Selak: Pravo je i obaveza Ustavnog suda Srpske da štiti ustavni poredak

Pravo i obaveza Ustavnog suda Republike Srpske je da o važnim pitanjima ustavnosti i zaštite ustavnog poretka Srpske, ali i BiH, zauzima stavove i o njima upoznaje javnost, istakao je ministar pravde Srpske Goran Selak, povodom ocjene ove pravosudne institucije da odluke Kristijana Šmita predstavljaju vrhunac neustavne zakonodave djelatnosti.

Selak je podržao doprinos Ustavnog suda Republike Srpske da otvori raspravu o dosadašnjoj praksi i tumačenju Ustava BiH, ali i cjelokupnog dejtonskog poretka od Ustavnog suda BiH.

On je ukazao na činjenicu da se u konkretnom slučaju ne dovode u pitanje odluke Ustavnog suda BiH koje su donesene povodom akata usvojenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, već odluke koje su se odnosile na akte nametane od visokih predstavnika, koji za takvo postupanje nemaju uporište u Ustavu BiH ni u Dejtonskom mirovnom sporazumu.

„Upravo u tome je suštinska razlika. Pravna rasprava koja se vodi ne odnosi se na osporavanje nadležnosti Ustavnog suda BiH u okvirima predviđenim Ustavom, već na pitanje da li akti koje donosi neizabrani strani zvaničnik mogu proizvoditi pravne posljedice kao akti zakonodavne vlasti. To je pitanje koje zaslužuje ozbiljnu pravnu analizu i argumentovanu raspravu. Odgovor na ovo pitanje biće ujedno i odgovor na pitanje da li u BiH i u kojoj mjeri postoji vladavina prava“, poručio je Selak.

On je naglasio da je pravo, a ne politika, jedini ispravan okvir za vođenje takvih rasprava, saopšteno je iz Ministarstva pravde Republike Srpske.

Selak je naglasio i da ovo ministarstvo dosljedno podržava pravo na slobodu mišljenja i javno izražavanje stavova, kao jedno od osnovnih prava garantovanih Ustavom Republike Srpske i Ustavom BiH.

On je naglasio da razvijena demokratska društva počivaju na otvorenom dijalogu institucija i građana, te da je od posebnog značaja kada institucije od najvišeg ustavnopravnog značaja, kakva je Ustavni sud Republike Srpske, svoje stručne ocjene i pravne argumente ne zadržavaju samo u okvirima stručne javnosti, već ih predstavljaju i građanima.

„Zbog toga cijenim i podržavam doprinos Ustavnog suda Republike Srpske da na argumentovan, objektivan i stručan način otvori raspravu o dosadašnjoj praksi i tumačenju Ustava BiH, ali i cjelokupnog dejtonskog poretka od Ustavnog suda BiH“, naveo je Selak.

On smatra da je posebno važno da se o ovim pitanjima razgovara na osnovu pravnih argumenata, činjenica i ustavnih načela, a ne političkih kvalifikacija.

„Kada su stavovi zasnovani na pravu, stručnoj analizi i objektivnoj ocjeni, oni predstavljaju vrijedan doprinos jačanju pravne sigurnosti, ustavnog dijaloga i vladavine prava“, istakao je Selak.

On je dodao da Ministarstvo pravde Republike Srpske podržava stručnu i javnu raspravu o svim važnim ustavnopravnim pitanjima.

„Uvjeren sam da se samo kroz argumentovan dijalog, uzajamno uvažavanje i dosljedno poštovanje ustavnih načela može doprinijeti zaštiti ustavnog poretka, jačanju vladavine prava i unapređenju demokratskih procesa“, istakao je Selak.

Ustavni sud Republike Srpske konstatovao je da davanje prevelikih ovlašćenja bilo kojoj instituciji nedemokratskog karaktera, koja nije konstituisana u skladu sa ustavom bilo koje zemlje, u ovom slučaju instituciji visokog predstavnika u BiH, ugrožava demokratiju, vladavinu prava, ustavnost i zakonitost, odnosno legalitet i legitimitet pravnog poretka.

U dokumentu u kojem je Ustavni sud dao svoju ocjenu akata koje je u prethodnom periodu donijela Kancelarija visokog predstavnika (OHR) u BiH, te akata drugih institucija koji imaju reperkusije na ustavnopravni okvir Republike Srpske i BiH, navodi se da je nužno da se što prije prestane sa ovakvom praksom visokog predstavnika u BiH, jer su do sada nastupile mnogobrojne štetne posljedice.