Mitrović: Dodik može biti kandidat za sve funkcije osim za predsjednika Srpske

Profesor krivičnog prava Ljubinko Mitrović smatra da iz sadržaja presude Suda BiH proizlazi da Milorad Dodik može biti kandidat za sve javne funkcije osim za funkciju predsjednika Republike Srpske, jer je upravo ta zabrana izričito navedena u izreci presude.

- Po mom mišljenju, sve pravne posljedice i ograničenja koja proizlaze iz osude moraju biti jasno i nedvosmisleno sadržana u izreci presude. Da je sud smatrao da postoje i druga ograničenja, ona su morala biti precizno navedena. Ovako je stvorena pravna konfuzija koja otvara prostor za različita tumačenja. Zbog toga smatram da Milorad Dodik može biti kandidat za sve funkcije osim za onu za koju mu je izrečena konkretna zabrana, a to je funkcija predsjednika Republike Srpske - istakao je Mitrović.

On naglašava da se pravne posljedice osude nigdje izričito ne pominju u presudi, niti su konkretizovane na način koji bi otklonio svaku sumnju u pogledu njihovog obima i dejstva.

- Iz famoznog člana 203a Krivičnog zakona BiH proizlazi da se mjera bezbjednosti može izreći u opštem zakonskom rasponu, odnosno za ovo krivično djelo nije propisan poseban raspon mjere koji bi bio primjeren društvenoj opasnosti đela, a koja je prvenstveno određena propisanom vrstom i rasponom kazne. Time se mjera čini neizvjesnom, a sama odredba arbitrarnom i potencijalno suprotnom Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima - naveo je Mitrović.

Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavlja činjenica da su u konkretnom članu Krivičnog zakona sve opšte pravne posljedice osude praktično vezane za ovo krivično đelo, što predstavlja odstupanje od uobičajene nomotehnike u krivičnom zakonodavstvu.

- To samo po sebi nije zabranjeno, ali otvara ozbiljna ustavnopravna pitanja. Postavlja se pitanje zbog čega upravo za ovo krivično djelo nastupaju sve pravne posljedice osude, dok to nije slučaj ni kod pojedinih znatno težih krivičnih djela. Takav pristup je diskutabilan i otvara sumnju da se propisivanjem nesrazmjerno teških pravnih posljedica osude nastoji uticati na ograničavanje političkih prava i sloboda građana - smatra Mitrović.

On dodaje da upravo zbog toga ostaje otvoreno pitanje usklađenosti ovakvog zakonskog rješenja sa Ustavom BiH, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima.

- U pravnoj državi ograničenja političkih prava moraju biti jasna, precizna i predvidiva. Kada postoje ozbiljne dileme o dometu pravnih posljedica osude, onda je riječ o pitanju koje zaslužuje ocjenu ustavnosti i konačan odgovor najviših pravosudnih institucija - zaključio je Mitrović, piše RTRS.