Počela izborna kampanja: Kakva su pravila i šta nas čeka?

Izborna kampanja za Opšte izbore u BiH zvanično je počela i trajaće do 3. oktobra do sedam časova ujutro, kada na snagu stupa izborna tišina.

Mjesec dana na bilbordima u svim gradovima i opštinama dominiraće slike kandidata, sa ekrana ćemo slušati poruke o boljoj budućnosti, novine i portali biće prepuni ubjeđivanja da je baš taj kandidat najbolji da bude predstavnik građana u naredne četiri godine. U ovom periodu politička korektnost nestaje. Bespoštedna borba za svaki glas od javnog prostora će napraviti arenu.

Ipak, određena pravila postoje. Možda samo na papiru, ali postoje. Centralna izborna komisija je već kažnjavala, ali bez pretjeranog efekta. Stranke nastavljaju po starom. Sada su uputili apel političkim subjektima, kandidatima, njihovim pristalicama i medijima na strogo poštovanje Izbornog zakona BiH, uz poseban naglasak na zabranu korištenja govora mržnje.

Kratki vodič kroz izbore: Kako biramo, ko i gdje osvaja mandate u Republici Srpskoj?

„Govor mržnje je svaki oblik javnog izražavanja ili govora koji izaziva ili podstiče mržnju, diskriminaciju ili nasilje protiv bilo koje osobe ili grupe osoba na osnovu rase, boje kože, nacionalnosti, pola ili vjere, etničkog porijekla ili bilo koje druge lične karakteristike ili orijentacije koja podstiče na diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje“, navodi se u saopštenju.

Iz CIK-a BiH podsjećaju da svi politički subjekti imaju pravo da vode kampanju u mirnom okruženju i da organizuju skupove, te da su obavezni da obezbijede ravnomjernu promociju kandidata oba pola u svim javnim i medijskim nastupima.

Šta biraju građani u Republici Srpskoj?

Građani u Republici Srpskoj za naredne četiri godine biraju predsjednika Republike, srpskog člana Predsjedništva BiH, potpredsjednike iz reda Bošnjaka i Hrvata, narodne poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kao i poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Kao i svake izbore, i ovi će, ako je vjerovati političarima, biti presudni – za opstanak ili za spašavanje Republike Srpske. Kakav god ishod bude nakon 4. oktobra, građanima će ostati isti problemi i isti život.

U centralni birački spisak upisano je 3.408.517 birača, od čega je oko 1,2 miliona glasača u Republici Srpskoj. Novitet od ove godine su skeneri koji bi, prema najavama iz CIK-a, trebali smanjiti izborne neregularnosti.

Politički gledano, dominantna je činjenica da su ovo prvi izbori na kojima ne učestvuje Milorad Dodik. Baš u tome opozicione stranke vide šansu da konačno ostvare pobjedu, dok je SNSD-u to dodatni motiv da pokažu da imaju ljude koji mogu nastaviti donositi pobjede.

Predsjednik Republike Srpske

U trku za Palatu Republike idu tri kandidata – Savo Minić, kao kandidat vladajućeg SNSD-a i njihovih koalicionih partnera, Branko Blanuša kao kandidat SDS-a i opozicionih stranaka, te lider stranke „Život“ Bogdan Jovanović.

Ministri, poslanici, profesori: Kandidati u Izbornoj jedinici jedan

Kandidati iz reda bošnjačkog naroda (za potpredsjednika) su aktuelni potpredsjednik Ćamil Duraković koji nastupa kao nezavisni kandidat, Ramiz Salkić kao predstavnik SDA, Begija Smajić kao kandidatkinja Stranke za BiH, te Jusuf Arifahig, politički aktivista i privrednik.

U trku za potpredsjednika iz reda hrvatskog naroda će Ivan Begić ispred SDP-a BiH, predstavnik koalicije okupljene oko HDZ BiH Franjo Jukić, Ivo Kamenjašević kao kandidat Hrvatske seljačke stranke, Igor Balukčić kao kandidat HDZ 1990, te Marko Jorgić kao nezavisni kandidat.

Najuzbudljivija trka će biti između aktuelnog premijera Save Minića, kao kandidata SNSD-a, i Branka Blanuše koji će kao predsjednik SDS-a pokušati donijeti pobjedu opoziciji nakon 20 godina.

Iako predsjednik nema velika ovlaštenja, ipak ta pozicija značajno može uticati na politička preslagivanja i nakon izbora, zbog čega će fokus javnosti upravo biti na borbi za fotelju u Palati Republike. Miniću je prednost jaka baza koju ima SNSD kao najjača stranka u BiH, ali će morati dobiti i podršku koalicionih partnera, kao i da zadrži birače koji nisu dio stranaka, ali su tradicionalno glasali za SNSD.

OTKRIVAMO Evo ko su kandidati na listama za Predstavnički dom u Izbornoj jedinici 1

Blanuša, s druge strane, pored glasača SDS-a mora da se osloni i na podršku stranaka opozicije, prije svih Draška Stanivukovića i njegovog PSS-a, ali i na tradicionalno opozicione birače. Glavna ciljna grupa njegove kampanje su oni „apolitični“, koji i kada glasaju, glasaju protiv vlasti.

