Ko je Darijana Filipović, novi član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda

Darijana Filipović, kandidatkinja HDZ-a BiH, prema rezultatima Opštih izbora 2026. godine, nova je članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda.

Njen ulazak u državni vrh predstavlja povratak HDZ-a BiH u Predsjedništvo nakon osam godina, ali i svojevrsnu potvrdu političkog puta žene koja je više od decenije gradila karijeru unutar stranačkih i državnih institucija.

Filipović je u izbornoj trci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH ostvarila ubjedljivu prednost ispred kandidata Demokratske fronte Slavena Kovačevića i nezavisnog kandidata Zdenka Lučića. Prema najnovijem dostupnom presjeku Centralne izborne komisije BiH, nakon obrađenih 95,52 odsto biračkih mjesta, Filipović je imala 109.168 glasova, odnosno 46,56 odsto. Kovačević je osvojio 71.568 glasova, dok je Lučić dobio 53.724 glasa.

Tako je nakon dva uzastopna mandata Željka Komšića na poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH došlo novo lice, 39-godišnja Darijana Filipović.

Od Stoca do Mostara

Darijana Filipović rođena je 26. januara 1987. godine u Mostaru, dok je porijeklom iz Stoca, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Prema službenim podacima Parlamentarne skupštine BiH, završila je Opštu gimnaziju u Stocu, a potom Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru, smjer poslovna ekonomija - menadžment.

U javnim istupima često govori upravo o Stocu i Mostaru kao važnim tačkama svog životnog puta.

U jednom od predizbornih intervjua kazala je da je iz Stoca, dok danas sa suprugom živi u Mostaru i da svoju budućnost vidi u Bosni i Hercegovini.

Mostar za nju, kako je govorila tokom kampanje, nije bio samo grad u kojem je studirala. Navela je da joj je otvorio vrata prema prijateljstvima, obrazovanju, političkom angažmanu i kasnije životu koji je izgradila.

Takvi detalji iz njenog javnog predstavljanja daju nešto drugačiju sliku od one koju najčešće imamo kada govorimo o političarima - iza funkcija i stranačkih titula nalazi se osoba koja je iz manjeg hercegovačkog grada otišla na fakultet, izgradila profesionalni put i postepeno ulazila u politiku.

U politiku ušla kroz Mladež HDZ-a BiH

Njen politički angažman nije počeo kandidaturom za neku od visokih funkcija.

Prema biografiji koju je objavio HDZ BiH, Filipović je politički put počela kroz Mladež HDZ-a BiH. Od 2011. do 2015. godine bila je sekretarica Mladeži HDZ-a BiH Hercegovačko-neretvanskog kantona, a od 2012. do 2015. godine obavljala je i funkciju sekretarice Kantonalnog odbora HDZ-a BiH HNK.

U tom periodu dodatno je gradila političko obrazovanje. Završila je Političku akademiju HDZ-a BiH 2011. godine, a 2014. i Političku školu Savjeta Evrope.

Odds 2015. do 2019. godine bila je članica Predsjedništva HDZ-a BiH i sekretarica za organizaciju i članstvo, a 2019. godine postala je dopredsjednica stranke. Na toj funkciji ostala je i u narednom periodu.

Drugim riječima, Filipović nije političarka koja se pojavila neposredno pred izbore za Predsjedništvo. Njena karijera u HDZ-u BiH traje oko 15 godina i obuhvata različite nivoe stranačkog i institucionalnog rada.

Prvi izborni mandat dobila je 2014. godine

Na Opštim izborima 2014. godine Filipović je izabrana u Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH. Prema dostupnim podacima, tada je osvojila 4.054 glasa.

Četiri godine kasnije napravila je novi korak.

Na Opštim izborima 2018. godine postala je poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. U parlamentu je vremenom preuzimala sve značajnije uloge, uključujući rad u Komisiji za spoljne poslove i Zajedničkoj komisiji za ljudska prava.

Bila je i zamjenica predsjedavajućeg Delegacije Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini Mediterana.

Na izborima 2022. godine ponovo je osvojila mandat u državnom parlamentu, a kao nosilac liste u svojoj izbornoj jedinici dobila je 24.653 glasa.

U aktuelnom sazivu Parlamentarne skupštine BiH bila je predsjedavajuća Komisije za spoljne poslove Predstavničkog doma. Ta pozicija joj je omogućila da bude direktno uključena u pitanja međunarodnih odnosa, evropskih integracija i diplomatskih kontakata BiH.

Od parlamenta do Predsjedništva

Upravo je iskustvo u spoljnoj politici jedna od stvari na koje je Filipović insistirala tokom kampanje za Predsjedništvo BiH.

U maju ove godine, kao predsjedavajuća Komisije za spoljne poslove, održala je sastanak s ambasadorima država članica grupe "Prijatelji Zapadnog Balkana". Tema razgovora bila je evropska perspektiva BiH, reformski procesi i mogućnosti snažnijeg uključivanja zemlje u evropske politike i strukture.

To iskustvo sada dobija dodatnu težinu jer je spoljna politika jedna od ključnih nadležnosti Predsjedništva BiH.

