosti o stanju u BiH 12. maja navedeno je da uloga OHR-a i legitimitet Kristijana Šmita ostaju ključna pitanja koja izazivaju razdor u vezi sa situacijom u BiH.

Podsjeća se da Kina i Rusija ne priznaju Šmita kao visokog predstavnika i da su pozvale na zatvaranje OHR-a.

Od pravnog savjetnika UN može se tražiti i mišljenje o procedurama za imenovanje visokih predstavnika u BiH prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Takvo mišljenje vjerovatno bi uključivalo analizu postupanja Savjeta po ranijim imenovanjima i procjenu da li je zakonski potrebno odobrenje Savjeta, jednoglasnost u Upravnom odboru ili saglasnost strana u BiH.