Savjet ministara: Jačanje sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma

Savjet ministara danas je na sjednici u Sarajevu donio odluku o osnivanju Radne grupe za izradu nacrta izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

Radna grupa sastoji se od predstavnika nadležnih institucija i tijela na državnom, entitetskom i nivou Brčko distrikta i dužna je da u roku od šest mjeseci sačini nacrt izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

Odluka je donesena na prijedlog Ministarstva bezbjednosti u Savjetu ministara.

Istovremeno su izmjene i dopune tog zakona u funkciji daljeg usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa legislativom EU i ispunjavanja preporuke Radne grupe za finansijske mjere protiv pranja novca i Manivala, navedeno je u saopštenju Savjeta ministara.

Savjet ministara je danas, na prijedlog Agencije za državnu službu, jednoglasno donio odluku o usvajanju Strategije razvoja upravljanja ljudskim potencijalima u državnoj službi na nivou institucija BiH do 2030. godine.

Strategija je fokusirana na modernizaciju upravljanja ljudskim potencijalima i podrazumijeva transformaciju tradicionalne kadrovske administracije u stratešku, uslužnu i na rezultate usmjerenu funkciju, te aktivno podržava institucionalnu učinkovitost i profesionalni razvoj u javnom sektoru.

Poseban značaj strategije ogleda se u promovisanju koncepta upravljanja ljudskim potencijalima, kao funkcije pružanja usluga fokusiranih na različite korisnike institucije BiH, državne službenike i druge zaposlene, te posredno na pružanje usluga korisnicima putem transparentnih i fer konkursa za prijem u državnu službu.

Usvojena je i informacija Kancelarije koordinatora za reformu javne uprave o sprovedenom sedmom onlajn istraživanju o primjeni "Politike i standarda proaktivne transparentnosti", koje potvrđuje rast ispunjenosti standarda u institucijama na nivou BiH.

Kao i u ranijim istraživanjima, Direkcija za evropske integracije, Agencija za statistiku BiH, Agencija za visoko obrazovanje i osiguranje kvalitete, Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave i Agencija za nadzor nad tržištem BiH ispunile su sve standarde proaktivne transparentnosti.

Generalni sekretarijat Savjeta ministara, Uprava za indirektno oporezivanje BiH i Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja BiH ispunile su 37 od ukupno 38 standarda, odnosno 97,37 odsto.

Prvi put u istraživanju je učestvovala i Kancelarija za reviziju institucija BiH, koja je ispunila 28 od 38 standarda, odnosno 73,68 odsto.

Umjeren rast proizvodnje u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda

Sektor mlijeka i mliječnih proizvoda zabilježio je umjeren rast proizvodnje, navedeno je u analizi za prošlu godinu koju je danas usvojio Savjet ministara.

Ukupna proizvodnja sirovog mlijeka u prethodnoj godini iznosila je oko 619,7 miliona litara, što je rast od oko dva odsto u odnosu na godinu ranije, a 97 odsto mlijeka bilo je kravlje, dok su ovčije i kozije mlijeko bili znatno manje zastupljeni, pri čemu je ovčije mlijeko zabilježilo pad.

U prošloj godini otkupljeno je gotovo 300 miliona litara kravljeg mlijeka, što je rast od oko sedam odsto, dok je mljekarska industrija proizvela oko 260.000 tona mliječnih proizvoda, uz rast od oko tri odsto u odnosu na godinu ranije.

Analizu stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH za prethodnu godinu pripremilo je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, koje je ukazalo da su i dalje prisutne izražene strukturne slabosti u proizvodnji mlijeka poput niskog nivoa otkupa, ekstenzivne proizvodnje i nedovoljne tržišne integracija.

Naglašeno je da to ograničava razvijanje i konkurentnost ovog sektora, saopšteno je iz Savjeta ministara .

BiH je u prošloj godini uvezla oko 49,3 miliona kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 253,2 miliona KM što je pad od pet odsto u vrijednosti i 24 odsto u količini u odnosu na raniju godinu, dok je iz BiH izvezeno 71,7 miliona kilograma u vrijednosti od 144,6 miliona KM.

U analizi je navedeno da je trgovinski deficit i dalje prisutan, ali je smanjen za 11 odsto, uz pokrivenost uvoza izvozom od 57,1 odsto.