Od demokratske stranke ostalo samo ime: Blanuša donosio odluke mimo Statuta

Srpska demokratska stranka nastavila je svoj pad i na ovogodišnjim Opštim izborima. Zabilježen je najgori rezultat u istoriji državotvorne stranke, na greškama iz prethodnih izbornih ciklusa nije skoro ništa naučeno, a odgovornost, čini se, neće preuzeti niko. U utorak, 13. oktobra, biće održan sastanak Predsjedništva stranke, a jedna od tema biće i isključenje Ljubiše Petrovića. Tome će se, kako saznaje portal Provjereno, usprotiviti dobar dio članova organa stranke, a jedan od ključnih argumenata biće samovoljno i nestatutarno djelovanje Blanuše.

Nije u pitanju samo isključenje Petrovića i nestatutarno imenovanje povjerenika, nego kontinuitet samovoljnih odluka predsjednika stranke. Mnogi traže njegovu ostavku, a ključni argumenti za to su loši potezi koje je povlačio Blanuša.

Isključenje Petrovića

Isključenje Ljubiše Petrovića, smatraju oni, je u suprotnosti sa članom 16. Statuta stranke koji predviđnja da su disciplinske sankcije opomena, suspenzija sa dužnosti i isključenje iz stranke.

I tu ništa ne bi bilo sporno da istim članom nije predviđeno da se sve radi Disciplinskim pravilnikom kojeg SDS trenutno nema. Statutom koji je donijeti 11. decembra 2022. godine predviđeno je da se u roku od 90 dana usvoji Pravilnik, koji nikada nije usvojen, a Statut stranke ni u jednom svom članu ne daje ovlaštenje predsjedniku stranke da prijekim sudom isključuje članove stranke.

Druga sporna odluka po pitanju odbora u Bijeljini jeste imenovanje povjerenika, jer Statutom stranke je predviđeno da se za imenovanje predsjednik stranke mora konsultovati sa Predsjedništvom, što u ovom slučaju Blanuša nije uradio. I ovdje, kao i u smjeni Petrovića, Blanuša je postupao van statuta sa ovlaštenjima koja nema.

Kontinuitet samovolje

Od početka svog mandata na čelu SDS-a Blanušu prate kontroverzni potezi i odluke koje nisu u skladu sa Statutom i ranijom praksom SDS-a. Mnogi baš u tome vide razlog slabljenja stranke. Dok je spolja odavao utisak nesnađenog lidera, popustljivog i otvorenog za dijalog, iznutra je povlačio jednostrane poteze, i to vrlo odlučne.

Ono što je odmah na početku ukazivano je sastav Predsjedništva, odnosno zastupljenost žena u istom. U Predsjedništvu, prema Statutu, neophodno je da bude 20% žena. Prema trenutnom sastavu, od 19 članova njih tri su žene, a trebalo bi da je četiri. Po pitanju organizacije stranke sporna su imenovanja i predsjednika Regionalnih odbora, jer je prema tvrdnjama nezadovoljnih u SDS-u, samo Želimir Nešković imenovan prema statutu.

„Bodiroga jeste bio izabran, ali je podnio ostavku na dan kada i Milan Miličević i trebao je biti ponovo biran. Umjesto toga, Blanuša ga je svojevoljno ostavio na toj funkciji. Isto tako, za predsjednika Regionalnog odbora Izbornih jedinica 1, 2 i 3 imenovao je Nikolu Zlojutra“, kaže izvor iz SDS-a.

Izborni problemi

Problemi kada su u pitanju izbori počinju kada je Blanuša zaobišao Glavni odbor stranke (GIŠ) po pitanju izbora Glavnog izbornog štaba stranke. On je u martu izabran za predsjednika GIŠ u čiji sastav su ušli Jovica Radulović, Želimir Nešković, Đorđe Milićević, Milan Miličević, Darko Babalj, Nikola Kovačević, Boris Luketa i Miodrag Bešlić.

Međutim, ovaj sastav nije potvrdio Glavni odbor, a onda Blanuša bez konsultovanja ijednog organa stranke u GIŠ ubacuje Mladena Trivunovića, izbacuje Miodraga Bešlića i postavlja Aleksandra Ristića, inače kuma Marinka Božovića, pridružuje Ognjega Bodirogu i Dragomira Vasića uz obrazloženje da „imaju resurse u vidu službenih auta“, Milana Aleksića, Tomicu Stojanovića i Nenada Abramovića.

Glavni odbor je, prema Stautu, trebao da usvoji i Izborni program. Ipak, Blanuša ga nikada nije dostavio odborima, niti se o istom razgovaralo.

