Novakovać Bursać o novim tehnologijama: Izborni proces ne smije biti eksperiment

Do opštih izbora u BiH ostalo je manje od dva mjeseca, a uz pripreme za uvođenje novih tehnologija u izborni proces sve je više pitanja o načinu glasanja, zaštiti podataka i sigurnosti izbornog sistema. Nova pravila podrazumijevaju upotrebu skenera, biometrijske identifikacije i drugačiji način popunjavanja glasačkih listića, dok se istovremeno postavlja pitanje da li su građani dovoljno upoznati sa novim procedurama.

Dodik: Spomenko Gostić je amanet i vječni simbol ljubavi prema otadžbini

Snježana Novaković Bursać, član Predsjedništva SNSD-a i bivši delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, izrazila je zabrinutost zbog, kako je navela, nedovoljno transparentnog uvođenja novih tehnologija.

- Puno je otvorenih pitanja i ovaj proces na brzinu daje građanima, političkim akterima i svima nama koji ovdje živimo pravo da kažemo "o čemu se radi i kome se toliko žuri" - rekla je Bursać u Jutarnjem programu RTRS.

Jedna od njenih ključnih zamjerki odnosi se na zaštitu tajnosti glasanja. Bursać je navela da će glasački listić nakon glasanja biti provučen kroz skener, te da postoji mogućnost da se skenirani zapis privremeno čuva u memoriji uređaja.

Dodik: Smisao izbora u BiH nisu birači i stranka, već skeneri - po srijedi prevara

Prema njenim riječima, potrebno je jasno objasniti ko ima pristup tim podacima, kako se oni štite i na koji način se sprečava mogućnost povezivanja redoslijeda birača sa njihovim glasačkim listićima.

- Ne želim da mojim podacima i mojim načinom glasanja bilo ko u bilo kojem trenutku manipuliše - istakla je Bursać.

Posebno je problematizovala pitanje prenosa izbornih rezultata putem interneta, kao i proceduru u slučaju da tehnologija zakaže na dan izbora.

Kako je navela, prema pravilima koja je analizirala, u slučaju kvara tehnologije odluku o prelasku na konvencionalni način glasanja donijela bi Centralna izborna komisija BiH.

Stigla nova izborna oprema u BiH: Probno testiranje u avgustu

- Na 5.900 biračkih mjesta stvarno sumnjam da je moguće da CIK u svakom trenutku donosi odluke o prelasku na drugi sistem - rekla je ona.

Ko je testirao softver?

Bursać je otvorila i pitanje kontrole i sertifikacije softvera koji će biti korišten tokom izbornog procesa.

- Ko je uopšte provjerio to? Ko je dao, sertifikovao i napravio nadzor nad svim tim? Koja je nezavisna kuća revidovala? Koji su stručnjaci stali iza kvaliteta tog softvera? - upitala je.

Dodala je da bi u slučaju neslaganja rezultata skeniranja i ručnog brojanja moglo doći do dodatnih provjera i usporavanja objavljivanja konačnih rezultata.

CIK BiH raspisuje opšte izbore

Ipak, ona smatra da će na kraju papirni glasački listić ostati ključni dokaz.

- U konačnici papir je papir. Ono što prebroje ljudi i za šta postoji dokaz u papirnom obliku uvijek će biti najvažnije - rekla je.

Izborni proces ne smije biti eksperiment

Govoreći o uvođenju novih tehnologija, Bursać je ocijenila da svaka tehnološka inovacija mora imati jasno definisanu svrhu, ali i precizne mehanizme kontrole i zaštite.

Ona smatra da se povećanjem tehnološke složenosti ne smiju stvarati novi rizici koji bi mogli ugroziti integritet izbornog procesa.

- Nismo mi čipovi, mi smo ljudi - poručila je Bursać, uz ocjenu da izborni sistem mora prije svega garantovati slobodno i tajno izražavanje političke volje građana.

Pogledajte kako će se glasati na izborima u oktobru: CIK objavio cijeli proces

Bursać je povezala i aktuelna pitanja izbornog procesa sa sporovima oko nadležnosti institucija koje se bave digitalnim identitetom, elektronskim potpisom i zaštitom ličnih podataka.

Prema njenim riječima, posebno je važno jasno definisati ko ima pravo da obrađuje i upravlja ličnim podacima građana i na osnovu kojih zakonskih ovlašćenja.

- Kada se ovakve stvari dešavaju, običan građanin se pita ko njega štiti - rekla je Bursać.

Ona je zaključila da institucije moraju raditi profesionalno i u okviru svojih nadležnosti, a da tehnološke promjene u izbornom procesu ne smiju dovesti u pitanje osnovno pravo građana – da slobodno, bez pritiska i u tajnosti izraze svoju političku volju.