Predsjedništvo BiH

Kandidati za člana Predsjedništva BiH su aktuelni srpski član Željka Cvijanović, kao kandidat koalicije okupljene oko SNSD, dok će opozicija na megdan sa dva kandidata – SDS-ovim Marinkom Božovićem, te liderom Liste „Za pravdu i red“ Nebojšom Vukanovićem.

Upravo ta razjedinjenost opozicije doprinosi da je bitka za Predsjedništvo BiH već maltene odlučena. Željka Cvijanović je izuzetno jak kandidat i imala bi prednost sve i da opozicija ide sa jednim kandidatom, a ovako joj je put do novog mandata maltene raskrčen.

Objavljene kompenzacione liste za Parlament BiH: Milorad Kojić, Igor Radojičić i Nenad Nešić među nosiocima

Dok su po pitanju predsjedničkih kandidatura svi problemi opozicije (ne)uspješno zamaskirani, kod kandidata za Predsjedništvo BiH je na vidjelo izašlo sve. Prepucavanja između Vukanovića i SDS-a dostigla su vrhunac onog trenutka kada je SDS isturio Marinka Božovića. Vukanović ih je optužio za izdaju, dok je Božović u više navrata ponovio da Vukanović svojom kandidaturom radi za vlast.

Na kraju, biračima nije ni važno koji od njih dvojice je u pravu. Podjelili su svoje biračko tijelo, a u toj priči je samo jedan pobjednik – Željka Cvijanović.

Narodna skupština i Predstavnički dom

Poslije 4. oktobra jedino će biti bitno ko ima 42 ruke u Narodnoj skupštini. Zato će borba za Narodnu skupštinu biti najžešća, jer će svaki mandat biti važan.

Bez konkurencije najjača stranka će biti SNSD. Prognozirati koliko će imati mandata sada je nezahvalno, ali je sigurno da će ih imati ubjedljivo najviše. Isto tako je sigurno da sami neće imati te magične 42 ruke, pa će im za premijersko mjesto i nastavak vladavine u Republici Srpskoj biti potrebni i glasovi koalicije.

To što Milorad Dodik nije više predsjednik Republike omogućilo mu je da se više posveti stranci i stranačkoj organizaciji u Republici Srpskoj. Lokalni odbori su homogenizovani, snažni i ništa se ne prepušta slučaju. Zato će koalicionim partnerima biti teže da „zagrabe“ glasove. Upravo zbog toga će svaki njihov mandat mnogo više vrijediti nakon izbora.

Strogo gledajući, sadašnja vladajuća koalicija mogla bi osvojiti i dvotrećinsku većinu. Međutim, tu će značajnu ulogu odigrati postizborne matematike, one gdje se građani ne pitaju ništa. Zato je važna borba za predsjednika Republike.

POZNATA IMENA Ko nosi kompenzacione liste za Narodnu skupštinu Republike Srpske?

Opozicija i ove izbore ne ide jedinstveno. Oni pored svojih članova i simpatizera moraju da podignu apstinente ili da „ukradu“ birače s druge strane. Sa podjelama koje postuje unutar opozicije, određene letargije, vrlo je diskutabilno koga mogu privući.

Ono što je njima prednost u odnosu na ranije izbore je Draško Stanivuković i njegov pokret. Do sad je opozicija bila sposobna samo da osvaja mandate u skupštini, ali Stanivuković jedini ima energiju da krene u osvajanje vlasti. Jedini problem je što veliki dio opozicije to ne prepoznaje, pa sam Stanivuković nema podršku svih. U svakom slučaju, izvjesno je da će, ako ne osvoje vlast, Pokret Sigurna Srpska biti druga najjača opcija, a prva u opoziciji.

Kada je riječ o Predstavničkom domu, izvjesno je da je i tu SNSD ubjedljivo najjača stranka i da bi u sve tri izborne jedinice mogli osvojiti šest od devet direktnih mandata. PSS bi, vrlo izvjesno, mogao osvojiti direktan mandat u Izbornoj jedinici 1 gdje listu nosi Branislav Borenović, a priliku će vrebati u Izbornoj jedinici 2, gdje će Miloš Stanišić pokušati da ugrozi SDS.

SDS će svoju priliku tražiti baš u izbornoj jedinici 2, gdje listu predvodi Želimir Nešković, dok će mandat iz IJ 3 ganjati Darko Babalj.

Ostale stranke će nastojati da osvoje što više glasova kako bi ušli u trku za kompenzacioni mandat.

Ravnopravan tretman političkim subjektima

Nadležni opštinski organi dužni su da obezbijede ravnopravan tretman političkim subjektima koji su ovjereni za učestvovanje na izborima u njihovim zahtjevima da javna mjesta i javne objekte koriste u svrhu kampanje, uključujući održavanje skupova, izlaganje oglasa, plakata, postera i drugog sličnog materijala.

Iz CIK-a navode da imaju ovlaštena da sankcionišu kršenja Izbornog zakona BiH novčano, ali i uklanjanjem kandidata sa liste i poništenjem ovjere političkog subjekta.

Upućen je poziv svim učesnicima u izbornom procesu da vode fer kampanju, uz poštovanje zakona i pravila, te apel na medije da korektno i profesionalno izvještavaju o izbornim aktivnostima u skladu sa novinarskim kodeksom.