Minić: Branko Blanuša nije pobjegao od debate, već od naroda

Kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša nedolaskom u večerašnji TV duel, nije pobjegao od mene i TV debata, on je pobjegao od naroda, istakao je gostujući u našoj emisiji "Drugi ugao" kandidat SNSD-a za predsjednika Srpske Savo Minić.

- Mislim da je on naišao na poruku da će mu ova prazna stolica nanijeti manje političke štete nego pitanja na koja treba da odgovori - istakao je Minić komentarišući to što je Blanuša odbio da učestvuje u TV debati,

Minić je poručio da mu je žao što Blanuša nije prisutan u studiju.

Ističe da je očekivao da će Blanuša biti prisutan, te da će diskutovati o tome šta je urađeno do sada u Republici Srpskoj.

- I ja sam i na tribinama, imao sam gust raspored i pomjerio sam određene stvari, ali očigledno da niste spremni, ako ne dođete i kažete uradili smo to, to i to. To je razlika između priča koji imate i u Banjaalci, šta je "rils", a šta je stvarnost - poručio je Minić.

Kada je riječ o izborima, 4. oktobra, Minić je dodao da ono što je sigurno, predsjednik, premijer, ministar finansija će sigurno biti neko iz SNSD-a.

- Moramo imati plan i rješenje kako dalje sa Republikom Srpskom - dodaje Minić.

Kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske poručio je da ne sumnja u izbornu pobjedu i da predsjedničku funkciju ne doživljava kao privilegiju, već kao najodgovorniji dio političkog puta koji je pred njim.
"Ne sumnjam da ću biti predsjednik Republike Srpske. Međutim, ja to ne doživljavam kao bilo kakvu privilegiju, naprotiv. To smatram još odgovornijim dijelom puta od ovog što sam do sada radio i spreman sam na svaku žrtvu", izjavio je Minić.

Govoreći o formiranju izvršne vlasti nakon izbora, Minić je naveo da će ključne funkcije predsjednika Vlade, ministra unutrašnjih poslova, ministra finansija i ministra poljoprivrede pripasti SNSD-u, dok će se sa koalicionim partnerima razgovarati o daljem rasporedu odgovornosti.

On je posebno istakao da nakon izbora institucije moraju pokazati građanima da postoji jasan plan za Republiku Srpsku, kako bi imali veću političku i ekonomsku sigurnost.

"Moramo pokazati svim biračima, i onim koji glasaju za nas i onim koji glasaju protiv nas, da imamo plan i rješenje kako dalje sa Republikom Srpskom", poručio je Minić.

Kao jednu od mjera kojom Republika Srpska direktno pomaže građanima naveo je primjer subvencije od 10 feninga po litru goriva, dodavši da je po tom osnovu građanima isplaćeno više od 10 miliona KM.

Govoreći o ekonomskim pokazateljima, on je izdvojio podatak o rastu štednje građana Republike Srpske.

"Oróčena štednja građana Republike Srpske za šest mjeseci ove godine porasla je za 9,4 odsto, odnosno za 211 miliona KM. Građani Republike Srpske trenutno imaju 5,9 milijardi KM depozita kod banaka", naveo je Minić, istakavši da ta sredstva predstavljaju važan ekonomski potencijal.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu treba tražiti modele kojima bi se dio tog novca usmjerio u privredne i potrošačke tokove, uz istovremeno rješavanje pitanja koja se odnose na porez na nepokretnosti i životne potrebe građana.

Kao primjer razvoja domaće privrede naveo je bijeljinski "Orao" u kojoj radi 341 radnik, a kompanija ima nove ugovore i potrebu za dodatnim zapošljavanjem.

Prema njegovim riječima, jedan od pravaca buduće politike biće i promjena načina dodjele subvencija, kako bi podrška privredi i poljoprivredi bila brža i operativnija.

Kao primjer naveo je model nabavke traktora "Belorus" u kojem je Vlada Republike Srpske obezbijedila učešće, što je omogućilo da cijeli proces bude realizovan u roku od mjesec dana.

"Način subvencija moramo mijenjati. Podrška mora biti brža, operativnija i predvidivija", istakao je Minić u TV-duelu na RTRS-u.

On je najavio i jačanje fondova koji bi trebalo da omoguće brže reagovanje u oblastima od značaja za privredu, zdravstvo i razvojne projekte.

"Ti fondovi moraju biti jači, brži, operativniji i predvidiviji", istakao je Minić, poručivši da Republika Srpska mora nastaviti da stvara uslove za investicije, nova radna mjesta i rast životnog standarda.