Presude Suda BiH produbljuju podjele: Krajnji cilj marginalizacija i poniženje Srba

Presude Suda BiH po takozvanom Inckovom zakonu predstavljaju udar na slobodu mišljenja i dovode do još većeg jaza i podijeljenosti naroda koji žive u ovoj zemlji, poručila je istoričarka Svjetlana Samardžija.

Ona je, osvrćući se na prvostepenu presudu Suda BiH kojom je Miodrag Malić osuđen na tri godine zatvora jer je na opozicionom mitingu u Banjaluci podigao tri prsta i držao fotografije Radovana Karadžića i Ratka Mladića, navela da je svako ko prati pravosuđe u BiH primijetio da su slučajevi poput ovog izazvali oštre polemike u javnosti, jer zadiru u osjetljivu granicu između slobode govora i krivičnih odredbi koje je 2021. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko.

- Jasno je da su ovakve presude selektivne i predstavljaju udar na slobodu mišljenja, te da se zakon primjenjuje jednostrano. Osjećaj nepravde i nepovjerenja u pravosudne institucije, kako domaće tako i međunarodne u Republici Srpskoj dotiče se same srži postkonfliktnog društva u BiH – kazala je "Glasu Srpske" Samardžija.

Naglasila je da neobjektivnost pravosudnog sistema koji ovakvim vidom presude kolektivno demonizuje i unižava cjelokupan srpski narod kroz lik prvog predsjednika Republike Srpske i generala Vojske Republike Srpske dovodi do većeg jaza i podijeljenosti naroda koji žive u BiH.

- S druge strane, činjenica je da su pred Haškim tribunalom i Sudom BiH većinu osuđenih činili pripadnici srpskog naroda, samim tim zločini nad Srbima, poput onih u Podrinju, Sarajevu i drugih ostali su bez sudskih epiloga ili su završavali oslobađajućim presudama - kazala je Samardžija.

Naglašava da će ovakav vid pristrasnosti Suda BiH imati dalekosežne istorijske posljedice, jer se na taj način marginalizuje jedan narod koji nikada u istoriji nije bio osvajački i koji se u svakom ratu branio.

- Sloboda izražavanja i istorijska istina su trenutno u sukobu sa nametnutim zakonskim okvirima, a posmatrano dugoročno ide se ka tome da se nepokolebljivom, junačkom, pravoslavnom srpskom narodu oduzmu vjekovni epiteti i da se on u potpunosti unizi – naglašava Samardžija.

Na presudu Maliću, koja je donesena prema dopunama Krivičnog zakona BiH, poznatijeg kao Inckov zakon, dopuštena je žalba Apelacionom vijeću Suda BiH. Prva osoba osuđena po tzv. Inckovom zakonu je Vojin Pavlović, predsjednik Udruženja građana "Istočna alternativa". Na tri i po godine zatvora je osuđen krajem prošle godine zbog postavljanja transparenta u Bratuncu kojim je čestitao rođendan Mladiću te dokumentarnog filma o stradanju Srba u Podrinju, jer je emitovan 11. jula kada se kod Srebrenice održava komemoracija nastradalim Bošnjacima u julu 1995. godine.

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac osvrćući se na slučajeve "Malić" i "Pavlović" navodi da ono što se dešava u BiH je nemoguće u drugim zemljama.

- S obzirom na to u kakvoj zemlji živimo, ništa nas ne iznenađuje. Ne možemo da se ne pitamo da li je iduće što će nas snaći to da nam traže da ne smijemo reći ni ko smo ili da budemo procesuirani zato što iskazujemo svoju nacionalnu pripadnost ili ljubav prema Republici Srpskoj - kazala je "Glasu" Graorčeva.

Navela je da je suludo osuditi nekoga zato što podigne tri prsta.

- Ta tri prsta su nacionalno obilježje naroda kojem pripadamo i nikada nisu bila osnova koja se može tumačiti za vrijeđanje nečijih nacionalnih osjećanja - zaključila je Graorčeva.

Ostojić: Apsurd

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Radan Ostojić poručio je da je suludo pokušavati nametnuti srpskom narodu da se odrekne jednog od najslavnijih dijelova svoje istorije tako što će se presuđivati, jer je neki Srbin nosio sliku srpskog generala Ratka Mladića i Radovana Karadžića.

Podsjetio je da je Miodrag Malić, koga je Sena Uzunović kaznila na tri godine zatvora, presuđen prema zakonu koji je nametnuo Valentin Incko, bivši visoki predstavnik u BiH.

- Riječ je o verbalnom deliktu za koji se nigdje u svijetu ne odgovara - rekao je Ostojić.