Da li je to razlog što nije sazvao ni Konvenciju stranke, koja je takođe obavezna prema Statutu, ni to nije poznato. Cilj Konvencije je da se predstave program i kandidati i saziva ju predsjednik stranke, predstavlja manifestaciju jedinstva, snage, spremnosti i odlučnosti SDS-a, ali do toga nikada nije došlo.

Umjesto toga, Blanuša je gostovao na skupovima Pokreta „Sigurna Srpska“ i Narodnog fronta. Ranije je praksa bila da lideri i kandidati drugih opozicionih stranaka gostuju na tribinama SDS-a ili da se održavaju zajednički skupovi, ali u ovoj kampanji Blanuša je gostovao na događajima drugih opozicionih partija.

Kandidature

I kandidatura za člana Predsjedništva BiH donijeta je potpuno nedemokratski i mimo Statuta. Odredbe Stautta predviđaju da se prije svake kandidature konsultuju lokalni odbori, te da na njihov prijedlog Glavni odbor formira liste i kandidature za najviše funkcije. U stranci je uvijek bila praksa da se odborima dostavi rok do kojeg će predložiti kandidate za inokosne funkcije, i često ih je bilo više, nakon čega je GO odlučivao.

Ovaj put, na Predsjedništvu SDS održanom u Trebinju 27.juna, na kojem tačka dnevnog reda uopšte nije bila kandidatura za člana Perdsjedništva BiH. I o svemu se neformalno razgovaralo. Petrović, Nešković, Pandurević i Zlojutro nisu bili na sjednici. O tome se nije izjašnjavalo.

U nastavku sjednice u Bijeljini, 1.jula, Blanuša saopštava da će se u paketu sa listama za NS RS i PD PSBiH glasati i o Božovićevoj kandidaturi, iako nije bio nijedan takav prijedlog Koordinacionih odbora. I sve to bez rasprave. Protiv su bili Petrović, Nešković i Pandurević, a suzdržani: Nikola Kovačević, Miličević i Radulović. Zlojutro nije bio.

Na GO, istog dana, Vladimir Ljubojević iz Bijeljine predlaže da kandidat za predsjednika RS bude Petrović. Odbijaju diskusiju uz obrazloženje da je GO već donio odluku, iako se na sjednici 7. juna raspravljalo o Stanivukovićevoj kandidaturi.

Liste

Posebno sporno je bilo formiranje liste u Bijeljini, što je izazvalo negodovanje i prije same kampanje, a zbog čega se i Petrović poprilično povukao. Kako ona nije formirana do 1. jula, GO je donio odluku da to urade Koordinacioni i regionalni odbori.

Lista je usvojena bez Petrovića, a potom generalni sekretar obavještava članove da će konačan redoslijed na listi odrediti predsjednik stranke. Za tako nešto Blanuša nije imao nikakvo ovlaštenje, niti je imao pravo da je predaje CIK-u

Zbog svega ovog, pisnim putem, 10.jula, obratio mu se predsjednik KO IJ6 Mladen Vasić, navodeći da je 11.jula lista izmijenjena i potpisana u njegovo ime, bez da je on dao saglasnost, te da od generalnog sekretara nije dobio odgovor ko stoji iza izmijenjene liste.

„U istoriji SDS-a nikada se nije desilo da predsjednik samovoljno mijenja i kreira listu“, kažu nezadovoljni članovi.

Posebno čudna situacija je bila u Izbornoj jedinici 3 – banjalučkoj regiji, koja je usvojena na Koordinacionom odboru. Na njoj je na mjestu broj 2 bio Milan Minja Savanović. Već naredni dan, Savanović objavljuje da se pridružio PSS-u i da će biti kandidat na njihovoj listi. Nakon toga je Blanuša izmijenio usvojeni redoslijed i dodao nove kandidate.

I na listi za Izbornu jedinicu 3B za Predstavnički dom PS BiH intervenisao je Blanuša koji je uklonio Danicu Knežević, a koja je bila na listi koju je usvojio Glavni odbor.

Fuzija sa PSS

Posebno sporno pitanje bio je prijedlog za fuziju sa PSS. A upravo od tog scenarija pojedinci i sada strahuju. Mnogi uklanjanje Petrovića vide kao sklanjanje najjače prepreke tom ujedinjenju, za koji smatraju da predstavlja gašenje najstarije stranke u Srpskoj.

I tu je Blanuša djelovao mimo Statuta, jer je otvorio razgovore bez da je obavijestio Predsjedništvo i organe SDS-a. I ne samo to, na sjednici 7. juna glasao je za spajanje sa PSS i da Draško Stanivuković bude kandidat za predsjednika Republike Srpske, time glasajući direktno protiv odluke Skupštine SDS-a iz 2025. godine i više istih odluka Glavnog odbora.