Kao članica Predsjedništva učestvovaće u kreiranju spoljne politike, imenovanju ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika, predstavljanju BiH u međunarodnim organizacijama te drugim poslovima definisanim Ustavom BiH.

Zašto je HDZ BiH izabrao upravo nju?

HDZ BiH je u aprilu ove godine jednoglasno odlučio da upravo Darijana Filipović bude kandidatkinja stranke za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH.

Njen izbor unutar stranke predstavljao je i generacijsku promjenu.

Nakon Dragana Čovića, koji je bio kandidat HDZ-a BiH za ovu funkciju 2014. i 2018. godine, te Borjane Krišto, koja je 2022. godine izgubila od Željka Komšića, stranka se odlučila za političarku mlađe generacije koja je već imala iskustvo u državnom parlamentu.

Istovremeno, Filipović je u trenutku kandidature već bila jedna od najistaknutijih žena unutar HDZ-a BiH i članica stranačkog rukovodstva.

Njena kandidatura zato nije bila iznenađenje, nego rezultat dugogodišnjeg političkog napredovanja.

Šta je govorila tokom kampanje?

Centralna politička poruka Darijane Filipović bila je ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH i pitanje načina izbora članova Predsjedništva.

Tokom kampanje često je govorila o tome da Hrvati, prema njenom političkom stavu, trebaju imati mogućnost da sami biraju svoje političke predstavnike.

Istovremeno je pokušavala svoju kampanju proširiti izvan isključivo nacionalnih pitanja.

Govorila je o evropskom putu BiH, ekonomiji, odlasku mladih, odnosima sa susjednim državama, NATO-u, međunarodnoj zajednici i funkcionisanju državnih institucija.

U intervjuu neposredno pred izbore posebno je naglašavala da od Predsjedništva ne treba očekivati ono za šta nema ustavne nadležnosti.

"Neću u stotinu dana obećavati stvari za koje su potrebne četiri godine", poručila je govoreći o eventualnom početku mandata.

To je važan detalj za razumijevanje njenog političkog nastupa, jer je Filipović tokom kampanje pokušavala ostaviti utisak političarke koja poznaje institucionalna ograničenja funkcije za koju se kandidovala.

Govorila i o mladima i odlasku ljudi

Jedna od tema koju je otvarala jeste i odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine.

Iako je njena kampanja dominantno bila vezana za politički položaj Hrvata i reformu izbornog sistema, Filipović je problem demografskog pada predstavljala kao pitanje koje nadilazi nacionalne podjele.

U javnim istupima govorila je o potrebi stvaranja društva u kojem će mladi ljudi moći planirati život u BiH.

Upravo je to jedan od zanimljivijih aspekata njenog političkog profila: s jedne strane nastupa kao izrazito stranačka političarka HDZ-a BiH, dok s druge pokušava svoju poruku predstaviti kroz pitanja koja se odnose na svakodnevni život građaana, poput posla, ekonomije, evropskih integracija i ostanka mladih.

Žena koja je gradila karijeru unutar stranke

Za razumijevanje Darijane Filipović važno je znati i da je gotovo cijelu političku karijeru provela unutar HDZ-a BiH.

Od Mladeži, preko kantonalne stranačke strukture i Predsjedništva HDZ-a BiH, stigla je do pozicije dopredsjednice stranke, a potom i do najviše državne funkcije.

To je istovremeno njena najveća politička prednost i činjenica zbog koje će njen rad u Predsjedništvu biti pažljivo posmatran.

Prednost je iskustvo, poznavanje institucija i odnosa unutar stranke i Hrvatskog narodnog sabora.

S druge strane, činjenica da dolazi iz najjače hrvatske stranke u BiH znači da će od prvog dana mandata biti pod lupom zbog odnosa prema HDZ-u BiH i njegovom dugogodišnjem predsjedniku Draganu Čoviću.

Filipović je tokom kampanje pokušavala naglasiti da ima vlastiti politički identitet, iako nije skrivala pripadnost politici koju HDZ BiH zastupa.

Odnos prema Draganu Čoviću

Čović je bio jedan od ključnih ljudi koji su podržali njenu kandidaturu.

Ipak, Filipović je tokom kampanje nastojala poslati poruku da njena eventualna uloga u Predsjedništvu neće biti samo nastavak Čovićeve politike.

To će biti jedan od prvih političkih testova njenog mandata.

HDZ BiH je godinama bio centralna politička stranka među Hrvatima u BiH, a Čović je u proteklim decenijama bio dominantna figura hrvatske politike na državnom nivou.

Dolazak Filipović može zato značiti i postepeno otvaranje prostora za novu generaciju političara unutar stranke, iako je prerano govoriti o tome hoće li ona u budućnosti postati jedna od ključnih figura HDZ-a BiH.

Njen izbor ima i šire stranačko značenje.

HDZ BiH se u Predsjedništvo BiH vraća nakon osam godina.

Dragan Čović je posljednji put bio član Predsjedništva nakon izbora 2014. godine. Na izborima 2018. godine pobijedio ga je Željko Komšić, koji je potom osvojio i drugi mandat 2022. godine, kada je porazio kandidatkinju HDZ-a BiH Borjanu Krišto, pišu federalni mediji.