Mazalica: Kakva je to istina koja se plaši pitanja?

Svake godine u julu održavaju se skupovi u znak sjećanja na srpsko i bošnjačko stradanje u Podrinju i okolini Bratunca i Srebrenice, ali dok se od jednih traži bezuslovno prihvatanje kvalifikacije "genocid", drugi nisu dužni da priznaju ni zločin, izjavio je Srni šef Kluba SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica.

"Ako bi neko o julu 1995. godine govorio bez pomena bošnjačkih žrtava — s pravom bismo rekli da falsifikuje istoriju. A kako se onda zove kada se o Srebrenici govori bez Bratunca, Kravice, Skelana, Zalazja i srpskih sela koja su gorjela 1992. i 1993. godine? I to je selektivna istorija. Samo što je jedna selekcija kažnjiva, a druga poželjna", istakao je Mazalica.

Mazalica kaže da ne poriče ničiju smrt, ne opravdava nijedan zločin i ne veliča nijednog zločinca, ali da ne pristaje da mu Valentin Incko ostavi u nasljeđe krivični zakon koji treba da odredi dokle smije da ide njegovo pitanje.

On je upitao - kakva je to istina koja se plaši pitanja?

Mazalica je istakao da se istina dokazuje činjenicama, dokumentima, imenima, forenzikom i slobodnom naukom, ali se ne brani tužiocem i policijom.

"I kakva je to istina, i kakvi su njeni stražari, ako građanin ove zemlje mora prvo da angažuje advokata da bi pitao sljedeće - da li razlikujemo čovjeka koji je zarobljen, pa pogubljen od vojnika koji je sa oružjem poginuo u borbi tokom proboja čitave jedne divizije prema Tuzli? Može li se govoriti o genocidu ograničenom na prostor jedne opštine i može li se govoriti o namjeri uništenja jednog naroda ako su žene i djeca iz te jedne opštine organizovano premješteni na sigurne lokacije?", upitao je Mazalica.

On je konstatovao da Adolfu Hitleru nikada nije suđeno i nikada nije pravosnažno osuđen, te upitao da li Tužilaštvo i Sud BiH postupaju po zakonu po kojem je dozvoljeno veličanje Adolfa Hitlera?

"Može li sudija da zaključa istoriju i ponese ključ kući?", pita Mazalica.

On je naglasio da istoričari i danas raspravljaju o događajima starim 100, 200 i 500 godina.

"Samo se kod nas traži da o događaju iz 1995. godine prestanemo misliti zato što je neko odredio koja rečenica je dozvoljena. Jer onog trenutka kada država kaže da postoji pitanje koje ne smijete postaviti, ona više ne štiti istinu. Ona priznaje da se boji odgovora", istakao je Mazalica, prenosi Srna.